EU i Pariški sporazum: Put prema klimatskoj neutralnosti  

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

©123RF/European Union–EP  

EU treba ažurirati dugoročni klimatski cilj u 2020. Parlament je ambiciozan, no slažu li se države članice s idejom postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine?

Europski parlament 28. studenog usvojio je rezoluciju kojom poziva EU da za svoj dugoročni cilj pod Pariškim sporazumom postavi postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i smanji emisije za 55 posto do 2030. Drugom rezolucijom zastupnici su proglasili klimatsku krizu. Rezolucije su usvojene uoči Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP25) koja se održava u Madridu u prosincu.

Cilj Pariškog sporazuma je ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod 2°C, po mogućnosti na 1.5°C, kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice klimatskih promjena. Sporazum je potpisalo 194 država, kao i EU. Sve države članice pojedinačno su potpisale sporazum, no koordiniraju svoje stajalište i postavljaju zajednički cilj smanjenja emisija na razini EU-a.


Nacionalni ciljevi

Kako bi se ispunio cilj Pariškog sporazuma, države svakih pet godina postavljaju nove, sve ambicioznije ciljeve. Oni se nazivaju nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC), a svi potpisnici trebaju ih odrediti do kraja 2020.

Klimatski ciljevi EU-a

EU je prva gospodarska sila koja je pod Pariškim sporazumom postavila svoje ciljeve za smanjenje emisija. Trenutni cilj EU-a je za 40% smanjiti emisije CO2 do 2030. u usporedbi s razinom iz 1990. Međutim, sve je veći pritisak za ambicioznije djelovanje.

Prema izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC-a) o globalnom zatopljenju iz 2018., za postizanje cilja ograničavanja globalnog zatopljenja na 1.5 °C globalne emisije do 2050. trebaju biti nula. Globalni prosvjedi mladih i školski štrajk za klimu koje je pokrenula švedska aktivistkinja Greta Thunberg, kao i anketa Eurobarometra iz 2019., pokazuju da su Europljani vrlo osviješteni oko klimatskih promjena i žele strože mjere.

Čelnici EU-a razgovarat će o klimatskim promjenama i dugoročnim klimatskim ciljevima EU-a na sastanku u prosincu, a EU treba UN-u dostaviti ažuriranu klimatsku strategiju početkom 2020.

Najvažniji pojmovi:  
  • Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC): stupila na snagu 1994. i temelj je Pariškog sporazuma i Kyotskog protokola  
  • COP (konferencija ugovornih stranaka UNFCCC-a): sastaju se svake godine i razgovaraju o postizanju ciljeva Konvencije 
  • Nacionalno utvrđen doprinos (NDC): cilj za ublažavanje klimatskih promjena koji svaki potpisnik Pariškog sporazuma postavlja svakih pet godina