Dugoročni proračun: EU treba sredstva za rješavanje krize, poručuju zastupnici  

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel  

EU treba dovoljna financijska sredstva za rješavanje izazova poput koronavirusa ili migracija, rekli su zastupnici u plenarnoj raspravi o dugoročnom proračunu EU-a.

Tema rasprave u Parlamentu 10. ožujka bio je prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela o veličini i strukturi dugoročnog proračuna koji nije dobio odobrenje predsjednika država i vlada EU-a na sastanku na vrhu 20. i 21. veljače.


Michel je izjavio da nastavlja konzultacije s državama članicama „kako bi procijenio kada je moguće održati novi sastanak” i ostaje u kontaktu s Parlamentom.


Većina zastupnika kritizirala je prijedlog kao nedovoljno ambiciozan i istaknula trenutne izazove koji pokazuju da Europa treba proračun koji omogućuje djelovanje i ispunjenje očekivanja građana.


José Manuel Fernandes (EPP, Portugal), član pregovaračkog tima Parlamenta za dugoročni proračun, rekao je: „Možda je dobro što Vijeće još nije postiglo dogovor. Europski parlament ne može odobriti dogovor koji nije u interesu građana. Čelnici EU-a imaju dobru retoriku i ciljeve, no kada ih treba poduprijeti financijskim sredstvima, to ne naprave”.


Predsjednica kluba S&D, Iratxe García Pérez (Španjolska) je izjavila: „Bolje ne postići dogovor [o proračunu EU-a] nego postići loš dogovor”.


EU mora biti spremna djelovati


Zastupnici ističu kako trenutni izazovi pokazuju da EU treba imati financijski kapacitet za pronalazak zajedničkih rješenja.


Predsjednik kluba Renew Europe Dacian Cioloș (Rumunjska) izjavio je da dugoročni proračun EU-a može ublažiti utjecaj koronavirusa na gospodarstvo: „Europski proračun mora odigrati ulogu investicijske poluge koja ponovno pokreće gospodarstvo”. Osvrnuo se i na krizu na grčko-turskoj granici i rekao: „Sigurnost naših granica i politika solidarnosti znače da [agencija EU-a za granice] Frontex treba odgovarajuća sredstva i proračun koji omogućuje solidarnost na terenu”.


Predsjednik Odbora za proračune Johan Van Overtveldt (ECR, Belgija) protivi se rezovima u obrani i istraživačkim programima: „Ako postoji područje u koje EU treba uložiti, to je naša zajednička budućnost. Moramo se usmjeriti na inovacije”.

Margarida Marques (S&D, Portugal), također članica pregovaračkog tima Parlamenta, poručila je: „Naš odgovor, u situaciji klimatskih izazova, demografskih izazova, digitalnih izazova i međunarodnih izazova mora biti više Europe: Europa koja može riješiti krizu na granici i pronaći rješenje za koronavirus”.

Marques napominje da EU treba biti spremna i za krize koje ne možemo predvidjeti: „Moramo biti svjesni da ćemo se u sljedećih sedam godina suočiti s neočekivanim izazovima i Europa ne može reći, kao u 2007. i 2008. godini, da nije spremna”.

Rasmus Andresen (Zeleni/EFA, Njemačka), još jedan član pregovaračkog tima, napominje da je situacija ozbiljna i države članice trebaju postići dogovor: „Suočeni smo s novom gospodarskom krizom i ne mogu se voditi sve te nacionalističke bitke”.

Prekršena obećanja

Siegfried Mureșan (EPP, Rumunjska) podsjeća da je u lipnju 2019. Europsko vijeće usvojilo strateški plan kojim se obvezuje na učinkovitu kontrolu vanjskih granica, jamči sigurnost građana, jačanje jedinstvenog tržišta i digitalni suverenitet. A opet, kod prijedloga predsjednika Michela vidimo rez graničnoj straži EU-a, unutarnjoj sigurnosti, jedinstvenom tržištu i digitalizaciji. „Prijedlog Charlesa Michela ne odražava obećanja Europskog vijeća. Trebamo mu reći ne”.

Jens Geier (S&D, Njemačka) također ukazuje na nedosljednost čelnika EU-a: „Godinama gledamo isto. U nedjelju, u govorima [čelnici EU-a] traže veću zaštitu granica i ulaganja u klimu, zajedničku obrambenu politiku i druga područja. U ponedjeljak, države članice nisu spremne dati novac. Do utorka priča se samo o tome kako je situacija loša jer EU ne može riješiti probleme”.