Kako zaustaviti terorizam: mjere EU-a
Zaustavljanje terorizma zahtijeva rješavanje pitanja kao što su strani borci, financiranje napada i kontrola granica. Naučite više o protuterorističkim mjerama EU-a.
Mjere EU-a za sprječavanje novih napada uključuju provjere na europskim granicama, bolju policijsku i sudsku suradnju u praćenju osumnjičenih i sudskom progonu počinitelja, borbu protiv organiziranog zločina, mjere protiv radikalizacije itd.
Saznajte više o terorističkim napadima, smrtima i uhićenjima u EU-u u 2020. i 2019. godini
Definicija terorizma
Teroristička djela definirana su kao djela počinjena s ciljem:
— ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, ili
— nezakonitog prisiljavanja Vlade ili međunarodne organizacije na činjenje ili nečinjenje neke radnje, ili
— ozbiljne destabilizacije ili uništavanja temeljnih političkih, ustavnih, gospodarskih ili društvenih struktura neke zemlje ili međunarodne organizacije
Pročitajte više o tome kako je Europol opremljeniji za borbu protiv kriminala i terorizma.
Poboljšanje nadzora granica u EU-u
Nakon nekoliko terorističkih napada u Europi i kako bi se zaštitila sigurnost unutar schengenske zone, u travnju 2017. uvedene su sustavne provjere na vanjskim granicama za sve ljude koji ulaze u EU - uključujući građane EU-a.
Kako bi se zabilježilo kretanje građana izvan EU-a po schengenskom području i ubrzale kontrole, Parlament i ministri EU-a u studenom 2017. dogovorili su novi biometrijski sustav registracije ulaska i izlaska koji treba biti operativan od 2022. Također, putnici iz zemalja izvan EU-a koji ne trebaju vizu za ulazak u EU, bit će pregledani putem Sustava EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), koji treba biti operativan od 2022. godine.
Privremene granične kontrole
Od 2015. godine, nakon migracijske krize, kao i povećanja prekograničnih terorističkih prijetnji, brojne države Schengena uvele su privremenu kontrolu na svojim granicama. Te su se kontrole u nekoliko navrata produljivale i od tada se primjenjuju u nekim zemljama. Pandemija koronavirusa potaknula je neke države da vrate kontrolu unutarnjih granica 2020. godine, pokušavajući kontrolirati širenje virusa.
Parlament je više puta kritizirao nastavak unutarnjih graničnih provjera u schengenskom području i želi ih dopustiti samo kao krajnju mjeru. U rezoluciji od 17. travnja 2020. o koordiniranom djelovanju EU-a u borbi protiv pandemije, Parlament je pozvao države članice da usvoje samo nužne i razmjerne mjere prilikom uvođenja i produljenja nadzora na unutarnjim granicama, naglašavajući potrebu za povratkom potpuno funkcionalnog schengenskog područja.
Saznajte više o Schengenu i granicama EU-a
Osiguranje vanjskih granica
Europska granična i obalna straža trebala bi imati dodatnih 10 000 pripadnika do 2027.kako bi učinkovito osigurala 13 000 km vanjskih kopnenih granica Europe i gotovo 66 000 km na moru. Oni bi na zahtjev bilo koje države članice izvršavali nadzor i upravljanje migracijama te se borili protiv prekograničnog kriminala.
U rezoluciji usvojenoj u srpnju 2021. zastupnici su podržavali stvaranje novog Fonda za integrirano upravljanje granicama (IBMF) i dodjelu 6,24 milijarde eura. IBMF treba pomoći u poboljšanju kapaciteta država članica u upravljanju granicama, uz istovremeno osiguravanje poštivanja temeljnih prava. Doprinijet će zajedničkoj, usklađenoj viznoj politici i uvesti zaštitne mjere za ranjive osobe koje dolaze u Europu, osobito djecu bez pratnje.
