Plastični otpad u morima: činjenice, posljedice i nova pravila EU-a
Uz naše infografike saznajte ključne podatke i posljedice bacanja plastičnog otpada u mora te koje mjere EU poduzima kako bi se količina plastike u morima smanjila.
Posljedice korištenja plastike za jednokratnu upotrebu vidljive su posvuda na morskim obalama i u morima. Plastični otpad sve više zagađuje mora te bi, prema istraživanjima, do 2050. u morima moglo biti više plastike nego riba.
Plastika je jedno od sedam ključnih područja za postizanje kružnog gospodarstva u EU-u do 2050. godine, smatra Komisija. Osim Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu, koja bi postupno ukinula upotrebu mikroplastike, očekuje se da će Komisija kasnije tijekom godine iznijeli više prijedloga za rješavanje problema plastičnog otpada.
Saznajte što EU čini kako bi smanjio plastični otpad
Nova pravila EU-a, koja je Europski parlament usvojio 27. ožujka, a Vijeće odobrilo u svibnju 2019., obuhvaćaju top 10 najčešće pronađenih predmeta na europskim morskim obalama i izgubljenu opremu za ribolov. Ove dvije stavke skupa čine 70 posto otpada u morima.
Ne samo da plastika zagađuje obale, nego i šteti morskim biljkama i životinjama koje se zapliću u veće komade plastike, a manje komade zamijene za hranu što može spriječiti normalno probavljanje hrane te dovesti do trovanja kemikalijama. Plastika ulazi u njihov organizam te u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude. Posljedice za ljudsko zdravlje su nepoznate.
Otpad u morima uzrokuje i ekonomske gubitke za sektore i zajednice koje ovise o morima, ali i za proizvođače: samo 5 posto vrijednosti plastičnih pakiranja ostaje u ekonomiji, dok je ostatak bačen. Ovaj podatak ukazuje na potrebu za cirkularnijim pristupom.
Zabrana jednokratne plastike u EU-u
Najefektivniji način suočavanja s problemom jest spriječiti dospijeće plastike u mora. Plastični predmeti za jednokratnu upotrebu čine najveću skupinu otpada na morskim obalama, a skoro polovica cjelokupnog otpada u morima su proizvodi poput plastičnog pribora za jelo, plastičnih boca, filtra za duhanske proizvode ili štapića za uši.
Kako bi riješio ovu problematiku, EU je uveo potpunu zabranu plastičnih predmeta za koje već postoji dostupna alternativa: štapići za uši, plastični pribor za jelo i tanjuri, slamke i nastavci za balone. Zastupnici su na listu također dodali proizvode od oksorazgradive plastike, spremnike za hranu i napitke od ekspandiranog polistirena.
Odobren je i niz drugih mjera: proširena odgovornost proizvođača, osobito za duhanske tvrtke. Nova pravila primjenjivat će se i na ribolovnu opremu kako bi se osiguralo da proizvođači snose troškove sakupljanja mreža izgubljenih u morima.
Postavljeni su novi ciljevi za sakupljanje otpada. Primjerice, do 2029. godine, 90 posto upotrijebljenih plastičnih boca mora se ponovno prikupiti, a do 2025. najmanje 25 posto materijala iz kojeg su te boce izrađene morat će biti prikladno za recikliranje. Do 2030. udio materijala koji se može reciklirati morat će biti barem 30 posto.
Odobrena su i pravila kojim se zahtjeva označavanje ručnika, vlažnih maramica, duhanskih proizvoda s filtrima te plastičnih čaša kako bi se kupce upozorilo na pravilno odlaganje. Uz sve ovo, potrebno je podići svijest o pravilnom odlaganju plastičnog otpada.
Utjecaj morskog otpada na ribarstvo
U rezoluciji usvojenoj 25. ožujka, Europski parlament poziva na mjere za hitno smanjenje morskog otpada, uključujući veća ograničenja na plastiku za jednokratnu uporabu i veću uporabu održivo izrađenih materijala za ribolovnu opremu. Zastupnici su naglasili kako morski otpad šteti ekosustavima i potrošačima, kao i ribolovnim aktivnostima i ribarima.
730
tona otpada svakodnevno se baca u Mediteran
Otpad od ribarstva i akvakulture čini 27 posto morskog otpada. Kako bi se uhvatili u koštac s gubicima ribolovne opreme na moru, zastupnici žele mapiranje, izvještavanje i praćenje, kao i ulaganje u istraživanje i inovacije kako bi se razvila ekološka ribolovna oprema.
Pozivaju Komisiju da predloži postupno ukidanje spremnika od ekspandiranog polistirena i ambalaže od ribljih proizvoda, kao i sve nepotrebne plastike i ambalaže općenito.
Žele snažnije uključivanje pomorskog aspekta u Europski zeleni plan, Strategiju biološke raznolikosti i Strategiju od polja do stola te pozivaju Komisiju da ubrza razvoj kružne ekonomije u sektoru ribarstva i akvakulture.
Što EU čini kako bi smanjio količinu plastičnog otpada:
Daljnje informacije
-
(otvori u novoj kartici)
Procedura: Utjecaj morskog otpada na ribarstvo
-
(otvori u novoj kartici)
Procedura: Smanjenje utjecaja određenih proizvoda od plastike na okoliš
- EPRS: Plastika i oprema za ribolov za jednokratnu upotrebu
- EPRS: Smanjenje morskog otpada od plastike
- Istraživanje: Utjecaj upotrebe, otpada i onečišćenja plastike i mikroplastike na okoliš
