Azil i migracije u EU-u: činjenice i brojke
Na migracije u EU-u utječu krize kao što su pandemija ili rusko neprijateljsko djelovanje u Ukrajini. Provjerite najnovije podatke u našoj infografici.
Azil i migracije u EU-u
Otvoriti u novom prozoru
Ograničenja uvedena zbog pandemije koronavirusa dovela su do smanjenja migracija, ali brojke su ponovno počele rasti 2021. Nedavno povećanje djelomično je posljedica ruskog rata u Ukrajini. Klimatske promjene mogle bi utjecati na migracije u budućnosti.
Nedostaci u sustavu azila EU-a otkriveni dolaskom više od milijun tražitelja azila i migranata tijekom 2015. i dalje su prisutni. U rujnu 2020. Europska komisija predstavila je Pakt o migracijama i azilu, a Parlament radi na prijedlozima za stvaranje pravednije i učinkovitije europske politike azila. U travnju 2023. Parlament je odobrio svoje stajalište o paktu i sada je spreman započeti pregovore s Vijećem.
Saznajte podatke o migracijama u Europi, o tome tko su migranti, što EU poduzima kako bi se suočio sa situacijom i koje su financijske posljedice.
Saznajte odgovor EU-a na migracije i azil
Definicije: Što je izbjeglica? Tko je tražitelj azila?
Tražitelji azila osobe su koje podnose službeni zahtjev za azil u drugoj zemlji jer strahuju da je njihov život ugrožen u njihovoj matičnoj zemlji. Trenutačno osobe iz zemalja izvan EU-a moraju podnijeti zahtjev za zaštitu u prvoj zemlji EU-a u koju uđu. Podnošenjem zahtjeva postaju podnositelji zahtjeva za azil (ili tražitelji azila). Izbjeglički status ili drugi oblik međunarodne zaštite dodjeljuje im se tek nakon što nacionalna tijela o tome donesu pozitivnu odluku.
Izbjeglice su osobe s utemeljenim strahom od progona zbog rase, vjere, nacionalnosti, politike ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini koje su prihvaćene i priznate kao takve u zemlji domaćinu. U EU-u se Direktivom o kvalifikacijama utvrđuju smjernice za dodjelu međunarodne zaštite onima kojima je potrebna. U ožujku 2022. Parlament je podržao aktivaciju Direktive o privremenoj zaštiti prvi put od njezina stupanja na snagu 2001. kako bi se pružila neposredna zaštita osobama koje bježe od rata u Ukrajini.
Saznajte više o uzrocima migracija
Zahtjevi i odluke o azilu u EU-u
U EU-u je 2022. godine podneseno nešto manje od milijun (965 665) zahtjeva za azil, što je 52,1 posto više nego 2021. i najviša razina od 2016. Na vrhuncu migracijske krize 2015. i 2016. broj podnositelja zahtjeva dosegnuo je 1 221 690.
U 2022. godini u EU-u je 881 220 osoba prvi put podnijelo zahtjev za azil, što je povećanje od 64 posto u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 537 355. Ova brojka odnosi se na osobe koje su po prvi puta podnijele zahtjev za međunarodnom zaštitom u određenoj državi članici EU-a i isključuje osobe koje su svoj zahtjev u toj zemlji ponovile.
Države u kojima je 2022. zabilježeno najveće relativno povećanje broja osoba koje su prvi put podnijele zahtjev bile su Irska (+421,8 posto), Hrvatska (+367,9 posto) i Austrija (+181,4 posto). U Njemačkoj je pak 2022. zabilježeno najviše prijava osoba koje ih prvi put podnose, 24,7 posto svih takvih zahtjeva. Slijede Francuska (15,6 posto), Španjolska (13,2 posto) i Austrija (12,1 posto). Najmanji broj zabilježen je u Mađarskoj (45 osoba), Slovačkoj (500) i Latviji (545).
Sirijci, Afganistanci, Venezuelanci i Turci podnijeli su najviše zahtjeva za azil i zajedno čine gotovo 40 posto svih prvi put podnesenih zahtjeva za azil. Broj tražitelja azila iz Sirije povećao se s nešto manje od 100 tisuća u 2021. godini na 131 970. Oni međutim čine 15 posto ukupnih zahtjeva, što je smanjenje u odnosu na 18,4 posto u 2021. godini. Afganistanci su podnijeli 12,9 posto ukupnih zahjteva, a osobe iz Venezuele i Turske zajedno gotovo 6 posto.
Države članice EU-a odobrile su 2022. godine ukupno 384 245 zahtjeva, što je povećanje od 40 posto u odnosu na 2021. Oko 44 posto osoba dobilo je status izbjeglice (porast od 22 posto u odnosu na 2021.), 31 posto supsidijarnu zaštitu (povećanje od 48 posto) i 25 posto humanitarnu zaštitu (povećanje od 72 posto).
Rat u Ukrajini doveo je do novog priljeva migranata u Europu
Ruska invazija na Ukrajinu prisilila je tisuće ljudi da napuste svoje domove. Prema UNHCR-u, od početka rata zabilježeno je više od 20 milijuna prelazaka granice iz Ukrajine. Njemačka i Poljska do sada su primile najveći broj izbjeglica.
Od 4. ožujka 2022. Ukrajincima koji bježe od ruske invazije odobrena je privremena zaštita nakon što je EU aktivirao Direktivu o privremenoj zaštiti, izvanrednu mjeru u slučaju masovnog priljeva ili neposrednog masovnog priljeva raseljenih osoba iz zemalja koje nisu članice EU-a koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju podrijetla.
Nezakoniti prelasci granice i smrtni slučajevi migranata na putu prema Europi
Tijekom 2015. i 2016., na vrhuncu migrantske krize, zabilježeno je više od 2,3 milijuna nezakonitih prelazaka granice. Ukupan broj nezakonitih prelazaka granice 2022. iznosio je 330 tisuća, što je najviša razina od 2016. Broj zabilježenih prelazaka granice povećao se na svim nezakonitim migracijskim rutama.
Prelazak središnjeg Sredozemlja i dalje je najsmrtonosniia od svih četiriju migracijskih ruta prema Europi, i na njoj je 2022. poginulo ili nestalo oko 1 400 osoba.
Financijska sredstva EU-a za migracije
Migracije su već godinama prioritet EU-a. Poduzeto je nekoliko mjera za upravljanje migracijskim tokovima i poboljšanje sustava azila.
EU je znatno povećao financijska sredstva za migracije, politiku azila i politike integracije nakon povećanog priljeva tražitelja azila u 2015. U proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. za migracije i upravljanje granicama dodijeljeno je 22,7 milijardi eura, u usporedbi s 10 milijardi eura za migracije i azil u razdoblju od 2014. do 2020.
Izbjeglice diljem svijeta
Diljem svijeta broj ljudi koji bježe od progona, sukoba i nasilja dosegnuo je 108,4 milijuna. Djeca čine oko 40 posto izbjeglica. Zemlje koje su primile najveći broj izbjeglica su Turska, Iran, Kolumbija, Njemačka i Pakistan. 76 posto svjetske populacije izbjeglica smješteno je u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