Fond će usko surađivati s novim Fondom za unutarnju sigurnost (ISF), usredotočujući se na rješavanje prekograničnih prijetnji, poput terorizma, organiziranog kriminala i kiberkriminala. ISF je odobren u srpnju 2021. s proračunom od 1,9 milijardi eura.
Zaustavljanje stranih boraca
Od 2015. u EU-u je zabilježen porast vjerski nadahnutog terorizma. Smatra se da je do 2017. oko 5.000 Europljana putovalo u područja sukoba u Siriji i Iraku kako bi se pridružili terorističkim skupinama, ali od tada je taj broj znatno pao. U 2019. ih se malo vratilo, a stotine Europljana vezanih uz islamsku državu i dalje je u Iraku i Siriji.
Kako bi se kriminalizirala edukacija, putovanja za svrhe terorizma i financiranje putovanja Europa je postavila zakone, koji zajedno s boljim nadzorom granica pomažu u borbi protiv terorista.
Evidencija podataka o putnicima (tzv. PNR)
Zrakoplovne tvrtke koje obavljaju međunarodne letove (u i iz EU-a) moraju vlastima predati podatke o putnicima - imena, datume putovanja, raspored leta i metodu plaćanja. Podaci se koriste za sprječavanje, detekciju i istragu osumnjičenih za terorizam i ozbiljne zločine. U pregovorima koji su trajali više od pet godina, Parlament je osigurao da se štite osobni podaci (podaci o religiji, podrijetlu, političkom opredjeljenju, zdravlju i seksualnoj orijentaciji) te da se poštivanju pravila o zaštiti osobnih podataka.
Razmjena informacija za borbu protiv zločina i terorizma
Pojedinci odgovorni za napad na božićni sajam u Berlinu koristili su brojne identitete kako bi izbjegli graničnu kontrolu i policiju. Ovaj slučaj, uz brojne druge, ukazuje na važnost efikasne razmjene informacija između odgovornih - policije, sudske vlasti i obavještajnih službi - u državama članicama.
Europska unija već ima brojne baze podataka i informacijske sustave za upravljanje granicama i unutarnju sigurnost. Parlament se trenutno fokusira na pravila koja će omogućiti veću interoperabilnost baza i simultani rad različitih sustava.
Policijska agencija EU-a Europol podržava razmjenu podataka između nacionalnih policija i funkcionira kao središnjica. U svibnju 2016. Parlament se složio da Europol dobije nove ovlasti kako bi se poboljšala borba protiv terorizma te postavila nova specijalizirana protuteroristička jedinica (pokrenuta u siječnju 2016.)
Komisija je 9. prosinca 2020., zajedno sa svojim programom za borbu protiv terorizma, predložila daljnje jačanje mandata Europola kako bi mu se omogućilo izdavanje nove kategorije „informativnih upozorenja“ za osumnjičene i kriminalce, jačajući njegovu ulogu u istraživanju i inovacijama i dopuštajući obradu velikih i složenih skupova podataka. Zakonski prijedlog agenciji dozvoljava izravnu razmjenu podataka s privatnim stranama.
Borba protiv financiranja terorizma
Efikasna mjera za zaustavljanje terorizma je rezanje izvora financiranja i udaranje po logističkoj osnovici organizacija. Da bi to postigao, Europski parlament je 2018. ažurirao direktivu o sprečavanju pranja novca s ciljem povećanja transparentnosti, otkrivanja osoba koje stoje iza kompanija i rješavanja rizika povezanih s virtualnim valutama i anonimnim pretplatničkim karticama.
Pranje novca kazneno je djelo u svim zemljama EU-a, ali sa različitim definicijama i sankcijama. Pravilima za stroži nadzor protoka novac iz 2018. žele se zatvoriti te rupe.
