Klimatske promjene: Ciljevi COP23

Izaslanstvo sastavljeno od 12 zastupnika Odbora za zaštitu okoliša s predsjednicom Adina-Ioanom Vălean sudjelovat će na klimatskoj konferenciji u Bonnu, od 14. do 17. studenog. Više o COP23.

Govoreći uoči konferencije, Peter Liese (EPP, Njemačka) rekao je: „Neće se donijeti velike odluke, ali je iznimno važno da, nakon što su Sjedinjene Države najavile izlazak iz Pariškog sporazuma, ostatak svijeta ostane ujedinjen.“

 

Unatoč odluci Trumpove vlade, zastupnik Liese nada se novom koraku s partnerima poput Kine, Kanade, Japana te da će postupno biti moguće da se Sjedinjene Države ponovno uključe kada na vlast stupi nova vlada.

 

Uoči COP23, zastupnici Odbora za zaštitu okoliša sastali su se, zajedno s Izaslanstvom za odnose s SAD-om, s guvernerom Kalifornije Edmundom G. Brownom koji je upozorio: „Prijetnja od klimatskih promjena je egzistencijalno pitanje, a naš odgovor nije na razini. Iako je bavljenje klimatskim promjenama teško, dekarbonizacija je transformacija cijele naše civilizacije (...) Moramo doseći nultu stupu emisija do 2050. ili brže. Sada ne možemo ni zamisliti kako ćemo to ostvariti, ali znanost je jasna - nemamo drugu šansu. Čak i smanjenje od 2 stupnja možda ne bude dovoljno.“   

 

Brown je ovogodišnji posebni savjetnik za države i regije. Stvorio je Klimatski savez SAD-a s guvernerima Jazom Insleeom i Andrewom Cuomom nakon što je Trump najavio izlazak iz Klimatskog sporazuma. Savez predstavlja 15 država, odnosno 36 posto populacije SAD-a.

 

Ciljevi COP23

 

COP23 održava se od 6. do 17. studenog u Bonnu, pod predsjedanjem vlade Fidžija, s ciljem stvaranja novih koraka u postupku provođenja Pariškog sporazuma. Fokus je na stvaranju smjernica na cijelom nizu područja - uključujući transparentnost provođenja, adaptaciju, smanjenje emisija, financije, izgradnju kapaciteta i tehnologiju. Smjernice trebaju biti gotovo do sastanka u Poljskoj 2018. godine.

 

Izazovi

 

Jedan od zadataka COP23 je priprema dijaloga o nacionalnim doprinosima koje se trebaju prilagoditi kako bi ispunile uvjete iz Sporazuma. Najavljeno povlačenje SAD-a, drugog po redu najvećeg izvora emisija, stavlja dodatni teret na ciljeve.  

 

Što je Pariški sporazum?

 

Pariški sporazum je prvi globalni, univerzalni, pravno obvezujući klimatski sporazum kojeg je usvojilo 195 zemalja u prosincu 2015. tijekom COP21. Sporazum postavlja plan za smanjenje temperatura za najmanje dva stupnja od pred-industrijskih razina. Stupio je na snagu 4. studenog 2016. nakon što je Parlament dao zeleno svjetlo ratifikaciji.

 

Izaslanstvo u Bonnu

 

Povjerenik EU-a za klimu Miguel Arias Cañete će svakodnevno izvještavati izaslanstvo, a zastupnici će se sastajati i razgovarati s predstavnicima UN-a, izaslanstvima drugih zemalja i međunarodnih organizacija.

 

Što radi Parlament?

 

Zastupnici rade na reformi sustava trgovine emisijama stakleničkih plinova, nacionalnim ciljevima za ukidanje emisija iz prijevoza, građevine, zbrinjavanja otpada i poljoprivrede, mjerama za očuvanje i jačanje kapaciteta šumskih površina.

 

 

 

 

 

Daljnje informacije

Podijeli ovaj članak na: