Zastupnici imaju skromna očekivanja o EU proračunu od sastanka na vrhu  

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

Sljedeći dugogodišnji proračun EU-a odredit će što Europa može pružiti građanima  

Izvjestitelji Parlamenta sumnjaju u uspješan ishod sastanka na vrhu EU-a u četvrtak na kojem se odlučuje kako najbolje uložiti sredstva i ostvariti očekivanja građana.

Izvjestitelji Parlamenta pozivaju Vijeće na finaliziranje svog stajališta o izgledu dugogodišnjeg proračuna EU-a (MFF-a) za sljedećih sedam godina, od 2021.-2027. Ostala je još samo godina dana do isteka trenutno važećeg dugogodišnjeg proračuna, a iskustvo je pokazalo da su pregovori uvijek zahtjevni, te bi bilo poželjno da se nakon dvodnevnog sastanka na vrhu ostvari napredak.


Jer ako se proces odgodi, kao u 2014., moguće su negativne posljedice za EU, kao na primjer gubitak poslova. I Parlament i Komisija spremni su za pregovore s Vijećem od 2018.


Jan Olbrycht (EPP, Poljska), jedan od izvjestitelj Parlamenta za potrošnju, izjavio je da ne očekuje značajan napredak nakon sastanka na vrhu u Bruxellesu, ali i dalje se nada da će Vijeće postaviti jasan plan i rokove za 2020. o tome kako finalizirati usvajanje dugogodišnjeg proračuna.


„Ne smijemo zaboraviti da su naše odluke ključne za krajnje korisnike dugogodišnjeg proračuna EU-a. Vođe trebaju poslati jasnu poruku studentima, malim i srednjim poduzećima, lokalnim i regionalnim vladama, sveučilištima i farmerima. Oni trebaju znati što očekivati u budućnosti”, naglasio je.


Finske brojke

Ranije ovog mjeseca, finsko predsjedništvo objavilo je pregovarački okvir i brojke, koji su osnova za razgovor u četvrtak. Ali, Margarida Marques (S&D, Portugal), izvjestiteljica za potrošnju smatra ih „neprihvatljivima”.

„Ako smo uistinu predani i želimo ostvariti rezultate za građane, trebamo redistributivan i robustan EU proračun za sljedećih sedam godina, a to nećemo postići s većim rezovima za migracije, uz rezove u kohezijskoj i zajedničkoj poljoprivrednoj politici koje je već predložila Europska komisija”, rekla je. „Nadam se da predsjednici država i vlada mogu promijeniti svoje stajalište”.


Parlament želi investicijski proračun koji je u skladu s političkim obavezama i ambicijama EU-a, poput borbe protiv klimatskih promjena i istraživanja, i koji osigurava kontinuitet glavnih politika EU-a, poput zajedničke poljoprivrede i kohezije.


Reforma prihoda

Parlament također predlaže reformu prihodovne strane kako bi se uključilo više vlastitih sredstava, uz pomoć nove sheme poreza na dobit (koja uključuje oporezivanje velikih kompanija u digitalnom sektoru), prihoda od sustava trgovine emisijama stakleničkih plinova i poreza na plastiku. Novi izvori prihoda omogućili bi uštede za države članice jer bi se zahvaljujući njima smanjili izravni doprinosi.


Valérie Hayer (Renew Europe, Francuska), izvjestiteljica za vlastita sredstva, predviđa da sastanak u četvrtak neće uroditi plodom i dodaje da su novi izvori prihoda preduvjet za postizanje dogovora s Parlamentom.


„Naši predsjednici država i vlada trebaju se uzdići iznad svojih vlastitih interesa oko proračuna i uzeti u obzir što u ekonomskom pogledu dobivaju od EU“.


Prema zadnjem istraživanju Eurobarometra skoro 60 posto ispitanika diljem 28 država članica misli da je njihova država na dobitku zbog članstva u EU i žele da Parlament igra veću ulogu. Žele da EU zajednički radi na prekograničnim pitanjima, poput klimatskih promjena i borbe protiv terorizma.


José Manuel Fernandes (EPP, Portugal), drugi izvjestitelj Parlamenta za vlastita sredstva, rekao je da sljedeći dugogodišnji proračun mora osigurati financijska sredstva za nošenje s izazovima i rad na prioritetima EU-a. „EU onda može biti istaknuti geopolitički akter i poštovati obveze prema svojim građanima“.

Johan Van Overtveldt (ECR, Belgija), predsjednik Odbora za proračune, i Rasmus Andresen (Zeleni/EFA, Njemačka) također su članovi pregovaračkog tima Parlamenta za sljedeći dugogodišnji proračun EU-a.