Zaštita slobode medija tijekom pandemije COVID-19 

 
 

Podijeli ovu stranicu: 

Korona-kriza snažno je pogodila medijski sektor u vrijeme kada on ima ključnu ulogu u pružanju točnih informacija i suzbijanju dezinformacija o pandemiji.

Sektor se suočava s golemim padom prihoda od oglašavanja, a Parlament strahuje da bi sve lošija financijska situacija mogla značiti da mediji više ne mogu pružati jasne i činjenične informacije te suzbijati dezinformacije o pandemiji koronavirusa.


U rezoluciji izglasanoj 17. travnja zastupnici su izjavili da su dezinformacije vezane uz COVID-19 velik problem za javno zdravlje, da bi svi građani trebali imati pristup točnim i provjerenim informacijama te da su za demokraciju potrebni slobodni, neovisni i dovoljno financirani mediji.


Sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam dio su Povelje o temeljnim pravima EU-a, kao i Europske konvencije o ljudskim pravima.

Infografika: Povelja EU-a o temeljnim pravima  

Fond za hitnu potporu medijima

Kako bi se riješila kritična situacija s kojom se suočavaju mediji, zastupnici iz odbora CULT zatražili su od Komisije razmatranje mogućnosti kriznog fonda za medije i tisak.

Neke mjere za potporu slobodi medija i zaštitu novinara već su poduzete. U ožujku 2020. Europska unija stavila je na raspolaganje 5,1 milijun eura za financiranje projekata čiji je cilj otkrivanje i sprečavanje kršenja slobode tiska, otkrivanje rizika za pluralizam i podupiranje prekograničnih istraga.

Svjetski dan slobode tiska


Svjetski dan slobode medija obilježava se 3. svibnja. Reporteri bez granica (RSF) nedavno su objavili svjetski indeks slobode medija za 2020. koji uzima u obzir i prijetnje slobodnom i poštenom novinarstvu uzrokovane izbijanjem pandemije.

Europa potvrđena kao najsigurnije mjesto za novinare


Prema indeksu za 2020. Europa je i dalje kontinent koji najviše jamči slobodu medija. Države članice EU-a uglavnom se svrstavaju među „dobre” ili „prilično dobre”. Finska, Danska, Švedska i Nizozemska i dalje bilježe najbolje rezultate.

Infografika: Sloboda medija u EU-a  

Iako je EU najsigurnije mjesto za novinare, RSF upozorava da je i tamo bilo slučajeva uznemiravanja i prijetnji novinarima.

Povećanje rizika za novinare diljem svijeta

Mjere koje su neke vlade poduzele kao odgovor na pandemiju COVID-19 utjecale su na rangiranje zemalja kao što su Kina (potvrđeno je 177. mjesto), Iran (pad za 3 mjesta na 173. mjesto) i Irak (pad za 6 mjesta na 162. mjesto).


Bliski istok i sjeverna Afrika i dalje su najopasnije regije svijeta za novinare, dok je u azijsko-pacifičkoj regiji zabilježen najveći porast kršenja slobode medija (porast od 1,7 posto).


RSF je izvijestio da je dosad ubijeno 11 novinara u 2020., dok je u 2019. zabilježeno najmanje smrti u 16 godina, s 49 smrtno stradalih novinara diljem svijeta, zbog smanjenog broja smrtnih slučajeva u oružanim sukobima (44 posto manje nego prethodne godine).

Ubijeni, zatvoreni ili oteti novinari  

Unatoč nekim pozitivnim brojkama, opće stanje slobode medija diljem svijeta pogoršalo se i povećalo se neprijateljstvo prema novinarima. Broj zemalja koje se smatraju sigurnima za novinare i dalje se smanjuje te je 2019. i 2020. samo 24 posto od 180 zemalja svrstano pod „dobre” ili „prilično dobre” u usporedbi s 26 posto u 2018. i 27 posto u 2017.


Trenutačno je zatvoren 361 novinar, što je manje od 389 slučajeva krajem 2019. Gotovo trećina se nalazi u Kini, a ostali su koncentrirani u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Siriji, Turskoj, Vijetnamu, Iranu, Bahreinu i Jemenu. Broj otetih novinara ostao je stabilan u 2019., a oni se nalaze u četiri zemlje: Siriji, Jemenu, Iraku i Ukrajini. Podaci za 2020. koji se odnose na otete novinare još nisu dostupni.


U godišnjem indeksu Reportera bez granica rangirano je 180 zemalja i regija prema stupnju slobode medija. Zemlje su ocijenjene na ljestvici od 0 do 100, uzimajući u obzir kriterije poput pluralizma, neovisnosti medija, zakonodavnog okvira, transparentnosti i razine zlostavljanja novinara. Što je niži rezultat, to je viša razina sloboda medija u zemlji.