Dugoročni proračun EU-a jednostavno objašnjen  

Od dugoročnog proračuna EU-a korist imaju milijuni studenata, tisuće istraživača, gradovi, poslovni subjekti, regije i nevladine organizacije. On doprinosi zdravijoj i sigurnijoj hrani, novim i boljim cestama, željezničkim prugama i zračnim lukama, čišćem okolišu i boljoj sigurnosti na vanjskim granicama EU-a. Udruživanjem resursa Europa postaje snažnija i moguće je financiranje projekata koji poboljšavaju živote građana. Budući da se Europa suočava s razornim društvenim i gospodarskim posljedicama pandemije koronavirusa, ambiciozan proračun EU-a koji ispunjava očekivanja građana važniji je no ikad prije.

Što je dugoročni proračun EU-a?

Dugoročni proračun EU-a, poznat i pod nazivom višegodišnji financijski okvir (VFO), postavlja granicu ulaganja EU-a u raznim područjima za razdoblje od najmanje pet godina. Zadnji dugoročni proračun donesen je za razdoblje od sedam godina.

Jedan od razloga postojanja dugoročnog proračuna je predvidljivost financiranja projekata. Ona je potrebna primjerice istraživačima na znanstvenim projektima koji se provode nekoliko godina.

Kako bi se moglo reagirati na nepredvidive i izvanredne situacije, poput pandemije COVID-19, dugoročni proračun mora biti fleksibilan i sadrži instrumente koji omogućavaju korištenje novca tamo gdje je najpotrebniji. Na primjer, Fond solidarnosti EU-a postoji zbog pružanja financijske pomoći državi članici u slučaju velike katastrofe, dok Europski fond za prilagodbu globalizaciji pomaže kod traženja novog posla zaposlenicima koji su zbog strukturnih promjena u svjetskoj trgovini ili ekonomske krize postali višak. Od početka krize izazvane koronavirusom sredstva EU-a stavljena su na raspolaganje kako bi se suzbili socioekonomski učinci pandemije i poduprli zdravstveni sustavi država članica. Saznajte više u našoj vremenskoj crti poteza EU-a u borbi protiv bolesti COVID-19.

Za razliku od nacionalnih proračuna, EU je više investicijski proračun. Njime se primjerice ne financira primarno obrazovanje ili nacionalna obrana. Umjesto toga, fokus je na ključnim područjima koja Europljanima pružaju dodatnu vrijednost kroz jačanje rasta i konkurentnosti ili iskazivanju solidarnosti pružanjem potpore onima koji su najteže pogođeni koronakrizom. 

Na što EU troši novac?

Proračun podržava istraživanja i inovacije, ulaganja u transeuropske mreže i razvoj malog i srednjeg poduzetništva (SME), kojima je cilj potaknuti rast i stvoriti nove poslove u EU-u.

Zajednička poljoprivredna politika EU-a, kao i Zajednička ribarstvena politika i okoliš, pod trenutnim dugoročnim proračunom dobivaju najviše sredstava. Slijedi ulaganje u „kohezijske” programe kojima je cilj smanjiti razlike u stupnju razvoja regija EU-a. Kroz dugoročni proračun financiraju se i međunarodna humanitarna pomoć i razvojni projekti.

Saznajte više o programima koje dugoročni proračun podržava, kao i projektima u svojoj regiji.

Kako se financira dugoročni proračun?

Dugoročni proračun EU-a ima složenu strukturu i nekoliko izvora prihoda.

Oni uključuju:

• doprinose država EU-a
• uvozne carine na proizvode izvan EU-a
• kazne za kompanije koje krše pravila tržišnog natjecanja EU-a

Kako bi se zemljama EU-a pomoglo uštedjeti novac, posebno u svjetlu posljedica koronavirusa, Parlament želi reformirati način financiranja proračuna EU-a i pozvao je na nove izvore prihoda.

Zbog očekivanog pada bruto nacionalnog dohotka država članica EU-a u svjetlu pandemije i radi financiranja oporavka, Parlament je odobrio povećanje takozvane „gornje granice vlastitih sredstava”, posebno najvećeg iznosa koji EU može zatražiti od država članica za financiranje proračuna.

Saznajte zašto Parlament traži nove ovlasti EU-a za prikupljanje prihoda

Kako se odlučuje o dugoročnom proračunu EU-a?

