Odgovor EU-a na ukrajinsku izbjegličku krizu

Ruska invazija na Ukrajinu prisilila je milijune ljudi da napuste svoje domove. Saznajte što EU čini da im pomogne i kako upravlja svojim vanjskim granicama.

Izbjeglice iz Ukrajine prelaze granicu na graničnom prijelazu u Medyki, na jugoistoku Poljske, 24. ožujka 2022., nakon ruske invazije na Ukrajinu. Više od 3,6 milijuna ljudi pobjeglo je iz Ukrajine od početka ruske invazije, prema UN-u.
Izbjeglice iz Ukrajine prelaze granicu s Poljskom 24. ožujka 2022.

Ruska invazija na Ukrajinu, u veljači 2022., stvorila je jednu od najvećih humanitarnih kriza u novijoj povijesti Europe, s ratom koji uzrokuje sve veći broj žrtava, razaranja i raseljavanja unutar i izvan ukrajinskih granica

Civilno stanovništvo Ukrajine podvrgnuto je granatiranju i nasilju, a procjenjuje se da je jedna trećina Ukrajinaca bila prisiljena napustiti svoje domove, bilo unutar zemlje ili u susjedne države. Od 6. srpnja, više od 5,6 milijuna ukrajinskih izbjeglica zabilježeno je diljem Europe, u zemljama uključujući Poljsku (1.207.650), Njemačku (867.000), Češku (388.097), Tursku (145.000) i Italiju (141.562). Oko 90 posto njih su žene i djeca, koji su također izloženi većem riziku od nasilja i zlostavljanja, uključujući i trgovinu ljudima, krijumčarenje i nezakonito posvajanje.

Brojke se neprestano mijenjaju, ali preko 2,5 milijuna Ukrajinaca vratilo se kući od početka ruske invazije. Neki se vraćaju u područja koja su bila ugrožena od strane ruskih snaga na početku rata, ali se sada smatraju sigurnijima.

Pročitajte više o migracijama u Europi.

EU fondovi za potporu zemljama na prvoj liniji

 

Izbjeglička kriza izazvana ratom potaknula je valove solidarnosti i mobilizacije diljem Europe, a EU i njezine države članice pružaju hitnu pomoć raseljenima i potporu zemljama koje graniče s Ukrajinom.

Europski parlament je 24. ožujka odobrio prijedlog Komisije za Kohezijsko djelovanje za izbjeglice u Europi (CARE) za preusmjeravanje raspoloživih sredstava u zemlje EU-a koje pružaju sklonište ljudima koji bježe od ruske agresije. To bi moglo uključivati dodatnih 10 milijardi eura iz REACT - EU-a, fonda stvorenog da djeluje kao most između hitnih COVID mjera i kohezijskih fondova.

Parlament je također produžio za godinu dana, do sredine 2024. godine, razdoblje u kojem djeluju Fond za azil, migracije i integraciju i Fond za unutarnju sigurnost. Produljenje omogućuje članicama EU-a da hitno preraspodijele neiskorištena sredstva za rješavanje priljeva izbjeglica iz Ukrajine i očekuje se da će osloboditi oko 420 milijuna eura za dodatnu potporu, poput smještaja, hrane, zdravstvene skrbi ili dodatnog osoblja.

Daljnja pomoć, poput medicinskih potrepština, šatora i generatora električne energije, usmjerena je u susjedne zemlje i Ukrajinu putem Mehanizma civilne zaštite EU-a i medicinskih zaliha RescEU-a.

Tijekom plenarne sjednice od 23. do 24. ožujka, zastupnici Europskog parlamenta također su se složili pružiti Moldaviji financijsku potporu za pomoć u prihvatu izbjeglica, uz dodjelu makrofinancijske pomoći za pokrivanje dijela njezinih potreba za vanjskim financiranjem.

Parlament je 23. lipnja odobrio paket potpore u iznosu od 400 milijuna eura za pomoć državama članicama na prvoj liniji suočavanja s hitnim mjerama migracije i upravljanja granicama. Sredstva EU-a pridonijet će financiranju prvih troškova prihvata i registracije ljudi koji bježe iz Ukrajine, kroz jačanje Fonda za azil, migraciju i integraciju te Mehanizma za upravljanje granicama i vize.

Privremena zaštita za ljude koji bježe iz Ukrajine

 

U rezoluciji usvojenoj na izvanrednoj plenarnoj sjednici, 1. ožujka, Parlament je pozdravio aktivaciju Direktive o privremenoj zaštiti po prvi put otkako je stupila na snagu 2001. Direktiva ima za cilj dati trenutnu privremenu zaštitu s početnim razdobljem od jedne godine u EU-u ljudima koji bježe od rata u Ukrajini, uključujući ukrajinske državljane, državljane trećih zemalja, osobe bez državljanstva ili pojedince s dozvolom boravka u zemlji.

To raseljenim osobama omogućuje uživanje usklađenih prava diljem EU-a, kao što su boravišna dozvola, mogućnost rada, stanovanja te pristup socijalnoj skrbi i medicinskoj pomoći. Zastupnici Europskog parlamenta također su se složili da se Ukrajincima sa statusom privremene zaštite dopusti da nastave koristiti svoje vozačke dozvole u EU-u.

Više od 3,6 milijuna ljudi do sada se prijavilo za privremenu zaštitu ili slične nacionalne programe zaštite u Europi.

Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su 9. ožujka EU da uvede odgovarajući migracijski sustav koji dijeli odgovornost za izbjeglice.

EU pakt o migraciji i azilu, o kojem se pregovara, uključuje mehanizam solidarnosti koji raspodjeljuje odgovornost za zaštitu među zemljama EU-a i mjere za rješavanje masovnih priljeva migranata.

Upravljanje vanjskim granicama EU-a


Komisija je 2. ožujka izdala nove smjernice kako bi pomogla članicama EU-a da učinkovito upravljaju dolascima i pomogla radnicima na granicama u obavljanju provjera na granicama s Ukrajinom, uključujući pojednostavljenje graničnih kontrola za ranjive osobe i uspostavu privremenih graničnih prijelaza.

Parlament je također dao zeleno svjetlo za raspoređivanje Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex) kako bi pomogla Moldaviji (koja nije članica EU-a) u upravljanju ogromnim brojem ljudi koji prelaze granicu iz Ukrajine.

Daljnje informacije

Članci o istoj temi

Podijeli ovaj članak na: