Schengen: proširenje Europe bez granica
Schengen, europsko područje bez provjera na granicama, pokriva ukupno 29 zemalja. Saznajte koje su to zemlje i koje bi uskoro mogle postati nove članice.
Sloboda kretanja - pravo na život, obrazovanje, rad i mirovinu bilo gdje u EU - vjerojatno je najopipljivije postignuće europskih integracija. Uspostavom prostora Schengena 1995. ukinute su kontrole na unutarnjim granicama EU-a.
Schengensko područje obuhvaća većinu zemalja članica Europske unije, osim Irske koja želi upravljati svojim prostorom s Ujedinjenim Kraljevstvom te Cipra za koji se trenutno procjenjuje je li spreman ući u Schengen.
Schengenu su se priključile i četiri zemlje koje nisu članice Europske unije, a to su Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Proširenje Schengena
Parlament je na sjednici održanoj 10. studenog 2022. podržao ulazak Hrvatske u Schengen prije kraja 2022. U siječnju 2023., Hrvatska je postala članicom područja Schengena.
Parlament je u srpnju 2023. pozvao Vijeće da odobri pristupanje Rumunjske i Bugarske području Schengena do kraja 2023. U rezoluciji je naglašeno da su obje zemlje već ispunile potrebne uvjete. Države članice EU-a 30. prosinca 2023. jednoglasno su odlučile dati zeleno svjetlo za ukidanje graničnih kontrola s Bugarskom i Rumunjskom na unutarnjim zračnim i morskim granicama EU-a od 31. ožujka 2024. Očekuje se da će se pregovori o ukidanju kontrola na kopnenim granicama nastaviti u 2024. godini.
Koji su uvjeti za ulazak u schengenski prostor?
- Članice moraju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica EU-a
- Moraju primjenjivati zajednička pravila, poput kontrole kopnenih, morskih i zračnih granica, te izdavati schengenske vize
- Surađivati s agencijama za provođenje zakona u drugim schengenskim zemljama, kako bi osigurali visoku razinu sigurnosti
- Moraju se povezati sa schengenskim informacijskim sustavom (SIS)
Privremene granične kontrole
Unutar schengenskog područja na godišnjoj razini bilježi se više od 1,25 milijardi putovanja. Iako su ukinute kontrole unutarnjih granica, države su zadržale pravo na uspostavljanje privremenih kontrola u slučaju ozbiljnih prijetnji javnom poretku i unutarnjoj sigurnosti.
Niz članica Schengena je ponovno uveo kontrole unutarnjih granica od 2015., zbog migracijske krize i porasta broja prekograničnih terorističkih prijetnji. Takve kontrole su produžene u nekoliko navrata, a u nekim zemljama se još uvijek primjenjuju. Pandemija koronavirusa je također potaknula članice EU-a na uvođenje graničnih kontrola, kao pokušaj suzbijanja zaraze virusom.
Europska komisija je u prosincu 2021. predložila nova pravila za schengensko područje. Ona bi trebala osigurati da uvođenje kontrola na unutarnjim granicama bude krajnja mjera, i da se umjesto toga koriste alternativne mjere, poput ciljanih policijskih provjera te pojačane policijske suradnje.
Europski parlament radio je na ovom prijedlogu, donio svoje stajalište 20. rujna 2023. te odlučio otvoriti pregovore s Vijećem. Zastupnici su u više navrata izrazili protivljenje ponovnom uvođenju kontrola, koje ometaju slobodno kretanje ljudi diljem EU-a.
Saznajte više o problematici schengenskog prostora i mjerama za njegovo jačanje
Ovaj članak je izvorno objavljen u veljači 2018., ali je od tada ažuriran više puta. Posljednje izmjene su objavljene u siječnju 2024.
