Mjere EU-a za poboljšanje zdravstva 

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

Owen Beard, Unsplash  

Kroz financiranje i zakonodavstvo EU poboljšava javno zdravstvo u mnogim područjima (sigurnost hrane, bolesti, čisti zrak...).

Zašto postoje politike na razini EU-a?

Pružanje zdravstvene skrbi i socijalna sigurnost prvenstveno su u domeni nacionalnih vlada. EU ih nadopunjava i podupire kako bi poboljšali zdravlje Europljana, smanjili nejednakosti i zajedno izgradili socijalnu Europu.


Zbog slobodnog kretanja ljudi i dobara potrebno je uskladiti neka pitanja iz područja javnog zdravstva. Politike EU-a pomogle su državama kod objedinjavanja resursa i zajedničke borbe u izazovima poput antimikrobne rezistencije, smanjenja učestalosti kroničnih bolesti ili utjecaja dužeg životnog vijeka na zdravstveni sustav.

EU daje preporuke i donosi zakone i standarde za zaštitu građana. Oni obuhvaćaju zdravstvene proizvode i usluge (kao što su lijekovi, medicinski uređaji, e-zdravstvo) i prava pacijenata (primjerice u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti).

Koronavirus

Tijekom koronakrize, EU je surađivao s državama članicama na jačanju nacionalnih zdravstvenih sustava i ograničavanju širenja virusa osiguravajući pružanje osobne zaštitne opreme i medicinskog materijala diljem Europe, mobilizirajući resurse, podržavajući istraživanja i inovacije za učinkovito liječenje, koordinirajući zahtjeve za putovanje i nadzirući uvođenje cjepiva.

Pogledajte vremensku crtu poteza EU-a u borbi protiv koronavirusa i njegovih posljedica

Osnaživanje zdravstvenog programa EU-a

Kroz zdravstveni program EU-a financiraju se zdravstvene politike i potiče suradnja i razvoj zdravstvene zaštite.


Izbijanje koronavirusa pokazalo je potrebu za boljom suradnjom i koordinacijom država članica u kriznim vremenima. U rezoluciji o planu ekonomskog oporavka, zastupnici inzistiraju na stvaranju novog samostalnog europskog zdravstvenog programa. Odgovarajući na poziv Parlamenta, Komisija predlaže novi zdravstveni program EU-a pod nazivom "EU za zdravlje". Parlament ga je usvojio u ožujku 2021. Cilj programa vrijednog 5,1 milijardi eura je otkloniti nedostatke koji su se pokazali za vrijeme pandemije i poboljšati sposobnost EU-a za upravljanje krizama, kao i promicanje inovacija i ulaganja u zdravstveni sektor.

Novi program ima tri prioriteta:
• Zaštita građana od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju
• Dostupni i pristupačni lijekovi i zdravstvene potrepštine
• Jačanje zdravstvenih sustava i radne snage

Dodatna sredstva za financiranje zdravstva osigurana su kroz istraživački program EU-a Obzor Europa, Europski socijalni fond plus (ESF+), kohezijsku politika EU-a i Europski fond za strateška ulaganja.

Agencije EU-a za bolje zdravlje i zdravija i sigurnija radna mjesta 
  • Europska agencija za okoliš (EEA) 
  • Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 
  • Europska agencija za zaštitu na radu (EU-OSHA) 

Lijekovi i medicinski proizvodi

Odobravanje i kategorizaciju lijekova EU regulira kroz Europsku regulatornu mrežu za lijekove - partnerstvo između Europske agencije za lijekove, nacionalnih tijela i Europske komisije. Jednom odobreni lijekovi nastavljaju se pratiti i kada su na tržištu.


Lijekovi za djecu, rijetke bolesti, proizvodi za naprednu terapiju i klinička ispitivanja regulirani su posebnim pravilima EU-a. Svojim pravilima EU osigurava kontrolu nad trgovinom lijekovima i bori se protiv krivotvorenih lijekova.


Kako bi bila u skladu sa znanstvenim napretkom, poboljšala sigurnost i osigurala veću transparentnost u 2017. godini usvojena su nova pravila o medicinskim proizvodima i in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima, kao što su srčani ventili ili laboratorijska oprema.


Pravila o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe znatno su različita u državama članicama, te je Parlament u 2019. godini zatražio ujednačeni pristup na razini EU-a i više istraživanja.

Zdravstvena zaštita u inozemstvu

EU je osigurala da svaki njezin građanin s europskom karticom zdravstvenog osiguranja ima pristup potrebnoj zdravstvenoj skrbi tijekom privremenog boravka u drugim državama članicama EU-a, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj. Zdravstvena zaštita treba biti osigurana pod jednakim uvjetima i za jednaku cijenu (u nekim državama besplatno) kao i za osobe osigurane u toj državi.




Promoviranje zdravlja

EU radi na promoviranju zdravlja i sprečavanju bolesti kao što su rak ili mentalne bolesti. Bavi se rijetkim bolestima i kroz Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) pruža informacije o raznim bolestima.


Borba protiv raka oduvijek je prioritet EU-a. EU ulaže sredstva u istraživačke projekte i programe obuke, usvaja zakonodavstvo i dopunjava napore država članica razmjenom informacija i najboljih praksi. Europska komisija predstavila je ambiciozan akcijski plan EU-a "Europski plan za borbu protiv raka" u veljači 2021. godine.


Zbog pušenja godišnje u EU-u umire skoro 700 000 osoba. Cilj ažurirane Direktive o duhanu, koja se počela primjenjivati 2016. godine, je učiniti pušenje manje privlačnom aktivnosti među mladima. Svojom preporukom o okolišu bez pušenja iz 2009. Vijeće traži od država članica zaštitu građana od izloženosti duhanskom dimu na javnim mjestima i na poslu.


