Klimatske promjene u Europi: činjenice i brojke
Saznajte ključne informacije o klimatskim promjenama u Europi, o regionalnom utjecaju, koji su najveći onečišćivači, kako smanjiti emisiju stakleničkih plinova i još mnogo toga.
Klimatske promjene globalni su problem, ali kako utječu na Europu? Saznajte činjenice i brojke o različitim aspektima ovog problema.
CO2 nije jedini staklenički plin koji uzrokuje globalno zagrijavanje
Najpoznatiji staklenički plin je ugljični dioksid (CO2), koji je 2021. činio gotovo 80 posto svih emisija stakleničkih plinova u EU-u.
Iako su ostali staklenički plinovi prisutni u atmosferi u manjoj količini, oni mogu imati veći učinak zagrijavanja. Jedan od njih je metan, koji je 2021. bio odgovoran za 12 posto posljedica emisija stakleničkih plinova u EU-u.
Neki staklenički plinovi prirodno se pojavljuju u atmosferi, ali ljudska aktivnost doprinosi njihovoj akumulaciji. Drugi su umjetni, kao što su fluorirani plinovi koji se koriste u industriji. Njihov potencijal globalnog zagrijavanja često je nekoliko tisuća puta jači od CO2.
Najveći proizvođači stakleničkih plinova u EU-u po zemljama i sektorima
Europska je unija četvrta po redu nakon Kine, Sjedinjenih država i Indije po količini emisija stakleničkih plinova. Udio EU-a u emisiji stakleničkih plinova na svjetskoj razini smanjio se s 15,2 posto 1990. godine na 7,3 posto 2019. godine.
Unutar EU-a, najviše stakleničkih plinova u 2019. emitirale su Njemačka, Francuska, Italija, Poljska i Španjolska. Energetski sektor bio je odgovoran za 77,01 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u 2019., nakon čega slijede poljoprivreda (10,55 posto), industrija (9,10 posto) i sektor otpada (3,32 posto).
Saznajte više u našoj infografici o emisijama stakleničkih plinova po zemljama i sektorima u EU-u
Kretanje emisija stakleničkih plinova u EU-u od 1990.
EU je 2008. postavio cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 20 posto do 2020. u odnosu na razine iz 1990. Ostvaren je velik napredak i u 2015. već je zabilježeno smanjenje od 22 posto u odnosu na razine iz 1990.
EU je 2014. postavio novi cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Prema Europskoj agenciji za okoliš, na temelju trenutačnog stanja mjera EU-a u 2017., predviđena smanjenja neće dosegnuti ciljnu vrijednost. Procjenjuje se da će se do 2030. postići smanjenje od oko 30 posto.
Saznajte više o napretku EU-a u postizanju klimatskih ciljeva za 2020.
Utjecaj klimatskih promjena na Europu
Klimatske promjene već utječu na Europu u različitim oblicima, ovisno o regiji. One mogu uzrokovati gubitak biološke raznolikosti, šumske požare, smanjenje prinosa usjeva i više temperature. Osim toga, mogu utjecati na zdravlje ljudi.
Emisije iz prometa u EU-u: činjenice i brojke
Promet je jedini sektor u kojem su emisije i dalje veće nego što su bile 1990. Promet je odgovoran za gotovo 30 posto ukupnih emisija CO2 u EU-u, od čega 72 posto dolazi iz cestovnog prometa.
Emisije CO2 iz automobila
Automobili i kombiji proizvode oko 15 posto emisija CO2 u EU-u. S prosječno 1,7 osoba po automobilu u Europi, drugi načini prijevoza, kao što su autobusi, trenutačno su ekološki prihvatljivija alternativa. Međutim, moderni automobili mogu biti među najčišćim načinima prijevoza, ako ih koristi više osoba.
Saznajte više u našoj infografici o emisijama CO2 iz automobila
Emisije iz zrakoplova i brodova
Međunarodni zračni i pomorski promet čine manje od 3,5 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, ali su njihov najbrže rastući izvor. Predviđa se da će emisije iz zrakoplova 2050. biti 10 puta veće u odnosu na 1990., dok bi se emisije iz brodova mogle povećati do 50 posto.
Saznajte više u našoj infografici o emisijama iz zrakoplova i brodova
Pregovori UN-a o klimi
EU je ključni akter u pregovorima UN-a o klimatskim promjenama. Osim EU-a, potpisnice Pariškog sporazuma su i sve države članice EU-a, ali one koordiniraju svoja stajališta i utvrđuju zajedničke ciljeve smanjenja emisija na razini EU-a.
Saznajte više o povijesti pregovora o klimatskim promjenama