Zašto ljudi migriraju?  

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

©Ajdin Kamber/AdobeStock  

Postoje mnogi razlozi za migraciju, od sigurnosti, demografije i ljudskih prava do siromaštva i klimatskih promjena. Saznajte više.

Broj osoba koje borave u državama članicama EU-a, a imaju državljanstvo zemlje izvan EU-a 1. siječnja 2019. iznosio je 21,8 milijuna, što predstavlja 4,9 posto stanovništva EU-27, dok je dodatnih 13,3 milijuna državljana jedne države članice EU-a boravilo u drugoj državi članici.


Pročitajte zašto ljudi migriraju u Europu i unutar EU-a?

Razlozi selidbe


Postoje tri glavna razloga zašto ljudi napuštaju svoju zemlju i odlaze živjeti negdje drugdje.


Društveni i politički razlozi


Ljudi napuštaju svoju zemlju zbog etničkog, vjerskog, rasnog ili političkog progona, a ratovi i sukobi su najčešći razlozi migracija. Izbjeglice bježe od oružanih sukoba, zbog kršenja ljudskih prava ili progona, a ta činjenica može utjecati na izbor mjesta gdje odlaze, jer neke zemlje imaju liberalnija pravila za izbjeglice nego za drugu vrstu migranata. U prvom redu, ti će se pojedinci vjerojatno preseliti u najbližu sigurnu zemlju koja prihvaća tražitelje azila.


Posljednjih godina ljudi u velikom broju bježe u Europu zbog sukoba, terora i progona. Od 295 800 tražitelja azila kojima je 2019. odobren status zaštite u EU-u, više od četvrtine bilo je iz ratom razorene Sirije, dok su na drugom mjestu ljudi iz Afganistana, a nakon njih najbrojnije su izbjeglice iz Iraka.


Pogledajte našu infografiku o broju zahtjeva za azil u EU-u.


Demografski i gospodarski razlozi

Demografske promjene određuju kretanje ljudi. Demografski rast ili pad, starenje stanovništva ili velik broj mladih faktori su koji utječu na gospodarski rast i mogućnosti zapošljavanja.


Demografske i gospodarske migracije povezane su s poslovnim mogućnostima, nezaposlenošću i ekonomskom situacijom. Migranti dolaze u zemlje gdje su plaće i životni standard viši, a mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja bolje. Ako su gospodarski uvjeti loši, te postoji rizik njihovog pogoršanja, veća je vjerojatnost da će ljudi emigrirati u zemlje gdje je situacija bolja.


Prema podacima Međunarodne organizacije rada UN-a broj osoba koje su migrirale radi posla u svijetu u 2017. iznosio je otprilike 164 milijuna, što čini gotovo dvije trećine međunarodnih migranata. Gotovo 70 posto otišlo je u zemlje s visokim dohotkom, 18,6 posto u zemlje s višim srednjim dohotkom, 10,1 posto u zemlje s nižim srednjim dohotkom i 3,4 posto u zemlje s niskim dohotkom.

Okolišni čimbenici


Okoliš je oduvijek pokretao migracije, jer ljudi bježe od prirodnih katastrofa poput poplava, uragana i potresa. Međutim, klimatske promjene mogle bi dovesti do ekstremnih vremenskih uvjeta, što znači da možemo očekivati veće migracije.


Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), „okolišni migranti su oni koji su zbog iznenadnih ili postupnih promjena u okolišu koje negativno utječu na njihove živote ili životne uvjete obvezni privremeno ili trajno napustiti svoje domove i koji se sele unutar svoje zemlje ili u inozemstvo”.


Teško je procijeniti razmjere ekoloških migracija u svijetu, jer na migracije utječu i drugi faktori poput rasta stanovništva, siromaštva, sigurnosti i sukoba, no procjenjuje se da će ih biti od 25 milijuna do 1 milijarde do 2050. godine.

Novi pakt EU-a o migracijama


Učinkovito upravljanje migracijama, pristup tražiteljima azila i zaštita vanjskih granica već su dugo prioriteti EU-a.

Europska komisija predložila je 23. rujna novi pakt o migracijama i azilu, kojim se utvrđuju poboljšani i brži postupci u cijelom sustavu azila i migracija EU-a. Novi je pakt revizija Uredbe iz Dublina koja određuje državu odgovornu za obradu svakog zahtjeva za azil.