Oko 30 milijuna Europljana boluje od rijetkih i složenih bolesti. Kako bi pomogla u dijagnozi i terapijama, EU 2017. godine osniva Europske referentne mreže. Postojeće virtualne mreže, njih 24, spajaju specijaliste iz različitih zemalja koji se bave različitim područjima, primjerice sigurnosti pacijenta ili sprečavanjem antimikrobne rezistencije.


Antimikrobna rezistencija (AMR) raste zbog prevelikog korištenja antibiotika, nepravilnog odlaganja lijekova i nedovoljnog razvoja novih antibiotika. Uzrokuje oko 33 000 smrti godišnje u EU. Kroz akcijski plan EU-a protiv AMR-a iz 2017. promovira se bolja osviještenost, higijena i potiču se istraživanja. Kako bi se suzbila upotreba antibiotika na farmama i zaustavilo širenje otpornosti na lijekove u 2018. godini usvojena su nova pravila za veterinarske lijekove.


Zbog nedovoljne procijepljenosti u nekim državama EU-a pojavile su se bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, kao što su ospice. U rezoluciji usvojenoj u 2018. godini zastupnici traže bolje usklađivanje kalendara cijepljenja diljem Europe, veću transparentnost u proizvodnji cjepiva i zajedničku kupnju kako bi se smanjile cijene.

Čišći zrak, čišća voda

Loša kvaliteta zraka glavni je uzrok prerane smrti u Europi. Od ranih 1970-ih EU kontrolira emisiju štetnih tvari. U okviru “paketa čistog zraka” u 2016. godini usvojena je nova direktiva koja postavlja strože granice za nacionalnu emisiju glavnih zagađivača zraka kao što su dušikovi oksidi. Cilj je prepoloviti njihov utjecaj na zdravlje u odnosu na 2005. godinu.


Okvirna direktiva o vodama štiti vode EU-a i odnosi se na sve podzemne i površinske vode (uključujući rijeke, jezera, obalne vode).


Države članice kroz direktivu o kupalištima nadziru količinu bakterija na kupalištima. S ciljem dodatnog poboljšanja kvalitete i pristupa pitkoj vodi, te smanjenja otpada koji nastaje zbog potrošnje vode u bocama, EU ažurira direktivu o vodi za piće.



Sigurnost hrane

Pravila EU-a osiguravaju visoku razinu zaštite u svim fazama proizvodnje i distribucije hrane. U 2017. postrožene su službene inspekcije u prehrambenom lancu.


Postoje posebna pravila o higijeni za:

  • hranu životinjskog podrijetla
  • zagađenje hrane (postavljena je najveća dozvoljena količina kontaminata u hrani, kao što su nitrati, teški metali i dioksini)
  • novu hranu (proizvedena od mikroorganizama, ili s novom primarnom molekularnom strukturom)
  • materijale koji dolaze u dodir s hranom (kao što su materijali za pakiranje i posuđe).

EU ima strogi zakonodavni okvir za uzgoj i komercijalnu upotrebu genetski modificiranih organizama (GMO) koji se koriste u prehrani. Europski parlament je posebno oprezan oko potencijalnih zdravstvenih rizika i usprotivio se odobrenju novih genetski modificiranih biljaka (kao što je soja).


U 2019. usvojio je izvješće o poboljšanju održivog korištenja pesticida i podupro izvještaj odbora kojim se zagovara transparentnija procedura dobivanja odobrenja.


Sve više ljudi kupuje organsku hranu, pa je EU 2018. ažurirala pravila o ekološkoj poljoprivredi kako bi uvela strože kontrole i spriječila zagađenje.

U svibnju 2020. Europska komisija predlaže novu strategiju održivosti prehrambenog sustava u EU-u kojoj je cilj osigurati sigurnu i zdravu hranu.

Zdravlje na radnom mjestu

Zakonodavstvo EU-a postavlja najmanje zdravstvene i sigurnosne zahtjeve za zaštitu na radnom mjestu. Ima posebne uredbe o zaštiti trudnica i mladih zaposlenika i izlaganju određenim tvarima, kao što su primjerice karcinogene ili mutagene tvari i buka.


Sve starija radna snaga u Europi i povećana dob za odlazak u mirovinu nose sa sobom izazove u području zdravstva. Kako bi zadržali i ponovno integrirali na radno mjesto zaposlenike s ozljedama ili kroničnim zdravstvenim problemima, u 2018. godini Europski parlament predlaže uvođenje nekih mjera, kao što su programi razvoja vještina, fleksibilni radni uvjeti i podrška radnicima (uključujući mentorstvo, pristup psihologu ili terapeutu).




Uključivo društvo

Kako bi osobe s invaliditetom mogle punopravno sudjelovati u društvu, u 2019. Parlament odobrava Europski akt o pristupačnosti. Novim pravilima mnogi proizvodi i važne usluge (kao što su pametni telefoni, računala, e-knjige, uređaji za naplatu karata ili bankomati) postaju dostupni starijima i osobama s invaliditetom.

U rezoluciji usvojenoj u lipnju 2020. Parlament poziva na donošenje nove, sveobuhvatne i ambiciozne Strategiju EU-a za osobe s invaliditetom nakon 2020. godine koja bi integrirala prava osoba s invaliditetom u sve politike i područja te im osigurala jednak pristup zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, javnom prijevozu i stanovanju. U ožujku 2021. Komisija je usvojila novu strategiju za razdoblje 2021.-2030., koja pruža smjernice državama EU-a za daljnje poboljšanje prava osoba s invaliditetom.


Saznajte više o socijalnim politikama EU-a: