Zašto Parlament traži nove ovlasti EU-a za prikupljanje prihoda? 

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

Novi izvori prihoda uključuju doprinose za nereciklirani otpad od plastične ambalaže  

Kako bi uložio u budućnost Europe i podržao oporavak od posljedica pandemije COVID-19, EU je dogovorio obvezujući kalendar za uvođenje novih izvora prihoda za proračun Unije.

U dogovoru o proračunu EU-a za razdoblje 2021. - 2027. i instrumentu za oporavak od pandemije COVID-19 vrijednom 750 milijardi eura postignutom 10. studenog 2020. Parlament, Vijeće i Komisija usuglasili su obvezujući vremenski rok za uvođenje novih izvora prihoda EU-a, uključujući poreze za nereciklirani plastični otpad, tehnološke divove i velike strane zagađivače.

Što su vlastita sredstva?

Države članice EU-a doprinose zajedničkom proračunu radi postizanja zajedničkih ciljeva. Za razliku od nacionalnih proračuna, proračun EU-a je investicijski i ne smije imati deficit. Ugovorima EU-a propisano je da se proračun Unije „u cijelosti financira iz vlastitih sredstava”.

Te izvore prihoda utvrđuje Vijeće, jednoglasno nakon savjetovanja s Parlamentom, te ih mora ratificirati i svaka država članica EU-a. Sustav vlastitih sredstava uglavnom se nije mijenjao već tri desetljeća, a Parlament već dugo poziva na njegovu reformu.

Koja vlastita sredstva već postoje?


Budući da proračun EU-a uvijek mora biti uravnotežen, godišnji prihodi moraju u potpunosti pokrivati godišnje rashode.

Prihodi EU-a trenutačno se sastoje od sljedećeg:

  • Tradicionalna vlastita sredstva (uglavnom carine, prethodno su obuhvaćale i pristojbe na šećer; činila su 13 posto prihoda od vlastitih sredstava u 2018.)
  • Vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u (prijenos postotka procijenjenog PDV-a koji ubiru države članice EU-a; činila su 11 posto prihoda 2018.)
  • Vlastita sredstva koja se temelje na BND-u (države članice EU-a prenose dio svojeg godišnjeg bruto nacionalnog dohotka; činila su 66 posto prihoda od vlastitih sredstava u 2018.)
  • Ostali prihodi (uključujući novčane kazne poduzećima koja krše pravila EU-a o tržišnom natjecanju, doprinose trećih zemalja određenim programima EU-a i poreze na plaće osoblja EU-a; činili su 10 posto ukupnih izvora prihoda EU-a 2018.).

Od 1. siječnja 2021. uspostavljen je izvor prihoda koji se temelji na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu. Time će se smanjiti korištenje plastike za jednokratnu upotrebu, potaknuti recikliranje i kružno gospodarstvo.

Neke države članice EU-a (Austrija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska) trenutačno imaju koristi od rabata na svoje doprinose proračunu EU-a.

Koje su promjene uvedene kod vlastitih sredstava EU-a?


Parlament već dugo smatra da je sustav prihoda EU-a netransparentan, nepravedan i da ga je potrebno mijenjati kako bi se EU mogao nositi s trenutačnim izazovima i postići smislene rezultate za Europljane.

Kako bi se smanjilo oslanjanje na doprinose država članica koji se temelje na BND-u i PDV-u, Parlament je pozvao na uvođenje novih izvora prihoda povezanih s politikama i ciljevima EU-a. U skladu s obvezujućim dogovorom postignutim 10. studenog 2020., predloženi vremenski okvir za njihovo uvođenje je:

  • do 2023.: vlastita sredstva koja se temelje na prihodima od sustava trgovanja emisijama (sustava koji ograničava količinu stakleničkih plinova koje mogu ispustiti energetski intenzivne industrije, proizvođači električne energije i zračni prijevoznici)
  • do 2023.: vlastita sredstva koja se temelje na oporezivanju digitalnih usluga (osiguralo bi se pravedno oporezivanje digitalnog gospodarstva)
  • do 2023.: vlastita sredstva koja se temelje na mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika (cijena ugljika na uvoz određene robe iz zemalja izvan EU-a pomogla bi osigurati jednake uvjete u borbi protiv klimatskih promjena)
  • do 2026.: vlastita sredstva koja se temelje na porezu na financijske transakcije (osiguralo bi se da financijski sektor plaća svoj dio poreza)
  • do 2026.: vlastita sredstva povezana s korporativnim sektorom ili nova zajednička osnovica poreza na dobit

U okviru niza novih propisa za postizanje klimatske neutralnosti do sredine stoljeća, Europska komisija objavila je u srpnju 2021. svoje prijedloge za mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika. Novom će se carinom oporezivati uvoz (primjerice željeza i čelika, cementa, aluminija ili gnojiva) iz zemalja koje ne dekarboniziraju svoja gospodarstva po stopi sličnoj stopi EU-a.

Komisija je predstavila i prijedlog revizije sustava trgovanja emisijama u skladu s ciljem EU-a da se do 2030. postigne neto smanjenje emisija od najmanje 55 posto. Prihodi od dražbi u okviru ETS-a poslužit će i kao vlastita sredstva EU-a.

Komisija treba u jesen 2021. objaviti prijedlog o uvođenju digitalne pristojbe u EU-u.

Koje koristi donosi reforma vlastitih sredstava?

Novi izvori prihoda pomoći će u otplati zajedničkog duga država članica EU-a za financiranje oporavka od bolesti COVID-19. Bez njih pozajmljeni novac morao bi se vratiti daljnjim rezanjem programa EU-a i/ili većim doprinosima država članica koji se temelje na BND-u. Parlament želi osigurati da teret ne snose porezni obveznici, nego tehnološki divovi, oni koji izbjegavaju plaćanje poreza, veliki strani onečišćivači i drugi koji trenutačno ne doprinose dovoljno.

Novim vlastitim sredstvima osigurat će se i da se prioriteti EU-a, kao što su Zeleni plan i digitalna transformacija, bolje odražavaju u financiranju proračuna. Osim toga, njima će se podržati jedinstveno tržište i smanjiti oslanjanje na nacionalne doprinose temeljene na BND-u.

Kako se odlučuje o izvorima prihoda EU-a?

Nakon savjetovanja s Parlamentom sustav vlastitih sredstava EU-a jednoglasno se donosi u Vijeću i moraju ga ratificirati sve države članice EU-a. Parlament je glasovanjem 16. rujna 2020. odobrio svoje stajalište o vlastitim sredstvima. Zastupnici su 16. prosinca 2020. odobrili proračun EU-a za razdoblje 2021.-2027., kao i dogovor o uvođenju novih izvora prihoda. Nakon što su ga ratificirale sve države EU-a, reforma načina financiranja proračuna EU-a primjenjuje se retroaktivno od 1. siječnja 2021. i omogućuje EU-u posuđivanje 750 milijardi eura za socijalni i gospodarski oporavak.