Prijelaz na novu poljoprivrednu politiku EU-a: Zaštita prihoda poljoprivrednika i sigurnost opskrbe hranom

Kašnjenja u reformi poljoprivredne politike neće utjecati na prihode poljoprivrednika. Parlament je u prosincu 2020. odobrio prijedlog za olakšavanje prijelaznog razdoblja.

prikaz berbe krastavaca ©AFP/DPA/Patrick Pleul
©AFP/DPA/Patrick Pleul

Europski parlament, Europska komisija i Vijeće 30. lipnja 2020. postigli su dogovor o prijedlogu kojim se osigurava zadržavanje ključnih odredbi za poljoprivrednike do 2022.

Zbog kašnjenja u pregovorima o novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici potrebno je prijelazno razdoblje u kojem se osigurava prihod poljoprivrednicima i nastavak poljoprivredne proizvodnje u EU-u. Parlament je odobrio novu zajedničku poljoprivrednu politiku u studenom 2021., a ona stupa na snagu u siječnju 2023.

Zajednička poljoprivredna politika


Poljoprivredna politika EU-a pokrenuta 1962. usmjerena je na poboljšanje produktivnosti, promicanje ruralnog razvoja i rješavanje okolišnih i klimatskih izazova, kao i osiguravanje pravednih prihoda poljoprivrednicima.

Ti se ciljevi ostvaruju kroz:

  • Potporu dohotku u obliku izravnih plaćanja kako bi se osigurala stabilnost prihoda poljoprivrednika
  • Plaćanja za ekološki prihvatljivu poljoprivredu i brigu o ruralnim područjima
  • Tržišne mjere za pomoć u rješavanju kriza na tržištu i poticanje potražnje
  • Mjere za ruralni razvoj namijenjene posebnim izazovima u ruralnim područjima


Ove mjere financiraju se iz dugoročnog proračuna EU-a i čine oko 34,5 posto proračuna EU-a za 2020.

Stajalište Parlamenta


Parlament poljoprivrednicima želi omogućiti predvidljivost, stabilnost i financijski kontinuitet, posebno s obzirom na pandemiju COVID-19, koja je znatno utjecala na njih. Reforma zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023. – 2027. pruža potporu malim i mladim poljoprivrednicima, poljoprivrednicima u kriznim situacijama i promiče klimatski prihvatljive prakse.

Članci o istoj temi