Vjeruje se da kriminalne aktivnosti u Europi generiraju oko 110 milijardi eura svake godine. Međutim, samo 1,1 posto prihoda stečenog kaznenim djelom se oduzima. U listopadu 2018. dogovorena su nova pravila kako bi se olakšalo zamrzavanje i oduzimanje imovine stečene kriminalom u cijelom EU-u.
Parlament je 10. srpnja 2020. pozdravio novi akcijski plan Komisije za učinkovitu borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Rezolucija podržava puno stroži stav "nulte tolerancije" prema zemljama koje zaostaju u uvođenju pravila protiv pranja novca u nacionalno zakonodavstvo i poziva da se treće zemlje s visokim rizikom odmah stave na crnu listu.
Stavljanje opasnog oružja izvan ruku civila
Europska unija radi sve što je moguće kako opasno oružje ne bi došlo u ruke krivim ljudima. Izmijenjena direktiva o vatrenom oružju zatvara zakonske rupe koje su omogućavale teroristima korištenje prenamijenjenog oružja, kao primjerice u napadima na Pariz 2015. Od država članica se traži da imaju sustav nadzora dok se u isto vrijeme čuvaju iznimke za lovce, muzeje i kolekcionare.
Parlament traži i bolju kontrolu izvoza oružja te embargo na izvoz u Saudijsku Arabiju.
Sprječavanje radikalizacije
Teroristi i ekstremisti internetom šire propagandu i radikalizaciju. Parlament je u travnju 2021. odobrio nova pravila kojima se od internetskih kompanija, poput Facebooka i YouTubea, traži uklanjanje ili onemogućavanje pristupa terorističkom sadržaju u svim državama članicama u roku od sat vremena od primitka naloga nadležnih vlasti. Nova pravila ne odnose se na novinarski i edukativni sadržaj.
Saznajte kako EU jača računalnu sigurnost
Radikalizacija i njezino suzbijanje bili su u fokusu posebnog odbora za terorizam, koji je svoj jednogodišnji rad zaključio u prosincu 2018. Parlament je predložio stvaranje EU-ovog popisa osoba koje šire mržnju, jer oni trenutno mogu ostati sakriveni ako se presele iz jedne države članice u drugu. Zastupnici su također preporučili razdvajanje radikaliziranih zatvorenika u zatvorima, kao i posebnu obuku o radikalizaciji za javne djelatnike EU-a i država članica.
Većinu napada u Europi počinili su domaći teroristi. Parlament je već 2015. predložio mjere za borbu protiv radikalizacije i ekstremizma u zatvorima, putem interneta i kroz obrazovanje i socijalno uključivanje građana.
U prosincu 2020. Parlament je odobrio strategiju EU-a za sigurnosnu uniju za razdoblje 2020.-2025. i novu Agendu za borbu protiv terorizma čiji je cilj spriječiti radikalizaciju pružajući, na primjer, mogućnosti mladim ljudima u riziku i podržavajući rehabilitaciju radikaliziranih zatvorenika.
Saznajte više o uzrocima i sprečavanju radikalizacije
Dodatna vrijednost EU-a
EU razina glavni je forum za suradnju između država članica u borbi protiv terorizma iako su protuterorističke mjere u velikom omjeru u punoj nadležnosti država članica. Zastupnici stoga zajedno s ministrima u Vijeću odlučuju o velikim protuterorističkim mjerama. Tradicionalno Parlament također čuva temeljna građanska prava i osobne podatke što je potrebno u kontekstu pritisaka za više djelovanja usred kriza.
Protuteroristička strategija EU-a utemeljena je na četiri principa: sprječavanju terorizma, zaštiti građana, sudskom progonu i odgovoru na krize. Cilj strategije EU-a za sigurnosnu uniju Europske komisije je omogućiti bolju suradnju država članica u tri prioritetna područja: borbi protiv organiziranog i kibernetičkog kriminala; borbi protiv terorizma i borbi protiv radikalizacije.
EU također radi na poboljšanju svoje vanjske sigurnosti u suradnji s državama koje nisu njegove članice.
