Prioritet plana oporavka EU-a od pandemije COVID-19 trebaju biti klimatske investicije 

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

Litva, Vilnius ©PavloVakhrushev/AdobeStock  

Predloženim paketom mjera za oporavak u borbi protiv duboke ekonomske recesije prouzročene pandemijom COVID-19 želi se stvoriti održiva budućnost.

Zdravstvena kriza prouzročena pandemijom COVID-19 i njezine posljedice na gospodarstvo glavni su prioritet, a predloženim paketom mjera za oporavak Europske komisije želi se ponovno pokrenuti gospodarstva s fokusom na zelenom, socijalnom i digitalnom pristupu za održivu budućnost.


Prijedlog Komisije za plan gospodarskih poticaja u iznosu od 750 milijardi eura, uz revidirani prijedlog proračuna EU-a za 2021.-2027., uslijedio je nakon poziva Parlamenta za donošenjem opsežnog paketa mjera za oporavak i obnovu u čijem je središtu Zeleni plan kako bi se potaknulo gospodarstvo i borba protiv klimatskih promjena.

Prijedlogom „EU sljedeće generacije“, koji je zastupnicima predstavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen tijekom plenarnog zasjedanja 27. svibnja, žele se ublažiti posljedice pandemije i učiniti budućnost održivijom. Komisija je predložila da se za klimatske akcije upotrijebi 25% proračuna EU-a za 2021-2027.

Zastupnici su podržali prijedlog, no još ga moraju odobriti Vijeće i Parlament.

Utjecaj pandemije na emisije ugljika


Tijekom strogih mjera karantene koje se provode diljem Europe onečišćenje zraka smanjeno je zbog smanjenog prometa i drugih gospodarskih aktivnosti. Veliki europski gradovi zabilježili su znatna smanjenja koncentracije dušikova dioksida (NO2), neki i za polovinu.


Zatvaranje ureda, prestanak industrijske aktivnosti i značajno smanjenje putovanja doveli su do smanjenja emisija CO2. U prvom tromjesečju 2020. očekuje se i smanjena potražnja za električnom energijom.


Zbog očekivanog smanjenja potražnje za električnom energijom i industrijske aktivnosti cijena emisijskih jedinica u sustavu trgovanja emisijama EU-a (ETS) smanjila se za 40 posto između sredine veljače i sredine ožujka 2020.

Zakonodavstvo EU-a o klimi


Europski parlament 28. studenog 2019. proglasio je klimatsku krizu i pozvao na usklađivanje cjelokupnog relevantnog zakonodavstva EU-a s ciljem zadržavanja globalnog zatopljenja ispod 1,5 °C.

Komisija je u prosincu predstavila zeleni plan, nakon čega je u ožujku uslijedio prijedlog zakona EU-a o klimi kako bi EU do 2050. postao klimatski neutralan.


Parlament je u siječnju pozvao na ambicioznije ciljeve smanjenja emisija od onih koje je predložila Komisija kako bi se osiguralo da EU može ostvariti taj cilj.


Na sastanku Odbora za okoliš Europskog parlamenta 21. travnja izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans izjavio je da vremenski okvir za Zakon EU-a o klimi ostaje nepromijenjen te je obećao revidirani prijedlog cilja smanjenja za 2030. Parlament bi trebao dati svoje stajalište o zakonu u listopadu.


Europski parlament i Vijeće ministara moraju odobriti Zakon o klimi prije njegova stupanja na snagu. Parlament želi da EU te ciljeve usvoji znatno prije konferencije UN-a o klimatskim promjenama COP26, koja je zbog pandemije odgođena za 2021. godinu.

Pozadina


Cilj Zelenog plana, pokrenutog u studenom 2019., je učiniti gospodarstvo EU-a održivim. Obuhvaća široki raspon područja od klime, poljoprivrede i mobilnosti do zaštite biološke raznolikosti i nultog zagađenja. Među konkretnim prijedlozima koje je Komisija već iznijela su:

Plan ulaganja za Europski zeleni plan
Akcijski plan za kružno gospodarstvo
Strategija EU-a za biološku raznolikost do 2030.
Strategija od polja do stola
Mehanizam za pravednu tranziciju