Prije isteka trenutnog dugoročnog proračuna Europska komisija daje prijedlog o sljedećem proračunu. On je temelj za pregovore Europskog parlamenta i Vijeća koje okuplja ministre iz svih država članica.

Za dugoročni proračun EU-a od 2021. do 2027. Komisija je objavila svoje prijedlog u svibnju 2018., a Parlament je usvojio svoje stajalište u studenom 2018. te ga ponovno potvrdio u listopadu 2019. Vijeće još nije razjasnilo svoju pregovaračku poziciju prije izbijanja pandemije koronavirusa početkom 2020. 

Kako bi se ublažili problemi i posljedice nastale zbog izbijanja koronavirusa, Parlament je 17. travnja i 15. svibnja 2020. pozvao na donošenje opsežnog paketa mjera za oporavak i obnovu kako bi se ponovno pokrenulo europsko gospodarstvo i pomoglo onima koji su najteže pogođeni krizom. Kao odgovor na pozive Parlamenta, Europska komisija predložila je plan gospodarskog poticaja u vrijednosti od 750 milijardi eura povezan s proračunom EU-a od 1,1 bilijuna eura za razdoblje 2021. – 2027.

Saznajte više o planu EU-a za gospodarski oporavak.

Čelnici EU-a postigli su dogovor o dugoročnom proračunu i fondu za oporavak od pandemije COVID-19 u srpnju 2020. U rezoluciji usvojenoj nakon postizanja tog dogovora, Parlament je izrazio žaljenje zbog predloženih rezova ključnih programa i pozvao na demokratski nadzor nad planom oporavka kao i na jasnu vezu između poštivanja vladavine prava u državama EU-a i pristupa fondovima.

Parlament i vlade EU-a raspravljali su o prijedlozima Komisije u pregovorima koji su započeli krajem kolovoza.

Kakav će biti proračun za 2021.-2027.?

Nakon 10 tjedana intenzivnih pregovora, pregovarači Parlamenta i Vijeća postigli su 10. studenoga 2020. dogovor o planu ulaganja i financiranja EU-a za narednih sedam godina.

Predsjednik Parlamenta David Sassoli nakon toga je izjavio: „Ovo je dobar dogovor za Europljane. Ovaj paket mjera pomoći će europskim državama u oporavku od krize, uz istovremeno dugoročno ulaganje u budućnost".

Parlament je u pregovorima osigurao dodatnih 15 milijardi eura za jačanje ključnih programa EU-a kao što su EU za zdravlje, Obzor Europa (istraživanje i inovacije) i Erasmus+ (mladi i obrazovanje) koji poboljšavaju život u cijeloj Europi. Dodatna milijarda eura omogućit će fleksibilnost u rješavanju eventualnih budućih kriza.

Parlament se snažno zalagao za pravno obvezujući sporazum o uvođenju novih izvora prihoda EU-a. Oni će osigurati da troškovi otplate oporavka od pandemije COVID-19 ne padnu na teret poreznih obveznika ili idu na štetu postojećih programa EU-a. Novi izvori financiranja uključuju porez na nerecikliranu plastiku, porez za digitalne divove i porez na financijske transakcije.

Najmanje 30 posto proračuna EU-a i fonda za oporavak vrijednog 750 milijardi eura iskoristit će se za klimatske ciljeve. Parlament je osigurao i pojačani proračunski nadzor fonda za oporavak. Za proračun za 2021.-2027. potreban je konačni pristanak Parlamenta, kao i jednoglasna podrška Vijeća. Parlament je glasanjem 16. prosinca odobrio sedmogodišnji proračun, a Vijeće ga je usvojilo sljedeći dan. Zajedno s paketom oporavka od pandemije COVID-19 omogućit će EU-u ulaganje od 1,8 bilijuna eura.

Zastupnici u Europskom parlamentu i Vijeće dogovorili su uvođenje novog mehanizma kojim će dobivanje sredstava EU-a biti uvjetovano poštivanjem vladavine prava. Krajnji korisnici sredstava bit će zaštićeni. Izglasan je u Parlamentu 16. prosinca i primjenjuje se od 1. siječnja 2021. Nedavno istraživanje koje je naručio Parlament pokazuje da osam od deset Europljana želi povezivanje EU fondova s poštivanjem vladavine prava.