Pitanja i odgovori o dugoročnom proračunu EU-a (višegodišnjem financijskom okviru, VFO) 

Priopćenje za tisak 
 
 

Podijeli ovu stranicu: 

Pitanja i odgovori o dugoročnom proračunu EU-a, višegodišnjem financijskom okviru (rashodima EU-a) i reformi vlastitih sredstava EU-a (prihodima EU-a).

Započeo je proces utvrđivanja sljedećega dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. Riječ je o budućnosti Europe, o tome hoće li EU za svoje građane učiniti manje, jednako ili više.


Ovim „pitanjima i odgovorima“ objašnjava se stajalište Parlamenta i stanje kakvo je bilo prije izbijanja pandemije COVID-19. Europska komisija je ou međuvremenu priopćila da će ažurirati svoj originalni prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) iz svibnja 2018. kako bi ga prilagodila potrebama gospodarskog oporavka, s obzirom na to da je zdravstvena kriza teško pogodila gospodarstva država članica. Objašnjava se i što su tražili zastupnici Europskog parlamenta.


Otkako je započela ova kriza, Parlament je odobrio niz proračunskih i drugih mjera za rješavanje posljedica pandemije te je u travnju usvojio rezoluciju kojom se traži odlučniji i ambiciozniji VFO. Nakon što Komisija objavi pojedinosti svojeg novog prijedloga, Parlamet će, ovisno o prijedlogu, prilagoditi svoje stajalište.


Europski parlament želi reformu proračuna nakon 2020. koja odgovara njegovim političkim obvezama i ambicijama za budućnost EU-a i kojom se jamči kontinuitet glavnih politika EU-a kao što su regionalna i poljoprivredna politika. Tim proračunom trebali bi se rješavati budući izazovi kako bi Europa postala jača i održivija. Njime bi se trebali promicati mir, demokracija, vladavina prava, ljudska prava i rodna ravnopravnost, unapređivati dobrobit, gospodarski rast, kvalitetna radna mjesta, solidarnost među državama članicama i građanima te doprinositi borbi protiv klimatskih promjena.


Proračun EU-a ponajprije je investicijski proračun i ne može biti u deficitu, što ga čini jedinstvenim. Oko 93 % proračuna EU-a izdvaja se u korist građana, regija, gradova, poljoprivrednika, sveučilišta i poduzeća, dok administrativni troškovi EU-a čine manje od 7 % ukupnog proračuna EU-a. Sudjelovanje u jedinstvenom tržištu donosi dodatne gospodarske koristi, posebno državama članicama koje uvelike ovise o međunarodnoj trgovini.

  • VFO (ili višegodišnji financijski okvir) dugoročni je proračun EU-a i obično obuhvaća razdoblje od sedam godina.


    To je prije svega investicijski proračun u kojem se udružuju sredstva za provođenje politika i koji daje dodanu vrijednost na korist svih građana EU-a ostvarivanjem zajedničkih ciljeva kao što su borba protiv klimatskih promjena i zaštita okoliša, suočavanje s izazovima digitalnog doba, obrana i pogranična sigurnost, socijalna prava i radna mjesta.


    VFO-om se određuju granice potrošnje EU-a, u cjelini i za pojedinačna područja aktivnosti, za razdoblje koje obuhvaća. U njemu se potrošnja EU-a raščlanjuje na opsežne kategorije, tzv. naslove, koji odgovaraju prioritetima i područjima djelovanja EU-a. Za svaku godinu obuhvaćenu VFO-om postoje zadana ograničenja potrošnje poznata kao gornje granice.


    Dosad je realizirano pet višegodišnjih financijskih okvira (VFO-a). Peti, aktualni VFO, kojim je obuhvaćeno razdoblje od 2014. do 2020., donesen je 2. prosinca 2013.


    Aktualni VFO istječe 31. prosinca 2020. Okvir koji za razdoblje od 2021. do 2027. predlaže Europska komisija sastoji se od nacrta središnje uredbe s predloženim brojkama i zakonodavnih prijedloga za svih 37 programa EU-a.


