E-otpad u EU-u: činjenice i brojke (infografika) 

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

E-otpad je najbrže rastući otpad u EU-u, a reciklira ga se samo 40 posto. Saznajte više u našim infografikama.

Elektronički uređaji i električna oprema sastavni su dio modernoga života. Teško je i zamisliti život bez perilica rublja i usisivača ili pametnih telefona i računala. No otpad koji oni proizvode otežava smanjenje ekološkog otiska EU-a.

Saznajte kako EU rješava pitanje e-otpada kod prelaska na kružno gospodarstvo

Što je e-otpad?

Elektronički i električni otpad (e-otpad) obuhvaća niz različitih proizvoda koji se bacaju nakon uporabe.

Veliki kućanski uređaji, poput perilica rublja i električnih štednjaka, čine više od polovine prikupljenog e-otpada.

Slijede informatička i telekomunikacijska oprema (prijenosna računala i printeri), potrošačka elektronika i fotonaponske ploče (videokamere, fluorescentne žarulje) i mali kućanski uređaji (usisivači, tosteri).

Sve druge kategorije, primjerice električni alati i medicinski uređaji, zajedno čine samo 7,2 posto prikupljenog e-otpada.

Ukupno prikupljena elektronička i električna oprema u EU-u  

Stopa recikliranja e-otpada u EU-u

Manje od 40 posto e-otpada u EU-u se reciklira, a ostatak je nerazvrstan. Razina recikliranja razlikuje se od jedne države članice do druge. Hrvatska je primjerice 2017. reciklirala 81,3 posto elektroničkog i električnog otpada, a Malta 20,8 posto.

Stopa recikliranja e-otpada u EU-u  

Zašto reciklirati elektronički i električni otpad?

Odbačena elektronička i električna oprema sadržava potencijalno štetne tvari koje onečišćuju okoliš i povećavaju rizik za osobe koje se bave recikliranjem e-otpada. Kako bi riješio taj problem, EU je donio zakon kojim se sprečava uporaba određenih kemikalija, primjerice olova.

Veliki broj rijetkih minerala koji se koriste u modernim tehnologijama potječe iz zemalja u kojima se ne poštuju ljudska prava. Kako bi se izbjegla nenamjerna potpora oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava, zastupnici su donijeli pravila kojima se od europskih uvoznika rijetkih minerala zahtijeva provjera podobnosti dobavljača.

Kako EU smanjuje e-otpad?

Europska komisija predstavila je u ožujku 2020. novi akcijski plan za kružno gospodarstvo u kojem je smanjenje elektroničkog i električnog otpada jedan od ključnih prioriteta. U prijedlogu se izričito navode neposredni ciljevi kao što su „pravo na popravak” i veća mogućnost ponovne uporabe, uvođenje univerzalnog punjača i poticaji za recikliranje elektronike.

Stajalište Parlamenta

U veljači 2021. Parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.

Vezano uz e-otpad, zastupnici žele potaknuti duži vijek trajanja proizvoda ponovnom uporabom i popravcima.

Izvjestitelj parlamenta Jan Huitema (Renew Europe, Nizozemska) rekao je o planu Komisije: „Akcijskom planu za kružno gospodarstvo važno je pristupiti holistički. Ako želimo uspješno kružno gospodarstvo, načela kružnosti moraju se primjenjivati u svim fazama lanca vrijednosti.”

Istaknuo je da posebnu pozornost treba posvetiti sektoru e-otpada, jer u tom sektoru recikliranje kaska za proizvodnjom. „U svijetu je 2017. proizvedeno 44,7 milijuna metričkih tona e-otpada, a samo 20 posto je reciklirano na odgovarajući način.”

Huitema dodaje da akcijski plan može doprinijeti gospodarskom oporavku. „Poticanje novih inovativnih poslovnih modela dovest će do gospodarskog rasta i novih prilika za zapošljavanje koji su Europi potrebni za oporavak.”