Kako se Parlament bori za rodnu ravnopravnost u EU-u?  

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

Brooke Cagle, Unsplash  

Saznajte kako se EU i Parlament bore za prava žena i rodnu ravnopravnost na poslu, u politici i drugim područjima.

Od svog početka EU slijedi načela rodno osviještene politike u borbi za rodnu ravnopravnost i promicanje ideje socijalne Europe.

Europska unija usvaja zakonodavne odredbe, daje preporuke, izmjenjuje dobre prakse i osigurava financiranje kako bi podržala aktivnosti država članica. Presude Suda Europske unije oblikovale su koncept politike rodne ravnopravnosti EU-a. Europski parlament redovito usvaja izvješća o vlastitoj inicijativi o pitanjima roda i trudi se poboljšati njihovu ravnopravnost.


Europski parlament uvijek je bio vrlo aktivan u promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena i ima stalni odbor o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti. Svake godine obilježava Međunarodni dan žena (8. ožujka) i podiže svijest o ovom pitanju organiziranjem raznih događaja.

U prosincu 2020. zastupnici su zatražili uspostavu novog formata Vijeća na kojem bi se sastajali ministri i državni tajnici zaduženi za rodnu ravnopravnost. Zastupnici se nadaju da bi takav novi format pomogao unaprijediti važne inicijative za ravnopravnost, poput ratifikacije Istanbulske konvencije o borbi protiv nasilja nad ženama.

Parlament je u veljači 2021. usvojio rezoluciju kojom ocjenjuje napredak postignut u području prava žena u proteklih 25 godina i brojne preostale izazove. Zastupnici su izrazili zabrinutost zbog reakcija nekih država EU-a i rizika da bi rodna ravnopravnost mogla postati manje važna tema dnevnog reda država članica. Parlament je pozvao Komisiju da osigura da se ženska prava uzimaju u obzir u svim njezinim prijedlozima, da razvije konkretne planove za smanjenje stope siromaštva žena i da ojača napore kako bi se smanjila razlika u plaćama među spolovima.

U lipnju 2021. Parlament je usvojio izvješće kojim poziva zemlje EU-a na zaštitu i poboljšanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena. Zastupnici žele osigurati univerzalni pristup sigurnom i legalnom pobačaju, visokokvalitetnoj kontracepciji i spolnom odgoju u osnovnim i srednjim školama. Također smatraju da se na higijenske proizvode za menstruaciju ne treba naplaćivati PDV. 

Pogledajte našu vremensku crtu o borbi EU-a za prava žena


Rodna ravnopravnost na poslu


U 2019. EU je odobrio nova pravila o roditeljskom i skrbničkom dopustu i prilagodljivijim radnim uvjetima, kako bi potaknuo očeve na korištenje roditeljskog dopusta i time povećao stopu zaposlenosti među ženama.

Zakonodavstvo EU-a o rodnoj ravnopravnosti na poslu:  
  • pravila o zapošljavanju (uključujući jednaku plaću, socijalno osiguranje, radne uvjete i uznemiravanje) 
  • pravila o samozapošljavanju 
  • prava na rodiljni, očinski i roditeljski dopust  

Parlament traži izričite mjere kojima se smanjuje razlika u plaćama između žena i muškaraca koja je u EU u prosjeku iznosila 14,1 posto u 2019. godini i razlika u mirovinama, koja je 2018. godine iznosila 29,5 posto. Također traži donošenje i provođenje mjera za borbu protiv siromaštva žena, koje su u većem riziku od života u siromaštvu nego muškarci.

U Europi postoji velika razlika u zastupljenosti spolova u digitalnom sektoru, jer žene rjeđe studiraju ovo područje i podzastupljene su na tržištu rada. U rezoluciji usvojenoj u 2018. godini Parlament traži zemlje članice EU-a uvođenje mjera za bolju integraciju žena u sektor informatičkih i komunikacijskih djelatnosti, poticanje obrazovanja i osposobljavanja u području informatičkih i komunikacijskih djelatnosti, kao i znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM).


Saznajte više o definiciji i uzrocima razlike u plaći između muškaraca i žena


U rezoluciji usvojenoj u veljači 2021. Parlament je pozvao na postizanje napretka o predloženim pravilima kojima bi se osiguralo da najmanje 40 posto neizvršnih članova u odborima budu žene. Komisija je dala svoj prijedlog 2012. godine, ali države članice u Vijeću nisu uspjele postići dogovor.

Sprječavanje nasilja nad ženama


Nasilje nad ženama česta je tema EU-a. Parlament je istaknuo važnost borbe protiv mnogih oblika nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, trgovinu ljudima, prisilnu prostituciju, žensko obrezivanje, uhođenje putem tehnologije i online nasilje. 


U veljači 2021. zastupnici su pozvali Komisiju da iznese prijedlog direktive EU-a koja će spriječiti i boriti se protiv svih oblika rodno uvjetovanog nasilja. U EU-u 33 posto žena doživjelo je fizičko ili seksualno nasilje, a 55 posto ih je seksualno uznemiravano.

Saznajte kako se EU bori protiv rodno uvjetovanog nasilja


Od politike migracija do trgovine EU-a


U rezoluciji usvojenoj 2016. godine Parlament je zatražio uzimanje u obzir niza rodno vezanih pitanja kao dijela šire reforme migracija i politike azila.


U izvještaju usvojenom 2018. zastupnici su zatražili rodno osjetljiviji pristup u politikama koje se bave klimatskim promjenama.


Svi trgovinski sporazumi EU-a moraju uključiti obvezujuće i provedive odredbe o poštivanju ljudskih prava, uključujući rodnu ravnopravnost, prema rezoluciji usvojenoj u 2018. godini.


Žene u politici


Europski parlament je u više navrata tražio snažan fokus na rodnu ravnopravnost u politici, promičući jednako sudjelovanje žena u odlučivanju na svim razinama.


U izvještaju usvojenom u siječnju 2019. Parlament je pozvao europske političke stranke na imenovanje i žena i muškaraca u tijela koja upravljaju Europskim parlamentom u devetom sazivu. U novom sazivu Parlamentu iz srpnja 2019. broj žena veći je no ikada prije i one čine 41 posto zastupnika, u odnosu na 36,5 posto krajem prethodnog saziva.

Pogledajte našu infografiku o ženama u Europskom parlamentu


Ravnopravnost spolova i pandemija COVID-19

Europski parlament zabrinut je da koronakriza pojačava postojeće rodne nejednakosti. Pandemija može imati dugoročni utjecaj i potencijalno gurnuti dodatnih 47 milijuna žena i djevojaka u svijetu ispod granice siromaštva. Uz to, žene su na prvoj liniji borbe protiv pandemije: od 49 milijuna zdravstvenih radnika u EU-u, 76 posto su žene. Pandemija je također utjecala na gospodarske sektore u kojima se tradicionalno zapošljavalo više žena, poput ugostiteljstva, vrtića i kućanskih poslova.

Saznajte činjenice i brojke o utjecaju pandemije COVID-19 na žene