Razlika u plaćama muškaraca i žena: definicija i uzroci

Zaposlena žena u EU-u zaradi u prosjeku 12,7 posto manje po satu nego muškarac. Saznajte kako se razlika u plaćama računa i zašto postoji.

Procijep između simbola koji označava žene i simbola koji označava muškarce
©Shutterstock.com/Delpixel

Iako princip "jednake plaće za jednak rad" ima dugu povijest i možemo ga pronaći još u Ugovoru iz Rima iz 1957., razlika u plaćama muškaraca i žena i dalje postoji, a pomaci postignuti zadnjih godina su minimalni.

Što je razlika u plaćama i kako je računamo?


Razlika u plaći na temelju spola je razlika između prosječne bruto zarade, prije odbitka poreza na dohodak i socijalnih doprinosa, po satu ženskih i muških zaposlenika. U računicu ulaze samo plaće u poduzećima koja imaju barem 10 zaposlenika. Prosječna razlika u plaći između muškaraca i žena u EU-u iznosila je 12,7 posto u 2021.

Neki razlozi zbog koje razlike u plaćama postoje su strukturalni i povezani s vrstom posla koji se obavlja, obrazovanjem i radnim iskustvom. Kada se ukloni taj dio, ostaje "prilagođena razlika u plaćama".

Razlike diljem EU-a


Diljem EU-a razlike u plaćama između spolova uvelike odstupaju, a u 2021. godini najveća odstupanja zabilježena su u Estoniji (20,5 posto), Austriji (18,8 posto), Njemačkoj (17.6%), Mađarskoj (17,3 posto) i Slovačkoj (16,6 posto). Luksemburg je uspješno otklonio razliku u plaćama između muškaraca i žena, dok ostale zemlje s manjim razlikama u plaćama u 2021. čine: Rumunjska (3,6 posto), Slovenija (3,8 posto), Poljska (4,5 posto), Italija (5,0 posto) i Belgija (5,0 posto).

Tumačenje brojeva nije tako jednostavno kako se čini, a manja razlika u pojedinim zemljama ne znači nužno veću jednakost muškaraca i žena. U nekim državama članicama manja razlika može biti uzrokovana manjim brojem žena na tržištu rada. S druge strane, velike razlike mogu biti povezane s velikim brojem žena koje rade skraćeno ili koje su zastupljenije u određenim zanimanjima. Ipak, postoje neki strukturni uzroci razlike u plaćama između spolova.

Razlozi razlika u plaćama


Skraćeno radno vrijeme


U prosjeku žene provedu više vremena obavljajući poslove za koje nisu plaćene, poput brige o djeci i kućanskih poslova.

Zbog toga imaju manje vremena za plaćeni rad. Prema podacima iz 2022., gotovo trećina žena (28 posto) radi skraćeno, u odnosu na samo 8 posto muškaraca. Kad se u obzir uzme i neplaćeni i plaćeni posao, žene rade više sati tjedno od muškaraca.

Odabir karijere pod utjecajem obiteljskih obaveza

Žene češće imaju prekide u karijeri i na njihove odluke mogu utjecati obiteljske obaveze: prema podacima iz 2018. trećina zaposlenih žena u EU-u imala je prekid rada zbog brige o djeci, u usporedbi s 1,3 posto muškaraca.

Veći broj zaposlenih žena u slabije plaćenim sektorima

Oko 24 posto ukupne razlike u plaćama može se objasniti povećanom prisutnošću žena u slabije plaćenim sektorima, poput njegovateljstva, zdravstva ili obrazovanja. U 2021. zabilježen je porast broja žena zaposlenih u znanosti, tehnologiji i inženjerstvu, pa je on iznosio 41 posto od ukupnog broja zaposlenih u tim sektorima.

Mali udio menadžerica i manje plaće

Na direktorskim pozicijama manje je žena: 2020. činile su trećinu (34 posto) menadžera u EU-u, iako predstavljaju polovicu zaposlenika. Kada se usporede razlike po pozicijama, najlošije prolaze menadžerice. One po satu zarađuju 23 posto manje nego muškarci na istoj poziciji.

Kombinacija čimbenika

Žene ne samo da zarađuju manje po satu, već obavljaju i više neplaćenih poslova, kao i manje plaćenih sati te je veća vjerojatnost da će biti nezaposlene u odnosu na muškarce. Kada se svi ti čimbenici uzmu u obzir, razlika u ukupnoj zaradi između muškaraca i žena u EU-u 2018. iznosi gotovo 37 posto.

Smanjenje razlika i koristi koje donosi


Razlika u plaćama povećava se s godinama, usporedno s razvojem karijere i porastom obiteljskih obaveza, dok je prilično niska kada žena uđe na tržište rada. Zbog manjih mogućnosti štednje i ulaganja, razlike se dodatno povećavaju i žene su u starosti u većem riziku siromaštva i socijalne isključenosti. U 2020. razlika u mirovinama muškaraca i žena u EU-u iznosila je više od 28 posto.

Smanjenje razlike u plaćama između spolova istovremeno smanjuje siromaštvo i potiče rast gospodarstva jer žene koje više zarađuju više troše. Veće plaće podižu poreznu osnovicu i smanjuju opterećenost socijalnog sustava.

Procjene pokazuju da bi svako smanjenje razlika u plaćama žena i muškaraca za postotni bod povećalo BDP za 0,1 posto.

Doprinos Parlamenta


U prosincu 2022. pregovorima Parlamenta i država članica dogovoreno je da će se od poduzeća iz EU-a tražiti objava informacija kojima će se olakšati usporedba plaća zaposlenih kod istog poslodavca i otkriti razlike u plaćama između muškaraca i žena. U ožujku 2023. Parlament je usvojio ta nova pravila o transparentnosti plaća. Ako se u izvješćivanju o plaćama pokaže da razlika u plaćama između spolova iznosi najmanje 5 posto, poslodavci će morati provesti zajedničku procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika.

Zemlje EU-a morat će uvesti sankcije za poslodavce koji ne poštuju pravila. Obavijesti o slobodnim radnim mjestima i nazivi poslova morat će biti neutralni. Vijeće još mora službeno odobriti pravila prije nego stupe na snagu.

Prijedlog novih mjera odgovor je na rezoluciju Parlamenta o Strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost iz siječnja 2021. kojom su zastupnici pozvali Komisiju da izradi novi ambiciozni akcijski plan za smanjenje razlike u plaćama među spolovima, postavljajući jasne ciljeve za smanjenje razlike u sljedećih pet godina.

Osim toga, Parlament želi potaknuti ravnopravnost spolova u upravnim odborima i omogućiti ženama i djevojkama da dođu do najviših pozicija. U studenom 2022. zastupnici su odobrili pravila kojima se žele uvesti transparentne procedure zapošljavanja kako bi do kraja lipnja 2026. najmanje 40 posto neizvršnih direktorskih mjesta ili 33 posto svih direktorskih mjesta zauzimale žene.

Članci o istoj temi