Razlika u plaćama muškaraca i žena: definicija i uzroci  

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

©Shutterstock.com/Delpixel  

Zaposlena žena u EU-u zaradi u prosjeku 14 posto manje nego muškarac. Saznajte kako se razlika u plaćama računa i zašto postoji.

Iako princip „jednake plaće za jednaki rad” ima dugu povijest i možemo ga pronaći još u Ugovoru iz Rima iz 1957., razlika u plaćama muškaraca i žena i dalje postoji, a pomaci postignuti zadnjih godina su minimalni.

Što je razlika u plaćama i kako je računamo?

Razlika u plaći na temelju spola je razlika između prosječne bruto zarade, prije odbitka poreza na dohodak i socijalnih doprinosa, po satu ženskih i muških zaposlenika. U računicu ulaze samo plaće u kompanijama koje imaju barem 10 zaposlenika. Prosječna razlika u plaći između muškaraca i žena u EU-u bila je 14,1 posto 2019. godine. 

Neki razlozi zbog koje razlike postoje su strukturalni i vezani uz vrstu posla, obrazovanje, iskustvo na tržištu rada. Kada maknemo taj dio, ostaje "prilagođena razlika u plaćama".

Razlike diljem EU-a

Diljem EU-a postoje razlike u plaćama. U 2019. godini najveće razlike zabilježene su u Estoniji (21,7 posto), Latviji (21,2 posto), Austriji (19,9 posto), Njemačkoj (19,2 posto), Češkoj (18,9 posto), Slovačkoj (18,4 posto) i Mađarskoj (18,2 posto). Najmanje razlike u 2019. bile su u Poljskoj (8,5 posto), Sloveniji (7,9 posto), Belgiji (5,8 posto), Italiji (4,7 posto), Rumunjskoj (3,3 posto) i Luksemburgu (1,3 posto).

Tumačenje brojeva nije tako jednostavno kako se čini, a manja razlika u pojedinim zemljama ne znači nužno veću jednakost muškaraca i žena. U nekim državama članicama manja razlika može biti uzrokovana manjim brojem žena na tržištu rada. S druge strane, velike razlike mogu biti povezane s velikim brojem žena koje rade skraćeno ili koje su zastupljenije u određenim zanimanjima. Ipak, neki strukturni uzroci razlike u plaći među spolovima mogu se identificirati.

Razlozi razlika u plaćama

U prosjeku žene provedu više vremena obavljajući poslove za koje nisu plaćane, poput brige o djeci i kućanskih poslova. Takva razlika u neplaćenom radnom vremenu postoji u svim državama EU-a, no varira od 6 do 8 sati tjedno u nordijskim zemljama do više od 15 sati u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Malti, Grčkoj i Cipru, prema brojkama iz 2015. godine.

Zbog toga žene imaju manje vremena za plaćeni rad. Prema podacima iz 2018., gotovo trećina žena (30 posto) radi skraćeno, u odnosu na samo 8 posto muškaraca. Kad se u obzir uzme i neplaćeni i plaćeni posao, žene rade više sati tjedno od muškaraca.

Žene češće imaju prekide u karijeri i na njihove odluke mogu utjecati obiteljske obaveze.

Oko 30 posto ukupne razlike u plaćama može se objasniti velikom zastupljenošću žena u sektorima s nižim plaćama i bavljenjem poslovima vezanim uz njegu, prodaju ili obrazovanje. Još uvijek postoje poslovi, primjerice u znanosti, tehnologiji i inženjerstvu, u kojima je zastupljenost muškaraca izuzetno visoka (više od 80 posto).

Na direktorskim pozicijama manje je žena: manje od 10 posto glavnih izvršnih direktorskih pozicija drže žene. Kada uspoređujemo razlike po pozicijama, najlošije prolaze menadžerice. One po satu zarađuju 23 posto manje nego muškarci na istim pozicijama.

Žene i dalje doživljavaju diskriminaciju na radnom mjestu, manje su plaćene u usporedbi s kolegama istih kvalifikacija koji rade isti posao ili su degradirane nakon povratka s porodiljnog dopusta.

Dakle, žene ne samo da zarađuju manje po satu, već obavljaju i više neplaćenih poslova, kao i manje plaćenih sati i veća je vjerojatnost da će biti nezaposlene u odnosu na muškarce. Kada u obzir uzmemo sve te čimbenike razlika u ukupnoj zaradi između muškaraca i žena u EU-u penje se na gotovo 37 posto (u 2018.).


Smanjenje razlika i koristi koje donosi

Smanjivanje razlike u plaćama među spolovima donosi veću ravnopravnost i istovremeno smanjuje siromaštvo i podupire gospodarstvo.

Razlika u plaćama povećava se s godinama, kako se gradi karijera i rastu obiteljske obaveze. Zbog manjih mogućnosti štednje i ulaganja, razlike se dodatno povećavaju i žene su u starosti u većem riziku siromaštva i socijalne isključenosti. U 2019. razlika u mirovinama muškaraca i žena bila je oko 29 posto. Jednake plaće nisu samo pitanje pravednosti. One jačaju gospodarstvo jer žene koje više zarađuju više troše. Veće plaće podižu poreznu osnovicu i smanjuju opterećenost socijalnog sustava. Procjene pokazuju da bi svako smanjenje razlika u plaćama žena i muškaraca za postotni bod povećalo BDP za 0,1 posto.

Doprinos Parlamenta

Zastupnici su 21. siječnja 2021. usvojili rezoluciju o Strategiji EU-a za ravnopravnost spolova kojom pozivaju Komisiju da izradi novi ambiciozni akcijski plan za smanjenje razlike u plaći među spolovima, koji državama članicama postavlja jasne ciljeve za smanjenje razlike u sljedećih pet godina.

Uz to, Parlament se zalaže za lakši pristup obrazovanju i radu u sektorima u kojima dominiraju muškarci, fleksibilne uvjete rada i poboljšanje plaća i uvjeta rada u sektorima u kojima prevladavaju žene.

Saznajte što Parlament čini za promicanje ravnopravnosti spolova