Parlament želi osigurati pravo na isključivanje s posla
Parlament želi zaštititi temeljno pravo zaposlenika da se isključe s posla i ne budu dostupni izvan radnog vremena.
Digitalni alati povećali su učinkovitost i fleksibilnost za poslodavce i zaposlenike, ali i doveli do kulture „stalne povezanosti na mrežu”, pri čemu su zaposlenici lako dostupni u bilo kojem trenutku i bilo gdje, uključujući izvan radnog vremena. Tehnologija je omogućila rad na daljinu koji je zbog pandemije COVID-19 i ograničenja kretanja postao vrlo raširen.
Rad od kuće otežava odvajanje privatnog i poslovnog života
Rad na daljinu spasio je radna mjesta i mnogim poduzećima omogućio preživljavanje koronakrize, ali i doveo do težeg odvajanja privatnog i profesionalnog života. Mnogi zaposlenici raditi su izvan svog radnog vremena, što je pogoršalo njihovu ravnotežu poslovnog i privatnog života.
Za zaposlenike koji redovito rade na daljinu više je nego dvostruko vjerojatno da će raditi više od maksimalnog dozvoljenog broja sati određenog u Direktivi o radnom vremenu.
- najviše 48 radnih sati tjedno
- najmanje 11 uzastopnih sati dnevnog odmora
- najmanje 4 tjedna plaćenog godišnjeg odmora
Stalna povezanost s poslom može dovesti do zdravstvenih problema
Odmor je neophodan, a stalna povezanost s poslom utječe na zdravlje. Predugo sjedenje ispred ekrana i previše posla smanjuju koncentraciju, uzrokuju kognitivno i emocionalno preopterećenje i mogu dovesti do glavobolje, umora, pomanjkanja sna, anksioznosti ili sindroma izgaranja na poslu. Osim toga, statički položaj i ponavljajući pokreti mogu uzrokovati mišićno-koštane poremećaje, posebno u radnim okruženjima koja ne zadovoljavaju ergonomske standarde.
više od 300 milijuna ; ljudi diljem svijeta pati od depresije i mentalnih poremećaja povezanih s poslom
Parlament poziva na donošenje novog zakona
Pravo na isključivanje još nije definirano zakonom EU-a. Parlament to želi promijeniti i zato je 21. siječnja 2021. pozvao Komisiju da osmisli zakon kojim se zaposlenicima izvan radnog vremena omogućuje isključivanje s posla bez posljedica te utvrđuju minimalni standardi za rad na daljinu.
Parlament je poručio da prekidi slobodnog vremena i produljenje radnog vremena mogu povećati rizik od neplaćenog prekovremenog rada, imati negativne posljedice na zdravlje, ravnotežu poslovnog i privatnog života te je pozvao na donošenje sljedećih mjera:
- Poslodavci ne smiju zahtijevati od radnika dostupnost izvan radnog vremena, a suradnici se trebaju suzdržati od kontaktiranja kolega vezano za posao
- Države članice EU-a trebaju osigurati da su radnici koji koriste svoje pravo na isključivanje zaštićeni od negativnih posljedica te da postoje mehanizmi za rješavanje pritužbi ili kršenja prava na isključivanje
- Učenje i osposobljavanje na daljinu trebaju se smatrati radnom aktivnošću i ne smiju se odvijati u slobodno vrijeme bez odgovarajuće naknade