Dobrosusjedski odnosi sa zemljama na istočnim granicama EU-a

EU podupire svoje istočne susjede i zapadni Balkan u borbi protiv pandemije COVID-19 i njezinih posljedica, ali razmišlja i o budućim odnosima.

Pogled iz zraka na prometnice i gužvu u Kijevu, Ukrajina ©Goinyk/AdobeStock
Kijev, Ukrajina ©Goinyk/AdobeStock

Europska unija cijeni dobre odnose s drugim zemljama, posebno onima na svojim granicama. Nizom inicijativa od sporazuma o slobodnoj trgovini do partnerstava nastoji potaknuti trgovinu i suradnju i podržati demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava.


To se odnosi i na zemlje duž istočnih granica. Zemlje zapadnog Balkana mogle bi se pridružiti EU-u, a među kandidatima nalaze se Crna Gora, Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija. dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalni kandidati.


EU je uspostavio i Istočno partnerstvo, okvir za suradnju između EU-a i istočnih susjeda: Gruzije, Moldavije, Ukrajine te Armenije, Azerbajdžana i Bjelorusije.


Osim što im pomaže u borbi protiv pandemije COVID-19, EU također razmatra načine za produbljivanje međusobnih odnosa.

Potpora u borbi protiv pandemije


Uz 3,07 milijardi eura, najavljenih u travnju, Parlament je 15. svibnja odobrio još 3 milijarde eura za povoljne zajmove za pomoć susjednim zemljama EU-a i partnerskim zemljama u suočavanju s posljedicama pandemije COVID-19: Albaniji (180 milijuna eura), Bosni i Hercegovini (250 milijuna eura), Gruziji (150 milijuna eura), Jordanu (200 milijuna eura), Kosovu (100 milijuna eura), Moldaviji (100 milijuna eura), Crnoj Gori (60 milijuna eura), Sjevernoj Makedoniji (160 milijuna eura), Tunisu (600 milijuna eura) i Ukrajini (1,2 milijardi eura).


Druge konkretne mjere EU-a uključuju novu inicijativu za zdravstvenu sigurnost s Europskim centrom za kontrolu bolesti. Inicijativa vrijedna 9 milijuna eura obuhvaća sve 23 zemlje susjedstva i zemlje kandidatkinje za proširenje te je usmjerena na poboljšanje kapaciteta za epidemiologe i zdravstveno osoblje na prvoj liniji u partnerskim zemljama.

Budući odnosi


EU trenutačno razmatra najbolji način za unapređenje odnosa sa svojim istočnim susjedima, a Parlament želi doprinijeti raspravi.


Parlament je 19. lipnja usvojio rezoluciju o zemljama zapadnog Balkana u kojoj zastupnici pozivaju EU da učini više kako bi proces proširenja za te zemlje bio uspješan.


Parlament se oduvijek zalagao za pridruženje zemalja zapadnog Balkana EU-u čim budu spremne. U rezoluciji usvojenoj prošlog listopada Parlament je izrazio razočaranje jer Albanija i Sjeverna Makedonija nisu mogle započeti pristupne pregovore, naglašavajući da je proces proširenja imao odlučujuću ulogu u stabilizaciji zapadnog Balkana.


Nakon mjeseci odgode Europsko vijeće u ožujku je odlučilo otvoriti pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.


Parlament je 19. lipnja usvojio rezoluciju o Istočnom partnerstvu u kojoj se objašnjava kako zastupnici vide njegov razvoj.


U svibnju 2019. Europska komisija pokrenula je savjetovanje o budućnosti Istočnog partnerstva kako bi pomogla u utvrđivanju novih ciljeva. To je dovelo do komunikacije o politici Istočnog partnerstva nakon 2020. koju su čelnici EU-a usvojili u svibnju 2020., a sljedeći korak bio je sastanak na vrhu 18. lipnja 2020.