    Dodatni materijali:

    Informativni članci o Europskoj uniji – Višegodišnji financijski okvir

  • Dugoročnim pristupom sredstvima u okviru VFO-a jamči se predvidljivost i stabilnost radi provedbe političkih ciljeva EU-a te za korisnike i sufinancijere sredstava s obzirom na to da je proračun EU-a nadasve investicijski proračun.


    Osamdesetih godina 20. stoljeća zamisao višegodišnje financijske perspektive razrađena je kao način da se smanje razmirice među institucijama EU-a, poveća proračunska disciplina i poboljša izvršenje proračuna s pomoću boljeg planiranja.


    Člankom 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije određuje se da se višegodišnji financijski okvir utvrđuje „za razdoblje od najmanje pet godina”.

    Europski parlament sad promiče proračunski ciklus od pet plus pet godina kako bi se uskladio s petogodišnjim zakonodavnim ciklusom Europske unije.


    Dodatni materijali:

    Povijest proračuna EU-a

  • Sredstva iz VFO-a za obveze tijekom cijelog razdoblja od 2014. do 2020. iznose 1087,2 milijarde eura u aktualnim cijenama (ili 963,5 milijardi eura u cijenama iz 2011.).


    Objašnjenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i plaćanje nalazi se dalje u tekstu.


    Izvor infografike: EPRS i Europska komisija

The size of the MFF  
  • Proračun EU-a malen je u odnosu na nacionalne proračune.


    Države članice u prosjeku troše 47,1 % svojeg BND-a na nacionalnoj razini, dok VFO predstavlja nešto više od 1 % BND-a EU-a, u korist cijelog EU-a. Dakle proračun Unije iznosi između četrdesetine i pedesetine državne potrošnje.


    U apsolutnim brojkama, ako se godišnji proračun EU-a usporedi s prosječnim državnim proračunom, jasno je da je proračun EU-a puno manji:

Comparison EU and national budgets  
  • Sredstva dodijeljena VFO-om troše se u okviru godišnjih proračuna.


    Godišnji proračun EU-a moraju zajednički odobriti Vijeće (koje predstavlja države članice) i Parlament – dvije grane proračunskoga tijela EU-a. Vijeće i Parlament stoga imaju jednaka prava odlučivanja u godišnjem proračunskom postupku.


    Godišnjim proračunom EU-a moraju se poštovati proračunske gornje granice koje su za razne programe i politike, kao što su kohezijska politika, poljoprivreda i vanjski odnosi, dogovorene u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira.


    Proračunom su obuhvaćeni i instrumenti fleksibilnosti kako bi se zajamčilo da EU može reagirati u slučaju neočekivanih okolnosti i potreba, kao što su migracijska i financijska kriza ili u slučaju prirodne katastrofe.



    Dodatni materijali:

    Rashodi Unije

    Infografika:Proračunske ovlasti (proračunski postupak)

  • S oko 93 % proračuna EU-a financiraju se aktivnosti na terenu u državama članicama EU-a i šire. Korisnici tih sredstava su građani, regije, gradovi, poljoprivrednici, istraživači, studenti, nevladine organizacije i poduzeća.


    Administrativni troškovi EU-a čine manje od 7 % ukupnog proračuna EU-a. To obuhvaća administrativne troškove za sve institucije EU-a (uglavnom za Europsku komisiju, Parlament i Vijeće EU-a), uključujući pismene i usmene prevoditelje potrebne za pružanje informacija na svim službenim jezicima EU-a.


    Proračun EU-a jedinstven je jer ne može ostvariti manjak i, za razliku od državnih proračuna koji se uvelike upotrebljavaju za pružanje javnih usluga i financiranje sustava socijalne sigurnosti, proračun EU-a prije svega je investicijski proračun.


