Odgovor Europske unije na klimatske promjene 

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

Photo by Ezra Comeau-Jeffrey on Unsplash  

Ublažavanje posljedica klimatskih promjena jedno je od temeljnih pitanja kojima se bavi Europski parlament. Saznajte više o poduzetim mjerama.

Globalno zatopljenje: granična vrijednost 2°C


Od vremena industrijske revolucije bilježi se značajan porast prosječne temperature na svjetskoj razini. Posljednje desetljeće (od 2008. do 2017.) najtoplije je zabilježeno razdoblje, a od 17 najtoplijih godina 16 ih je zabilježeno nakon 2000. godine.


Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus 2018. godina jedna je od tri najtoplije zabilježene u Europi. Većina stručnjaka uzrok vidi u većoj emisiji stakleničkih plinova koja je posljedica ljudskih aktivnosti.


Prosječna temperatura na svjetskoj razini danas je viša za 0.85° nego krajem 19 stoljeća.

Porast od 2°C u odnosu na temperaturu iz predindustrijskog doba znanstvenici uzimaju za graničnu vrijednost nakon koje postoji veći rizik opasnih i potencijalno katastrofalnih posljedica.


Zato se međunarodna zajednica zalaže za održavanje globalnog zatopljenja ispod 2°C.

Zašto je odgovor Europske unije važan?


Europska je unija treći najveći izvor stakleničkih plinova na svijetu nakon Kine i SAD-a, prema podacima Europske agencije za okoliš. Energetski sektor odgovoran je za 78 posto emisija u 2015. godini.


Iako ne na isti način, klimatske promjene utječu na sve države Europske unije, te je potrebno zajedničko djelovanje. Mediteran može biti pogođen izuzetno visokim temperaturama uz manje kiše, dok su zemlje kontinentalnog područja izložene većem riziku poplava i požara.


Napori Europske unije se isplate. U 2018. godini postavljeni cilj bio je do 2020. godine smanjiti emisiju za 20 posto u usporedbi s razinama zabilježenim 1990. godine. Ostvarenje cilja je neminovno: u 2015. godini razina stakleničkih plinova smanjena je za 22 posto u usporedbi s 1990.


Više u našem članku s infografikom.


Europska unija ključni je igrač u klimatskim pregovorima Ujedinjenih naroda. U 2015. godini ratificirala je Pariški sporazum, prvi univerzalni sporazum za borbu protiv klimatskih promjena. Cilj sporazuma je ublažiti posljedice klimatskih promjena zadržavanjem porasta temperature na 1.5°C u odnosu na predindustrijsko doba.


Europska je unija preuzela obveze iz Pariškog sporazuma te obećala smanjenje emisija za 40 posto ispod razina iz 1990. do godine 2030.


Poduzeto je nekoliko mjera kako bi se ostvario taj cilj.


Smanjenje emisije stakleničkih plinova


Europska unije uvela je različite mjere, ovisno o sektorima na koje se odnose.


Kako bi se smanjile emisije iz elektrana i industrije postavljen je Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS od eng. Emissions trading system) koji ima za cilj smanjenje industrijskih emisija kroz trgovinu dozvolama za svaku tonu CO2 koje tvrtke emitiraju. Time tvrtke koje manje zagađuju manje plaćaju. Sustav pokriva 45 posto ukupne emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji.


Za ostale sektore, kao što su građevinski sektor ili poljoprivreda, smanjenja se ostvaruju kroz nacionalne kvote koje se računaju temeljem bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) po glavi stanovnika.


Vezano uz cestovni prijevoz, u proljeće 2019. Parlament je podržao mjere za smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 37,5 posto za nove automobile, 31 posto za kombije i 30 posto za nove kamione do 2030. godine.


Dio smanjenja također se postiže upravljanjem ili sadnjom novih šuma. Parlament je 2017. godine izglasao propise kojima sprječava emisije nastale zbog krčenja šuma i prenamjene zemljišta.


Saznajte više o mjerama Europske unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova


Energetski izazov


EU se također bori protiv klimatskih promjena novim mjerama o čistoj energiji koje je Parlament usvojio 2018. godine. Cilj je povećati udio potrošene obnovljive energije na 32 posto do 2030. te otvaranje mogućnosti za građane da proizvode vlastitu zelenu energiju.


S druge strane, Europska unija želi poboljšati energetsku efikasnost za 32,5 posto do 2030. godine i uvela je mjere za bolju učinkovitost stambenih zgrada i kućanskih aparata.


Više o mjerama za čistu energiju.


Financiranje


Potrebna financijska sredstva za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbu uključena su u glavne programe potrošnje Europske unije. Europska unija uložit će najmanje 20 posto sredstava u financiranje klimatskih pitanja od 2014. do 2020. godine, uključujući 3,4 milijardi eura ulaganja u okolišni i akcijski program LIFE.