Zašto se broj pčela i drugih oprašivača smanjuje?

Saznajte tko su oprašivači, zašto se njihov broj smanjuje i kako to utječe na gospodarstvo.

Zadnjih godina pčelari upozoravaju na gubitak cijelih kolonija pčela, posebno u zapadnim zemljama EU-a, poput Francuske, Belgije, Njemačke, UK-a, Italije, Španjolske i Nizozemske. Kada tome pribrojimo druge dijelove svijeta suočene s istim problemom, uključujući SAD, Rusiju i Brazil, jasno je da se radi o globalnom problemu.

Opasnost od izumiranja

Problem je brzo zadobio pažnju javnosti, što je razumljivo znajući da su pčele i drugi kukci oprašivači ključni za naš ekosustav i bioraznolikost. Smanjenje broja oprašivača može dovesti do smanjenja, čak i gubitka, mnogih vrsta biljaka, kao i organizama koji izravno ili neizravno ovise o njima. Osim toga, smanjenje broja i raznolikosti oprašivača utječe na sigurnost hrane i nosi sa sobom potencijalne gubitke poljoprivrednih prinosa.

Kako bi se suprotstavila trendu i podržala politike vezane uz okoliš, poljoprivredu i zdravstvo na EU i nacionalnoj razini, Europska komisija predstavila je 2018. “Inicijativu EU-a za oprašivače”, prvu sveobuhvatnu inicijativu na razini EU-a koja se bavi divljim kukcima oprašivačima. Cilj inicijative je produbiti znanje, boriti se protiv uzroka i podići svijest.

Tijekom glasanja na plenarnoj sjednici u lipnju 2021. o novoj Strategiji EU-a za biološku raznolikost do 2030. zastupnici su zatražili hitnu reviziju Inicijative EU-a za oprašivače. Revidirana inicijativa treba uključivati novi okvir praćenja oprašivača na razini cijelog EU-a s robusnim mjerama, jasnim vremenski ograničenim ciljevima i pokazateljima, uključujući pokazatelje učinka, i potrebnom izgradnjom kapaciteta. Složili su se s ciljevima Komisije za smanjenje upotrebe opasnijih i kemijskih pesticida za 50 posto.

Tko su oprašivači?

Dok se neke biljke samooprašuju, razmnožavanje većine ovisi o životinjama, vjetru ili vodi. Uz pčele i insekte, mnoge druge životinje također mogu biti oprašivači - od šišmiša, ptica i guštera koji dolaze na tropsko cvijeće po nektar, do majmuna, glodavaca i vjeverica. Zbog manjeg broja pčela, farmeri u nekim dijelovima svijeta, na primjer Kini, počeli su sami oprašivati svoje voćnjake.

Pčele u Europi

Pčele i muhe pršilice najznačajniji su oprašivači u Europi, no uz njih treba spomenuti i leptire, moljce, neke kornjaše i ose. Najpoznatija vrsta je zapadna medonosna pčela, a pčelari je uzgajaju zbog meda i ostalih pčelinjih proizvoda. U Europi postoji oko 2 000 divljih vrsta pčela. Teza o “oprašivačima iz uzgoja” koji su zaslužni za oprašivanje većine usjeva nedavno je dovedena u pitanje jer istraživanja pokazuju da pčele iz uzgoja nadopunjuju, ali ne zamjenjuju divlje oprašivače.

Infografika: Tko su oprašivači?
Infografika: Tko su oprašivači?

Zašto se smanjuje broj oprašivača?

Iako ne postoji dovoljno podataka za stvaranje jasne slike, postoje dokazi o značajnom padu broja oprašivača, prvenstveno zbog djelovanja čovjeka. Najviše podataka dostupno je o pčelama i leptirima, i oni pokazuju da je jedna od deset vrsta pčela i leptira u Europi u opasnosti od izumiranja.

Ne postoji samo jedan razlog tome, već su oprašivači izloženi raznim čimbenicima koji mogu djelovati zajedno. Kao prijetnju možemo spomenuti prenamjenu zemljišta zbog poljoprivrede i urbanizma, koja dovodi do gubitka i degradacije prirodnih staništa. Intenzivna obrada zemljišta dovodi do homogenih površina i nestajanja raznolike flore, čime se smanjuju zalihe hrane i mjesta za gniježđenje.

Na oprašivače mogu utjecati pesticidi i drugi zagađivači, i to izravno (insekticidi i fungicidi), ali i neizravno (herbicidi). Iz tog razloga Parlament smanjenje pesticida vidi kao svoj glavni prioritet. Invazivne strane vrste poput žutonogog stršljena (Vespa velutina) i bolesti poput parazita posebno su opasne za pčele. Klimatske promjene i porast temperature, kao i ekstremni vremenski uvjeti još su jedan faktor koji treba uzeti u obzir.

Infografika: Smanjenje broja oprašivača i uzroci
Infografika: Smanjenje broja oprašivača i uzroci

Ekonomski utjecaj oprašivača

U EU-u 78 posto vrsta divljeg cvijeća i 84 posto poljoprivrednih vrsta barem djelomično ovisi o oprašivanju uz pomoć životinja. Ono omogućuje veću raznolikost i veću kvalitetu voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki.

Usjevi koji u srednjoj ili velikoj mjeri za oprašivanje ovise o insektima:

  • jabuke, naranče, jagode, marelice, trešnje...
  • grah, krastavci, bundeva...
  • bilje poput bosiljka, timijana i kamilice
  • usjevi poput rajčice, paprike i agruma

Procjenjuje se da se pet do osam posto sadašnje globalne proizvodnje poljoprivrednih kultura može izravno pripisati oprašivanju uz pomoć životinja.

Utjecaj pčela i drugih oprašivača na gospodarstvo
Utjecaj pčela i drugih oprašivača na gospodarstvo

Oprašivači izravno doprinose lijekovima, biogorivima, vlaknima i građevinskom materijalu.

oko 15 milijardi EUR

godišnje poljoprivredne proizvodnje u EU-u može se izravno pripisati kukcima oprašivačima