Klimatske promjene: Zdravim šumama protiv emisija stakleničkih plinova

Šume upijaju CO2 i iznimno su bitne u borbi protiv klimatskih promjena, stoga EU radi na pravilima za zdrave šume u državama članicama. Više u infografici.

Spremnici ugljika: Uporaba šuma i poljoprivrednog zemljišta

EU provodi niz inicijativa za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kako šume imaju ključnu ulogu u smanjenju emisija CO2 koje doprinose globalnom zatopljenju, EU radi na pravilima za povećanje ponora ugljika.

U ožujku 2023. Parlament je odobrio nova pravila koja reguliraju sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF), povećavajući ponore ugljika u zemljama EU-a za 15 posto do 2030. godine. Pravila još mora službeno odobriti Vijeće.

U nastavku teksta saznajte ključne činjenice i brojke o šumama u zemljama EU-a i prijedloge Parlamenta za jačanje njihovog kapaciteta za apsorpciju CO2 iz atmosfere.


Važnost šuma u EU-u


Šume EU-a apsorbiraju svake godine ekvivalent od 7 posto ukupne emisije stakleničkih plinova EU-a.

EU pokriva 159 milijuna hektara šuma, što čini 43,5 posto kopnene površine. Pokrivenost šumama razlikuje se od jedne do druge zemlje EU-a, tako na Malti iznosi oko 10 posto dok u Hrvatskoj šume zauzimaju gotovo 60 posto ukupne površine.

Šume su ključne za pravilan rad ekosustava: štite tlo od erozije, dio su ciklusa vode, osiguravaju stanište brojnim vrstama i reguliraju lokalnu klimu. Apsorpcijom CO2 iz atmosfere, glavni su saveznik u borbi protiv klimatskih promjena.

Šume zauzimaju 43,3% površine EU-a.
Šume zauzimaju 43,3% površine EU-a.

Sektori pod utjecajem ovog zakona


Izmijenjeni planovi odnose se na sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, koji uglavnom pokriva šumsko i poljoprivredno zemljište, kao i zemljište čija je namjena promijenjena u ili iz jedne od ovih namjena.


Unatoč tome što ovaj sektor emitira stakleničke plinove, posebno kroz izmjene zemljišta, poput prenamjene šumskih površina u obradivo zemljište, krčenjem šuma ili njihovom pretvorbom u poljoprivredno područje, to je također jedini sektor koji može ukloniti CO2 iz atmosfere.

Šume pomažu smanjiti ekvivalent od 7% godišnjih emisija stakleničkih plinova u EU-u.
Šume pomažu smanjiti ekvivalent od 7 posto godišnjih emisija stakleničkih plinova u EU-u.

Koja su nova pravila?


Novim će se pravilima povećati ponori ugljika u EU-u kroz obnovu močvarnih područja, sadnjom novih šuma i zaustavljanjem krčenja šuma. To treba dovesti do povećanog smanjenja emisija EU-a od 57 posto do 2030., u usporedbi s prethodno postavljenih 55 posto, čime bi se uklonilo najmanje 310 milijuna tona ekvivalenta CO2.


Od 2026. sve države članice imat će obvezujuće nacionalne ciljeve za emisije stakleničkih plinova i njihovo uklanjanje iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva za 2030. godinu, određene na temelju nedavnih razina uklanjanja i potencijala za dodatno uklanjanje. Do tada će zemlje EU-a morati osigurati da emisije iz tog sektora ne premašuju uklonjenu količinu.


Pravila također osiguravaju poboljšano praćenje i veću fleksibilnost za države članice, uključujući naknadu u slučaju prirodnih katastrofa i nepogoda kao što su šumski požari i oluje te mogućnost korištenja kredita u okviru Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstva za nadoknadu emisija iz sektora u Uredbi o raspodjeli tereta.

Napori EU-a za smanjenje emisija


Reforma pravila o korištenju zemljišta i šumarstva dio je paketa EU-a „Spremni za 55%“ kojemu je cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030., kao što je određeno europskim zakonom o klimi.


Ostali dijelovi paketa uključuju prijedloge o trgovini emisijama, raspodjeli tereta između zemalja EU-a, emisijama CO2 iz automobila, obnovljivoj energiji i uštedi energije.

Ovaj je članak izvorno objavljen 13. rujna 2017., a posljednji je put ažuriran u ožujku 2023.

Članci o istoj temi