EU i Turska: između napetosti i suradnje 

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

Tenzije oko demokracije, migracija i nezakonitog bušenja dovele su do promišljanja o budućnosti odnosa Turske i EU-a. Kakvo je trenutno stanje?

Odnosi EU-a i Turske pogoršali su se toliko da ih EU mora temeljito preispitati, poručili su zastupnici u izvješću usvojenom 19. svibnja 2021. Zastupnici zabrinuti za ljudska prava i stanje vladavine prava u toj zemlji upozorili su da su odnosi dosegli povijesno nisku razinu.

Unatoč brojnim pitanjima vezano uz Tursku koja zabrinjavaju Parlament, EU i Turska i dalje surađuju u mnogim područjima.

Od trgovine do suradnje u NATO-u, Europska unija i Turska kroz više su desetljeća gradile produktivne odnose. Međutim, to se posljednjih godina promijenilo zbog turske vojne intervencije u Siriji, pristupa migracijama, kao i zabrinutosti oko stanja vladavine prava i demokracije u Turskoj, gdje se gase mediji i zatvaraju novinari. Sporne su i turske ilegalne aktivnosti na Cipru, kao i upad na grčki teritorij.

Dogovor EU-a i Turske oko migracija

Od početka civilnog rata u Siriji 2011. godine oko 3,6 milijuna izbjeglica ušlo je u Tursku. Danas ta zemlja ima najveću zajednicu izbjeglica na svijetu. U ožujku 2016. EU i Turska dogovorile su kako se nositi s izbjegličkom krizom, što je dovelo do značajnog smanjenja ilegalnih migranata u Europi. Prema dogovoru, svi ilegalni migranti koji su iz Turske došli na grčke otoke vraćani su u Tursku. U zamjenu Turska je primala oko 6 milijardi eura pomoći iz humanitarnog fonda EU-a.

Međutim, turski predsjednik Recep Erdoğan je u govoru 28. veljače 2020. zaprijetio otvaranjem granice s Grčkom jer smatra da EU nije održao svoja obećanja. Nakon te odluke, Grčka je proglasila izvanredno stanje, a vođe EU-a odlučile su joj dati 700 milijuna eura financijske pomoći i osigurati značajan porast financiranja migracija i upravljanja granicom u proračunu EU-a za 2021.-2027.

Saznajte više o odgovoru EU-a na migrantsku krizu

Napetosti oko Grčke i Cipra

Turske ilegalne aktivnosti istraživanja i bušenja u istočnom Mediteranu i kršenje grčkog zračnog prostora i grčkih i ciparskih teritorijalnih voda u raznim prigodama uzrokuju zabrinutost. Zastupnici su osudili postupke Turske u grčkoj i ciparskoj ekonomskoj zoni i izrazili punu solidarnost s dvjema državama u rezoluciji usvojenoj 17. rujna 2020.

Turska je napala Cipar 1974. godine, što je dovelo do podjele otoka. Sjeverni Cipar koji je Turska okupirala priznaje samo Turska. Nakon otkrića rezervi prirodnog plina u istočnom Sredozemlju, Turska je upotrijebila vojnu silu i ušla u teritorijalne vode i zračni prostor susjednih zemalja te tamo provodi operacije bušenja.

Zastupnici su u rezoluciji usvojenoj 26. studenoga 2020. kritizirali situaciju na sjeveru Cipra pod okupacijom Turske i pozvali na oštre sankcije protiv Turske kao odgovor na njene ilegalne aktivnosti.

Članstvo u EU-u

Turska je pridruženi član Europske ekonomske zajednice od 1963. te je podnijela zahtjev za članstvo 1987. Prepoznata je kao zemlja kandidat za pridruživanje EU-u 1999., ali pregovori nisu počeli do 2005. Do sada je otvoreno 16 od 35 poglavlja u pregovorima, niti jedno poglavlje nije zatvoreno. Nakon neuspjelog pokušaja vojnog udara 15. srpnja i obrata koji je uslijedio s oštrim akcijama vlasti, pregovori su zaustavljeni i niti jedno novo poglavlje za pregovore nije od tada otvoreno.

U studenom 2016. zastupnici su usvojili rezoluciju u kojoj traže privremeno zaustavljanje pregovora dok god se u zemlji odvija politička represija. U rezoluciji usvojenoj u srpnju 2017. ponovno su izrazili zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava. Iako rezolucije nisu zakonodavne, šalju jaki diplomatski signal.

Održano je nekoliko plenarnih rasprava na temu događaja u Turskoj. Primjerice, 6. veljače 2018. se raspravljalo o stanju zaštite ljudskih prava u Turskoj te o vojnim akcijama koje zemlja provodi u Siriji.

Osuda vojne intervencije u Siriji

U listopadu 2019. Turska je pokrenula vojnu operaciju u sjeveroistočnoj Siriji kako bi stvorila tampon zonu između dvije države gdje bi mogla premjestiti sirijske izbjeglice koje žive u Turskoj. Zastupnici su osudili taj potez tijekom debate 23. listopada, a dan iza usvojili su rezoluciju kojom traže sankcije protiv Turske.

Carinska unija

U prosincu 2016. Europska je komisija predložila ažuriranje postojeće carinske unije s Turskom i širenje bilateralnih trgovinskih odnosa, no Vijeće ih još nije odobrilo. Po završetku pregovora dogovor treba biti odobren od strane Parlamenta prije stupanja na snagu. EU je najveće izvozno tržište za Tursku (42,4% u 2019.) dok je Turska peti najveći trgovinski partner EU-a za uvoz i izvoz.


Članak je objavljen 27. travnja 2017. i zadnji put ažuriran 25. svibnja 2021.