“Vojska Europske unije”? Što zapravo Europa radi na području obrane 

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

Fotografija: Europska obrambena agencija  

Iako vojska EU ne postoji i obrana je isključivo u nacionalnoj nadležnosti, EU je poduzela značajne mjere za poboljšanje suradnje.

Od 2016. godine dogodio se značajan napredak u području sigurnosti i obrane. Kroz nekoliko inicijativa pokrenuta je suradnja i ojačan obrambeni kapacitet Europe. Pročitajte pregled najnovijih događanja.


Velika očekivanja


Europljani očekuju od Europske unije jamstvo sigurnosti i mira. Tri četvrtine (75 posto) podržava zajedničku politiku obrane i sigurnosti, prema anketi Eurobarometra iz 2017. i većina (55 posto) podržava ideju o stvaranju vojske Europske unije. U novije vrijeme 68 posto Europljana i 57 posto ispitanika iz Hrvatske žele veći angažman Europske unije u području obrane (anketa Eurobarometra iz ožujka 2018).


Niti jedna država članica Europske unije ne može se sama nositi s trenutnim prijetnjama sigurnosti i vodeći ljudi Europske unije toga su svjesni. Francuski predsjednik Macron 2017. je podržao zajednički europski vojni projekt, a njemačka kancelarka Merkel izjavila je da “trebamo raditi na viziji o uspostavljanju europske vojske” u svom obraćanju Europskom parlamentu u studenom 2018. Kretanje u smjeru sigurnosne i obrambene unije važno je za Europsku komisiju.

2018 Eurobarometer  

Bolja suradnja


Zajednička politika obrane Europske unije moguća je prema Ugovoru iz Lisabona (članak 42(2) TEU). No isto tako, u Ugovoru je jasno utvrđen prioritet nacionalne obrambene politike, uključujući članstvo u NATO-u ili neutralnost.


Zadnjih godina Europska unija pokrenula je ambiciozne inicijative kojima želi osigurati više sredstava, potaknuti veću učinkovitost, olakšati suradnju i podržati razvoj. One su:


Veće trošenje, bolje trošenje, zajedničko trošenje


Na NATO-ovom samitu u Walesu 2014. godine države Europske unije koje su članice NATO-a obvezale su se potrošiti 2 posto BDP-a za obranu do 2024. godine. Europski parlament poziva ih na ispunjenje te obveze.


Samo pet država (Grčka, Estonija, Latvija, Poljska i Rumunjska) su to već ostvarile, pokazuju procjene NATO-a iz 2019.


No obrana se ne vrti samo oko veće, već i oko učinkovite potrošnje. Države članice Europske unije zajedno su drugi najveći potrošač na području obrane u svijetu, poslije Sjedinjenih Američkih Država, a prema procjenama 26,4 milijardi eura svake godine gube zbog dupliciranja, prekomjernih kapaciteta i prepreka u nabavi. Jedan od primjera je posjedovanje 178 različitih sustava oružja u EU, dok ih je u SAD-u 30. Na takvim područjima EU može potaknuti suradnju.


Ako želi biti konkurentna na svjetskoj razini, Europa treba objediniti i povezati svoje kapacitete jer se procjenjuje da će Kina postati drugi najveći potrošač na području obrane u svijetu do 2025. godine.

Infografika  

Stajalište Europskog parlamenta


Europski parlament u više je navrata spominjao potencijale koje pružaju odredbe iz Ugovora iz Lisabona i podržao ideju Europske obrambene unije. Potiče bolju suradnju, veća ulaganja i objedinjavanje resursa kako bi se stvorila sinergija na razini Europske unije i bolje zaštitili Europljani.


Realna očekivanja?


Osim praktičnih izazova Europska unija treba pomiriti različite tradicije i različite strateške poglede. Prema Parlamentu, Bijela knjiga Europske unije o obrani koristan je način za ostvarenje cilja i podupiranje razvoja buduće politike obrane Europske unije.