Glavni instrument EU-a za oporavak od pandemije COVID-19 

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

©Justocker /Adobe Stock  

Instrument za oporavak i otpornost vrijedan 672,5 milijardi eura ključan je alat u planu oporavka EU-a i njime se podupiru reforme koji su odgovor na koronakrizu.

Tijekom plenarne sjednice u veljači zastupnici su odobrili pravila kojima se uspostavlja Mehanizam za oporavak i otpornost, vodeći program EU-a u planu oporavka vrijednom 750 milijardi eura. Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o instrumentu u prosincu 2020.


Njime će se državama članicama EU-a pružiti opsežna potpora za ulaganja i reforme za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije i pripremu gospodarstava EU-a za održivu i digitalnu budućnost.

Bespovratna sredstva i zajmovi


Novac će biti dostupan u obliku bespovratnih sredstava i zajmova. Bespovratna sredstva iznosit će 312,5 milijardi eura u cijenama iz 2018. (stvarni iznos prilagodit će se naviše kako bi se u obzir uzela inflacija).


Dodjela bespovratnih sredstava među zemljama temeljit će se na nekoliko kriterija: u početnoj fazi, do kraja 2022., uključivat će broj stanovnika, BDP po stanovniku i nezaposlenost u razdoblju 2015.-2019. Kasnije će se u obzir uzeti rezultati gospodarstva u 2020. i 2021. umjesto nezaposlenosti. Komisija do kraja 2023. mora preuzeti obveze za puni iznos bespovratnih sredstava državama članicama EU-a, a novac će biti isplaćen do kraja 2026.

Prema projekcijama Komisije, Hrvatska će dobiti 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost. Podaci će biti finalizirani do lipnja 2022. na temelju rasta BDP-a u razdoblju 2020.-2021.


Zajmovi će se osigurati na zahtjev država članica do kraja 2023. u ukupnom iznosu od 360 milijardi eura u cijenama iz 2018. Razina zajmova za svaku zemlju ograničit će se na 6,8 posto njezinog bruto domaćeg proizvoda.

U što će se novac ulagati


U pregovorima s Vijećem zastupnici su inzistirali da zemlje taj novac trebaju koristiti u skladu s prioritetima EU-a. „Novac EU-a za oporavak usmjerit će se na prioritete EU-a. Oporavak EU-a neće služiti financiranju nacionalnih politika", izjavio je Dragoş Pîslaru (Renew Europe, Rumunjska), jedan od suizvjestitelja Parlamenta, nakon najave privremenog dogovora s Vijećem.


Još jedna suizvjestiteljica, Eider Gardiazabal (S&D, Španjolska), naglasila je da se sredstvima treba ublažiti neposredan socijalni učinak krize, ali i podupirati dugoročni ciljevi EU-a kao što su zelena tranzicija i digitalizacija. „Moramo imati na umu da je to najvažniji program ulaganja u nadolazećim godinama i moramo iskoristiti priliku [za reformu],” rekla je.


Mehanizam za oporavak i otpornost koristit će se za šest područja:

  • zelena tranzicija
  • digitalna transformacija
  • pametan, održiv i uključiv rast
  • socijalna i teritorijalna kohezija
  • jačanje otpornosti i pripravnost na krize
  • politike za sljedeću generaciju, uključujući obrazovanje i vještine

Nacionalni planovi trebaju predvidjeti najmanje 37 posto proračuna za klimu i biološku raznolikost, a dodatnih 20 posto za digitalne mjere. Pravilima se zabranjuje financiranje mjera kojima se nanosi znatna šteta okolišu.

Kako će funkcionirati


Za dobivanje potpore države članice moraju pripremiti planove za oporavak i otpornost u kojima predlažu niz reformi i projekata javnih ulaganja koji se mogu provesti do 2026. Ti će se planovi uključiti u ciklus koordinacije gospodarskih politika u okviru europskog semestra i podnijeti do 30. travnja.


Komisija ocjenjuje planove i Vijeću podnosi prijedlog o iznosima bespovratnih sredstava i zajmova za svaku zemlju te o ciljnim vrijednostima i ključnim etapama koje treba ostvariti. Vijeće zatim donosi planove.


Za potporu su prihvatljive i nacionalne mjere poduzete u vezi s koronakrizom od veljače 2020.


Plaćanje se vrši nakon postizanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, no države mogu zatražiti pretfinanciranje u iznosu do 13 posto ukupnog iznosa, koji se isplaćuje nakon što Vijeće usvoji njihov plan.


Države članice dva puta godišnje u okviru europskog semestra izvještavaju o ostvarenom napretku.

Demokratski legitimitet


Tijekom pregovora Parlament se zalagao za veću transparentnost. Komisija treba poslati sve informacije o nacionalnim planovima i svojim prijedlozima za odluke Vijeća istodobno i Parlamentu i Vijeću.


Parlamentarni odbori mogu pozvati Komisiju svaka dva mjeseca na raspravu o stanju oporavka EU-a i napretku država članica u ostvarivanju svojih ciljeva.


Komisija je također dužna sastavljati godišnja izvješća o provedbi Instrumenta i druga izvješća o evaluaciji.


Suizvjestitelj Parlamenta Siegfried Mureşan (EPP, Rumunjska) pozdravio je uključivanje Parlamenta u sve faze postupka. „To je dobra vijest... Mehanizam za oporavak i otpornost imat će puni demokratski legitimitet”, rekao je.