Održivo gospodarenje otpadom: što EU čini
Saznajte kako Europljani upravljaju otpadom i koje mjere EU poduzima kako bi osigurao prakse prihvatljive za okoliš.
Svake godine u EU-u nastane 2,1 milijarda tona otpada. Količina otpada i način na koji se njime gospodari znatno se razlikuju među državama članicama EU-a, ali vidljivo je povećanje recikliranja i manje odlaganja otpada na odlagališta.
Kako bi se otpad i njegov utjecaj na okoliš smanjio, EU je usvojio ambiciozne ciljeve za recikliranje i odlaganje otpada te radi na promjenama kod ambalažnog otpada. Cilj je potaknuti prelazak na održiviji model, to jest kružno gospodarstvo.
Gospodarenje otpadom u Europskoj uniji
Prakse gospodarenja otpadom razlikuju se među državama članicama EU-a. EU potiče sprečavanje nastanka otpada i ponovnu uporabu proizvoda kad god je to moguće. Ako to nije moguće, prednost daje recikliranju (uključujući kompostiranje), nakon čega slijedi upotreba otpada za proizvodnju energije. Najštetnija opcija za okoliš i zdravlje ljudi je odlaganje otpada primjerice na odlagalištima, iako je to ujedno i jedna od najjeftinijih opcija. Iako se količina otpada po stanovniku povećala, način na koji gospodarimo otpadom se poboljšao - povećalo se recikliranje i kompostiranje, a smanjeno je odlaganje na odlagalištima otpada.
60%
komunalnog otpada treba biti ponovno upotrebljeno ili reciklirano do 2030. sukladno ciljevima EU-a
U skladu s Direktivom EU-a o odlagalištima otpada, države članice moraju do 2035. godine smanjiti količinu komunalnog otpada koji se šalje na odlagališta na 10 ili manje posto ukupnog komunalnog otpada.
Izvoz otpada izvan EU-a
EU također izvozi dio svojeg otpada. Izvoz otpada iz EU-a u zemlje koje nisu članice EU-a 2022. dosegnuo je 32,1 milijun tona, što je smanjenje od 3 posto u odnosu na 2021. godinu.
Većina otpada koji se izvozi izvan EU-a sastoji se od željeznog i obojenog metalnog otpada (55 posto) koji uglavnom odlazi u Tursku. EU je također izvezao dosta papirnatog otpada (15 posto), a glavna destinacija bila je Indija.
U 2022. godini 39 posto otpada iz EU-a otišlo je u Tursku (12,4 milijuna tona), a slijede Indija (3,5 milijuna tona), Ujedinjena Kraljevina (2,0 milijuna tona), Švicarska (1,6 milijuna tona) i Norveška (1,6 milijuna tona).
EU želi suzbiti nezakonit izvoz i u odredišnim zemljama osigurati gospodarenje otpadom na način prihvatljiv za okoliš. U veljači 2024. Parlament je odobrio stroža pravila za slanje otpada u treće zemlje. Pravila će zabraniti izvoz plastičnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a i uvesti strože uvjete za izvoz u zemlje OECD-a. Slanje otpada u drugu državu EU-a bit će moguće samo u iznimnim okolnostima.
Rad Parlamenta na ostvarenju kružnog gospodarstva
Parlament je u listopadu 2022. odobrio reviziju pravila o postojanim organskim zagađivačima kako bi se smanjila količina opasnih kemikalija u otpadu i proizvodnim procesima. Novim će se pravilima uvesti stroža ograničenja, zabraniti određene kemikalije i spriječiti recikliranje onečišćujućih tvari.
Parlament je u veljači 2021. donio Rezoluciju o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo u kojoj se traže dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, okolišno održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050., uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala do 2030.
Parlament je u studenome 2023. usvojio svoje pregovaračko stajalište o reviziji pravila o ambalaži i ambalažnom otpadu. Zastupnici žele zabraniti prodaju vrlo laganih plastičnih vrećica, odrediti posebne ciljeve smanjenja otpada za plastičnu ambalažu, potaknuti ponovnu uporabu i zabraniti postojane zagađivače u ambalaži za hranu.
