Smanjenje emisija iz zrakoplova i brodova: objašnjenje djelovanja EU-a
Iako emisije iz zrakoplova i brodova rastu, EU želi postići ugljičnu neutralnost do 2050. Saznajte kako EU želi smanjiti emisije.
Unatoč tome što čine samo oko 8 posto ukupnih emisija EU-a, emisije iz zrakoplovstva i brodarstva rastu. U nastojanju da smanji ukupne emisije stakleničkih plinova EU-a za 55 posto do 2030. i da dosegne nultu neto stopu emisija do 2050. godine, EU ima ambiciozne planove za suzbijanje klimatskih promjena. Zakonodavni paket „Spremni za 55%“, čiji je zadatak postizanje ciljeva Europskog zelenog plana, uključuje prijedloge za smanjenje emisija iz oba sektora.
Saznajte više o ciljevima i mjerama EU-a za smanjenje emisija
Poboljšanje trgovanja emisijama u sektoru zrakoplovstva
Sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova
Europska unija je poduzela korake za smanjenje emisija iz zrakoplovstva kroz sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS). Prema ovom sustavu, zračni prijevoznici moraju držati svoje emisije unutar okvira dopuštenih kvota. No, kako europske tvrtke ne bi bile u nepovoljnom položaju, sustav se trenutno primjenjuje samo na letove unutar Europskog gospodarskog prostora, a većinu emisijskih jedinica zračni prijevoznici dobivaju besplatno.
Dana 8. lipnja 2022. Parlament je izglasao reviziju ETS-a za zrakoplovstvo.
Parlament želi postupno ukinuti besplatne emisijske jedinice za zrakoplovstvo do 2026. i potaknuti upotrebu održivih zrakoplovnih goriva kao što su vodik iz obnovljivih izvora energije, druga obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla (poput zelenog amonijaka) i napredna biogoriva. Prihodi ostvareni prodajom pet milijuna dozvola za zrakoplovstvo koristit će se za potporu inovacijama i novim tehnologijama putem inovacijskog fonda.
U travnju 2023. Parlament je usvojio revidirani prijedlog dogovoren sa zemljama EU-a u prosincu 2022.
Održiva goriva za zrakoplove
Uz izmjene ETS-a, Parlament je u rujnu 2023. odobrio dogovor postignut s Vijećem o zrakoplovnoj inicijativi ReFuelEU. Riječ je o jednom dijelu klimatskog paketa, a cilj je da goriva koja se koriste u zrakoplovima budu održivija.
Dobavljači goriva morat će osigurati da zračne luke u EU-u dobiju minimalni udio od najmanje 2 posto održivih zrakoplovnih goriva do 2025., odnosno 34 posto do 2040. te 70 posto do 2050. Obnovljivi vodik postat će dio održive mješavine goriva, a zračne luke operaterima će morati omogućiti pristup održivim gorivima, uključujući punionice na vodik i struju. Rabljeno jestivo ulje, sintetička goriva i vodik postupno trebaju postati norma za gorivo za zrakoplove.
Osim toga, zastupnici su osigurali da se od 2025. uvede sustav označivanja koji će pokazivati ekološku učinkovitost komercijalnih letova, očekivani ugljični otisak po putniku i očekivanu učinkovitost CO2 po kilometru.
Pronalaženje rješenja za letove izvan Europe
EU surađuje s Organizacijom za međunarodno civilno zrakoplovstvo na provedbi globalne tržišne mjere pod nazivom CORSIA za letove koji polijeću ili slijeću izvan Europskog gospodarskog prostora (EEA). Njome je za zračne prijevoznike predviđena nadoknada emisija stakleničkih plinova ulaganjem u zelene projekte, poput pošumljavanja.
CORSIA, koja je trenutno u dobrovoljnoj pilot fazi do kraja 2023., a u svoju prvu fazu ulazi 2024., dopuna je ETS-u kako bi se izbjeglo dvostruko naplaćivanje emisija ugljika zrakoplovnim prijevoznicima. U slučaju nedovoljnog napretka do srpnja 2026., Komisija treba predložiti uključivanje emisija letova izvan EGP-a u raspon ETS-a. Letovi u zemlje izvan EU-a koje ne primjenjuju CORSIA-u bit će uključeni u raspon ETS-a od 2027.
Smanjenje emisija iz pomorskog prometa
Brodovi u sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova
Dana 16. rujna 2020., zastupnici u Europskom parlamentu glasali su za uključivanje pomorskog prometa u EU-ov sustav trgovanja emisijama i za postavljanje obvezujućih zahtjeva za pomorske tvrtke da smanje svoje emisije CO2 za najmanje 40 posto do 2030. godine.
Zastupnici smatraju da prvobitni prijedlog Europske komisije o reviziji propisa o nadzoru emisija CO2 i potrošnje goriva velikih brodova u svrhu usklađivanja s globalnim pravilima nije bio dovoljno ambiciozan u svjetlu hitne dekarbonizacije svih sektora gospodarstva.
Parlament je 27. travnja 2021. ponovio potrebu za znatnim smanjenjem emisija iz pomorske industrije i njezinim uključivanjem u EU-ov sustav trgovanja emisijama. Također je naglašena važnost procjene utjecaja na konkurentnost, radna mjesta i povećani potencijalni rizik od istjecanja ugljika.
Parlament želi sljedeće mjere kako bi pomorski sektor postao čišći i učinkovitiji u tranziciji prema klimatski neutralnoj Europi:
- Postupno ukidanje teških goriva uz kompenzaciju poreznim olakšicama na alternativna goriva
- Dekarbonizaciju, digitalizaciju i automatizaciju europskih luka
- Reguliran pristup lukama EU-a za brodove koji najviše zagađuju
- Tehnička poboljšanja kao što su optimizacija brzine plovila, inovacije u hidrodinamici, novi pogonski sustavi
Kao dio zakonodavnog paketa „Spremni za 55%“, Komisija je u srpnju 2021., na zahtjev Parlamenta, predložila ažuriranje ETS-a, uključujući proširenje na pomorski promet. Parlament je 22. lipnja 2022. podržao prijedlog, a u prosincu 2022. Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o njegovom uključivanju u ETS, što je Parlament odobrio na plenarnoj sjednici u travnju 2023.
Održiva goriva za brodove
Parlament je u listopadu 2022. usvojio mišljenje o izmjenama postojećih pravila o korištenju održivih goriva u pomorskom prometu. U ožujku 2023. Vijeće i Parlament postigli su privremeni dogovor o pomorskom prijedlogu FuelEU.
Emisije stakleničkih plinova u sektoru brodarstva moraju se smanjiti za 2 posto do 2025., 14,5 posto do 2035. te 80 posto do 2050., u odnosu na razine iz 2020. Ova smanjenja trebaju se primijeniti na brodove koji imaju bruto tonažu veću od 5 tisuća, a koji čine 90 posto emisija CO2, na svu energiju koja se koristi za putovanja kod kojih je luka polaska ili dolaska izvan EU-a ili u njegovim najudaljenijim regijama.
Dogovor također daje dodatne kredite, kao poticaj, u obliku kompenzacije emisija vlasnicima brodova koji koriste obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla (RFNBO) od 2025. do 2034. godine.