Mikroplastika: Izvori, posljedice, rješenja
Od kuda dolazi mikroplastika i koje su posljedice? Otkrijte ključne činjenice o mikroplastici te na kojim rješenjima radi Europska unija.
Što je mikroplastika i od kuda dolazi?
Mikroplastiku čine mali dijelovi plastičnog materijala, obično manji od 5 mm.
Primarna mikroplastika
- Namjerno se dodaje u proizvode i tako ispušta u okoliš.
- 15-31% mikroplastike u morima.
- Glavni izvori: trošenje sintetičke odjeće (35 posto primarne mikroplastike), potrošnja automobilskih guma (28 posto) te proizvodi za njegu lica i tijela (mikrokuglice se upotrebljavaju u proizvodima za piling, 2 posto). (Izvor: EPRS)
Sekundarna mikroplastika
- Nastaje raspadanjem, odnosno razgradnjom većih komada plastike kao što su vrećice, boce i ribarske mreže.
- 69-81 posto mikroplastike u morima.
Koje su posljedice mikroplastike?
Mikroplastika se nalazi u morima. Prema UN-u u morima se nalazi 51 trilijun čestica mikroplastike, 500 puta više nego što je zvijezda u našoj galaksiji.
Mikroplastiku mogu progutati morske životinje te ona tako ulazi u prehrambeni lanac i dospijeva u hranu ljudi. Pronađena je u hrani, piću, uključujući u pivu, medu i vodi iz slavine.
Iako se još ne zna točno kakve su posljedice za zdravlje ljudi, plastika često sadrži dodatke kao što su stabilizatori i spojevi otporni na plamen te ostale potencijalno toksične kemijske spojeve koji mogu biti štetni za životinje i ljude.
Rješenja EU-a
Zastupnici su u rujnu odobrili strategiju za plastiku u skladu s kojom će plastična ambalaža na tržištu EU-a do 2030. biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanjit će se, a namjerna upotreba mikroplastike bit će ograničena. Zastupnici traže da se zabrani mikroplastika u kozmetici do 2020., da se uvedu standardi za kvalitetu reciklirane plastike te da se za neke proizvode značajno smanji mikroplastika već pri nastajanju (primjerice, kod tekstila, boja i cigareta).
U listopadu je Parlament podržao zabranu za određenu plastiku za jednokratnu upotrebu - koju se najčešće pronalazi na europskim morskim obalama, a za koju postoje alternative. Zastupnici su također zatražili da se na popis zabranjene plastike doda oksorazgradiva plastika. Radi se o konvencionalnoj plastici koja uključuje aditive za ubrzavanje fragmentacije materijala u vrlo sitne dijelove, što doprinosi onečišćenju mora mikroplastikom.
U 2015. Parlament je već ograničio upotrebu plastičnih vrećica.
Daljnje informacije
- (otvori u novoj kartici) ECHA: Mikroplastika
- Opens in a new window Europska komisija: Činjenice o mikroplastici
- (otvori u novoj kartici) Europska komisija: Onečišćenje o mikroplastici
- (otvori u novoj kartici) EPRS brifing