Klima je prioritet plana oporavka EU-a od pandemije COVID-19

Plan oporavka EU-a želi postaviti temelje za klimatski neutralnu i održivu Europu.

Objavljeno: 04-05-2020 Posljednji put ažurirano: 06-07-2021 - 15:40

Zdravstvena kriza prouzročena pandemijom COVID-19 i njezine posljedice na gospodarstvo i dalje su glavni prioritet EU-a. Kako bi što prije reagirala na pandemiju, Europska komisija predložila je prošle godine plan gospodarskih poticaja u iznosu od 750 milijardi eura, uz revidirani prijedlog proračuna EU-a za 2021.-2027., nakon poziva Parlamenta za donošenjem opsežnog paketa mjera za oporavak i obnovu u čijem je središtu Zeleni plan kako bi se potaknulo gospodarstvo i borba protiv klimatskih promjena.

U kompromisu postignutom u studenom 2020. o dugoročnom proračunu i planu oporavka EU-a, pregovarački tim Parlamenta i predsjedništvo Vijeća složili su se da se najmanje 30 posto sredstava uloži u klimatske ciljeve. Osim toga, 7,5 posto godišnje potrošnje usmjeravalo bi se na biološku raznolikost u 2024., povećavajući se na 10 posto od 2026. nadalje. Parlament je usvojio proračun u prosincu 2020.

Planom za oporavak gospodarstva „EU sljedeće generacije“ žele se ublažiti posljedice pandemije i učiniti budućnost održivijom, kroz ulaganje 30 posto sredstava proračuna EU-a u klimatske aktivnosti.

Instrument za oporavak i otpornost podržat će zelenu tranziciju i pametan, održiv i uključiv rast i osigurati da nacionalni planovi dodijele najmanje 37 posto sredstava klimi i biološkoj raznolikosti.

Kao dio dugoročnog proračuna EU-a za 2021.-2027. i u skladu s naporima za oporavak, EU će osigurati da sredstva iz fondova za poljoprivredu, Obzora Europa, programa LIFE, Akcijskog programa za okoliš, Fonda za pravednu tranziciju, regionalnog i kohezijskog fonda dobiju projekti u skladu s ambicioznim klimatskim ciljevima EU-a.

Saznajte više o napretku EU-a prema ostvarenju ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena

Pravno obvezujuća klimatska neutralnost

Europski parlament 28. studenog 2019. proglasio je klimatsku krizu i pozvao na usklađivanje cjelokupnog relevantnog zakonodavstva EU-a s ciljem zadržavanja globalnog zatopljenja ispod 1,5 °C.

Komisija je u prosincu predstavila Zeleni plan, nakon čega je u ožujku 2020. uslijedio prijedlog zakona EU-a o klimi kako bi EU do 2050. postao klimatski neutralan, koji postaje pravno obvezujući nakon odobrenja Parlamenta i Vijeća.

Parlament je pozvao na ambicioznije ciljeve smanjenja emisija od onih koje je predložila Komisija kako bi se osiguralo da EU može ostvariti taj cilj.

U listopadu 2020. Parlament je usvojio svoj pregovarački mandat o zakonu o klimi, podržavajući postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i smanjenje emisija za 60 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine, što je ambicioznije od prijedloga Komisije od 55 posto i od trenutnog privremenog cilja od 40 posto.

Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o povećanju cilja smanjenja emisija u EU-u do 2030. s 40 na najmanje 55 posto. Parlament je usvojio propis o klimi 24. lipnja 2021. Cilj za 2030. i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. bit će pravno obvezujući, približavajući EU cilju postizanja negativnih emisija nakon 2050. i potvrđujući njegovo vodstvo u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena uoči COP26 u studenom 2021.

Pogledajte našu infografiku o povijesti pregovora o klimatskim promjenama

Pozadina

Cilj Zelenog plana, pokrenutog u studenom 2019., je učiniti gospodarstvo EU-a održivim. Obuhvaća široki raspon područja od klime, poljoprivrede i mobilnosti do zaštite biološke raznolikosti i nultog zagađenja. Među konkretnim prijedlozima koje je Komisija već iznijela su:

• Plan ulaganja za Europski zeleni plan

• Akcijski plan za kružno gospodarstvo

• Strategija EU-a za biološku raznolikost do 2030.

• Strategija od polja do stola

• Mehanizam za pravednu tranziciju

• Nova industrijska strategija EU-a

Saznajte 10 poteza EU-a za gospodarski oporavak od posljedica pandemije koronavirusa

Pogledajte vremensku crtu poteza EU-a u borbi protiv pandemije