Odgovor Europske unije na klimatske promjene 

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

Ezra Comeau-Jeffrey, Unsplash  

Ublažavanje posljedica klimatskih promjena jedno je od temeljnih pitanja kojima se bavi Europski parlament. Saznajte više o poduzetim mjerama.

Globalno zatopljenje: granična vrijednost 2°C


Od vremena industrijske revolucije bilježi se značajan porast prosječne temperature na svjetskoj razini. Posljednje desetljeće (od 2010. do 2019.) najtoplije je zabilježeno razdoblje, a od 20 najtoplijih godina 19 ih je zabilježeno nakon 2000. godine.


Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus 2020. godina najtoplija je zabilježena u Europi. Većina stručnjaka uzrok vidi u većoj emisiji stakleničkih plinova (GHG) koja je posljedica ljudskih aktivnosti.


Prosječna temperatura na svjetskoj razini danas je viša za 0.94-1,03° nego krajem 19 stoljeća.

Porast od 2°C u odnosu na temperaturu iz predindustrijskog doba znanstvenici uzimaju za graničnu vrijednost nakon koje postoji veći rizik opasnih i potencijalno katastrofalnih posljedica.


Zato se međunarodna zajednica zalaže za održavanje globalnog zatopljenja ispod 2°C.

Zašto je odgovor Europske unije važan?


Europska je unija treći najveći izvor stakleničkih plinova na svijetu nakon Kine i SAD-a, prema podacima Europske agencije za okoliš.


Napori Europske unije se isplate. U 2008. godini postavljeni cilj bio je do 2020. smanjiti emisiju za 20 posto u usporedbi s razinama zabilježenim 1990. godine. Do 2019. emisije su smanjenje za više od 28 posto.

Više u našem članku s infografikom

Koji su ciljevi EU-a?

Europska je unija preuzela obveze iz Pariškog sporazuma te obećala smanjenje emisija za 40 posto ispod razina iz 1990. do godine 2030. Osim toga, uz Europski zeleni plan cilj EU-a je doseći nultu stopu emisija do 2050.

U lipnju 2021., Parlament je odobrio klimatski zakon EU-a kojim je klimatska neutralnost do 2050. postala pravno obvezujuća u EU-u i postavljen je privremeni cilj smanjenja emisija za 55 posto do 2030. godine.

Smanjenje emisija stakleničkih plinova


Europska unije uvela je različite mjere, ovisno o sektorima na koje se odnose.


Kako bi se smanjile emisije iz elektrana i industrije postavljen je Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS od eng. Emissions trading system) koji ima za cilj smanjenje industrijskih emisija kroz trgovinu dozvolama za svaku tonu CO2 koje tvrtke emitiraju. Time tvrtke koje manje zagađuju manje plaćaju. Sustav pokriva 40 posto ukupne emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji.

Parlament trenutačno razmatra reviziju programa kako bi ga uskladio s višim ciljevima smanjenja emisija iz Zelenog dogovora.


Za ostale sektore, kao što su građevinski sektor ili poljoprivreda, smanjenja se ostvaruju kroz nacionalne kvote koje se računaju temeljem bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) po glavi stanovnika.

Kao dio paketa "Spremni za 55", zastupnici u Europskom parlamentu podržali su povećanje cilja smanjenja emisija u tim sektorima s 29 posto na 40 posto do 2030. godine.

Do sada nije bilo zahtjeva EU-a za brodove za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Pomorski promet trebao bi biti uključen u reformirani EU ETS, kao što je predloženo u paketu Fit for 55. U lipnju 2022. Parlament je izglasao reviziju ETS-a za zrakoplovstvo, uključujući sve letove koji polaze iz Europskog ekonomskog prostora u shemu.

EU također želi iskoristiti moć šuma da upiju CO2 u borbi protiv klimatskih promjena. U lipnju 2022., zastupnici u Europskom parlamentu glasovali su za ažuriranje pravila koja reguliraju krčenje šuma i promjenu namjene zemljišta (LULUCF). Cilj je povećati ponore ugljika u EU-u kako bi se postiglo još veće smanjenje emisija od trenutačnog cilja od 55 posto do 2030.

Očekuje se da će Europska komisija krajem ove godine iznijeti prijedlog za mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika koji bi potaknuo tvrtke u i izvan EU-a na dekarbonizaciju postavljanjem cijene ugljika na uvoz određene robe ako potječe iz manje klimatski ambiciozne zemlje. Uvodi se kako bi se izbjeglo istjecanje ugljika, što se događa kada industrije premještaju proizvodnju u zemlje s manje strogim pravilima o emisijama stakleničkih plinova.

Energetski izazov


EU se protiv klimatskih promjena također bori politikom čiste energije koju je Parlament usvojio 2018. godine. Fokus je na povećanju udjela potrošene obnovljive energije na 32 posto do 2030. i mogućnosti da ljudi proizvode vlastitu zelenu energiju.

Osim toga, EU želi poboljšati energetsku učinkovitost za 32,5 posto do 2030. i usvojiti zakone o zgradama i kućanskim aparatima.

Ciljevi za udio obnovljive energije i energetsku učinkovitost bit će revidirani u sklopu Zelenog plana.

Europski zeleni plan

Europski zeleni plan putokaz je za postizanje klimatske neutralnosti Europe do 2050. godine. Jedan od ciljeva je pravni okvir za klimu, europski propis o klimi, koji u 2021. postaje pravno obvezujući za sve države EU-a.

Konkretno zakonodavstvo koje će Europi omogućiti postizanje ciljeva Zelenog plana navedeno je u paketu Fit for 55 koji je Komisija predstavila u srpnju 2021. Obuhvatit će reviziju zakona povezanih s energetskom učinkovitošću, obnovljivim izvorima energije, ETS-om, mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika i emisijom CO₂ za nove osobne automobile i laka gospodarska vozila.

Saznajte više o Zelenom planu

Financiranje klimatskih programa

Kako bi financirala Zeleni plan, Europska komisija predstavila je u siječnju 2020. plan ulaganja za održivu Europu, čiji je cilj privući najmanje bilijun eura javnih i privatnih ulaganja u sljedećem desetljeću.

Prema investicijskom planu, Fond za pravednu tranziciju osmišljen je za podršku regijama i zajednicama najviše pogođenim zelenom tranzicijom, na primjer onima snažno ovisnim o ugljenu.

Kako bi potaknula ulaganja u ekološki održive aktivnosti i spriječila da sredstva odlaze na financiranje projekata koji tvrde da su zeleni, ali u stvarnosti to nisu, EU je uvela nova pravila kojima se definira što se smatra zelenim ili održivim aktivnostima.

Kao dio dugoročnog proračuna EU-a za 2021.-2027. i u skladu s planovima za oporavak, EU će osigurati da sredstva za financiranje poljoprivrede, iz Obzora Europa, programa LIFE, Akcijskog programa za okoliš, Fonda za pravednu tranziciju, regionalnog i kohezijskog fonda budu dodijeljena projektima u skladu s ambicioznim klimatskim ciljevima.