Razlozi napetosti između EU-a i Rusije 

Ažurirano: 
 
Stvoreno:   
 

Podijeli ovu stranicu: 

©Irill KUDRYAVTSEV/AFP  

Uhićenje Alekseja Navaljnog jedan je od posljednjih razloga napetosti EU-a i Rusije. Saznajte više o neslaganjima i stajalištu Parlamenta.

Odnosi EU-a i Rusije postali su sve napetiji tijekom prošlog desetljeća, osobito zbog pripojenja Krima 2014. Kremljova potpora separatistima u istočnoj Ukrajini i ruska vojna intervencija u Siriji samo su pogoršale odnose. Dodatni izvor napetosti su ruske kampanje dezinformiranja i kibernapadi, kao i pokušaji uplitanja u zapadne demokratske procese.

Uhićenje Alekseja Navaljnog


U intervjuu uživo na Facebooku 27. siječnja 2021., potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Parlamenta Urmas Paet pozvao je na sankcije protiv „osoba koje su izravno odgovorne za uhićenje i uznemiravanje Alekseja Navaljnog”. Nakon što se prošle godine oporavio od gotovo smrtonosnog trovanja, vođa oporbe pritvoren je po povratku u Rusiju 17. siječnja.

Parlament je glasovanjem četiri dana nakon uhićenja pozvao na znatno strože sankcije EU-a protiv Rusije te na trenutačno i bezuvjetno puštanje Alekseja Navaljnog i svih pritvorenih osoba u vezi s njegovim vraćanjem u Moskvu. Osim sankcija protiv unutarnjeg kruga predsjednika Putina i ruskih medijskih propagandista, zastupnici su napomenuli da bi se mjere mogle poduzeti i u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava. Paet je novi mehanizam opisao kao „apsolutno primjeren” instrument i dodao: „Slobodna europska društva ne mogu ne reagirati na teška kršenja ljudskih prava.”

Sankcije EU-a protiv Rusije


Od pripojenja Krima 2014. gospodarske sankcije EU-a usmjerene su na ruski financijski, obrambeni i energetski sektor. Rusija je odgovorila protusankcijama i zabranila otprilike polovicu uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz bloka. Prije Božića čelnici EU-a jednoglasno su odlučili produljiti sankcije do 31. srpnja 2021. Te su mjere, koje se obnavljaju dvaput godišnje, snažno pogodile Rusiju. Smatra se da je do kraja 2018. njezino gospodarstvo zbog sankcija EU-a i SAD-a 6 posto manje.

EU je uveo sankcije ruskim dužnosnicima kao odgovor na trovanje Navaljnog. U intervjuu od 27. siječnja Paet je naveo nedavne „tužne primjere” ruske vanjske politike i rekao: „Ako zemlja ne poštuje temeljna ljudska prava i međunarodno pravo, EU nema druge mogućnosti.”

Bjelarus


U istom intervjuu stalni izvjestitelj Parlamenta za Rusiju Andrius Kubilius opisao je sankcije kao „učinkovit” alat. Kubilius je napomenuo da su deseci tisuća Rusa pretrpjeli premlaćivanja, uhićenja i temperature od -50° kako bi prosvjedovali protiv uhićenja Navaljnog. Govorio je i o Bjelarusu i nedavnim događajima u Rusiji: „Lukašenko je pokušao namjestiti bjelaruske predsjedničke izbore i jasno je da Kremlj pokušava namjestiti izbore u Dumi. Moramo kazniti takvo ponašanje.”

„Možemo zaključiti da je demokracija jako važna ruskom narodu, a Aleksej Navaljni, koji se bori za nju, radi junački posao. Zato osuđujemo autokratsko ponašanje Kremlja.”

Sjeverni tok 2


Još jedan aspekt odnosa EU-a i Rusije je energija, a nesuglasice oko novog plinovoda Sjeverni tok 2 pokazale su utjecaj te države kao glavnog dobavljača energije za Uniju. U rezoluciji od 21. siječnja zastupnici su pozvali EU da odmah prekine rad na kontroverznom plinovodu koji bi izravno povezao Njemačku s Rusijom. Paet je izrazio nadu da će ministri EU-a ozbiljno shvatiti stajalište Parlamenta i naglasio da projekt Sjeverni tok 2 „narušava zajedničku politiku energetske sigurnosti EU-a”.

Rusija više nije „strateški partner”


U rezoluciji Europskog parlamenta iz ožujka 2019. navodi se da se Rusija više ne može smatrati „strateškim partnerom”. Međutim, unatoč napetostima, postoje brojna područja u kojima EU i Rusija imaju zajedničke interese. Primjerice, Rusija je imala konstruktivnu ulogu u pregovorima o nuklearnom sporazumu s Iranom, i EU i Rusija zagovaraju dvodržavno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, i obje su potpisnice Pariškog klimatskog sporazuma. EU je i dalje daleko najveći partner Moskve u trgovini i ulaganjima (koji je 2019. činio 42 posto ruskog izvoza).

Paet je napomenuo da je Rusija europska zemlja i Parlament želi da Rusi imaju sve slobode koje imaju građani EU-a. Međutim, naglasio je da „stvarna promjena u konačnici može doći samo iznutra, a ne izvana”. Kubilius je dodao: „Solidarni smo s Rusima” i da se Rusija, iako je „napustila put demokratskog razvoja, može vratiti.”

Najnovija događanja


Parlament je 29. travnja 2021. izrazio veliku zabrinutost zbog povećanja ruske vojne snage na granici s Ukrajinom i ilegalno okupiranom Krimu. Zastupnici su upozorili da bi cijena ruske invazije na Ukrajinu bila velika. Osudili su umiješanost ruskih obavještajnih službi u eksploziju skladišta municije u Češkoj 2014. godine i ponovili poziv na trenutno i bezuvjetno puštanje Alekseja Navaljnog.


Sljedećeg dana predsjednici Parlamenta, Vijeća i Komisije osudili su odluku Rusije o zabrani ulaska na njezin teritorij za osam državljana EU-a, uključujući predsjednika parlamenta Davida Sassolija. Predsjednik Sassoli reagirao je na Twitteru: „Nikakve sankcije ili zastrašivanje neće zaustaviti Europski parlament ili mene u obrani ljudskih prava, slobode i demokracije."