    Dodatni materijali:

    Što Europa čini za mene

    Kako se troši proračun EU-a: kompendij brifinga Službe Europskog parlamenta za istraživanja (pojedinačni članci ovdje)

    Primjeri projekata koje financira EU (Europska komisija)


    Izvor infografike: Europska komisija

EU spending  
  • Kako god na to gledali, za svaku pojedinačnu državu članicu koristi od jedinstvenog tržišta, čak i kad se u obzir uzmu najskromnije procjene, višestruke su u odnosu na njihov nacionalni doprinos (izvor: Europska komisija).


    Raspravom o neto-uplatitelju ne uzimaju se u obzir sve gospodarske i nemonetarne koristi koje država članica stječe članstvom u EU-u. U mnogim područjima politika s prekograničnim obilježjima i potrebom za kritičnom masom zajedničko djelovanje na razini EU-a može dovesti do boljih rezultata nego rascjepkane nacionalne inicijative. Nekoliko studija pokazuje da je s pomoću jedinstvenog tržišta povećano zapošljavanje i rast. Učinak jedinstvenog tržišta koji se produbljuje od 1990. izmjeren je brojkom od 3,6 milijuna novih radnih mjesta. Usto bi BDP EU-a bio 8,7 % manji da nije došlo do integracije jedinstvenog tržišta. Prosječni građanin EU-a godišnje zarađuje 840 eura više zahvaljujući jedinstvenom tržištu.


    Neto proračunska bilanca iznimno je obmanjujući pokazatelj koristi od potrošnje EU-a i članstva u EU-u. Proračunske odluke donesene na temelju tog pokazatelja rezultiraju lošim politikama jer su pristrano usmjerene na programe s povratnim priljevom novca u države članice. Taj mentalitet „pravednog povrata” velika je prepreka ostvarivanju veće europske dodane vrijednosti proračunom EU-a. Dublji temeljni razlog za tu obmanjujuću i štetnu zaokupljenost neto bilancom jest istaknutost i politička privlačnost politika povratnih priljeva čiji se nacionalni i regionalni primatelji mogu lako utvrditi. Politike od kojih su koristi za Europu raspršenije i ne podrazumijevaju uplate državama članicama ne dobivaju toliku glasačku i političku potporu (izvor: Služba Europskog parlamenta za istraživanja).


    Dodatni materijali:

    ŽELIM SVOJ NOVAC NATRAG!...ili kako prevladati opsesiju s „pravednim povratom” i neto proračunskom bilancom: miniserija korisnih dokumenata za razumijevanje konteksta

    Dividenda Europe od dva bilijuna eura: Pregled troškova neujedinjene Europe 2019. – 2024. (Služba Europskog parlamenta za istraživanja)

    Tehnički brifing o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a (Europska komisija)

EU Single market benefits  
EU revenue 2018  
  • Riječ je o budućnosti Europe, o tome hoće li EU za svoje građane nakon 2020. učiniti više, jednako ili manje.


    Od početka aktualnog VFO-a, za programsko razdoblje od 2014. do 2020., proračun EU-a bio je suočen s novim izazovima koji proizlaze iz sve veće nestabilnosti u susjedstvu, migracijske krize, sigurnosnih prijetnji te neprekidnog i znatnog manjka ulaganja u EU-u koji je posljedica financijske i gospodarske krize.


    Borba protiv klimatskih promjena još je jedan izazov. Parlament je nedavno (u svojoj rezoluciji iz listopada 2019.) zatražio stavljanje većeg naglaska na pitanje posljedica klimatskih promjena u proračunu EU-a kako bi se zajamčila dostatna sredstva za pravedan prelazak na ugljično neutralno gospodarstvo.


    Osim toga, ambicija EU-a je i da financira tješnju suradnju u obrani. I na kraju, ali ne i manje važno, povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a podrazumijeva znatno proračunsko smanjenje.


    Stoga bi VFO za razdoblje od 2021. do 2027. „Uniji trebao osigurati potrebna sredstva za poticanje održivoga gospodarskog rasta, istraživanja i inovacija, osnaživanje mladih ljudi, učinkovito rješavanje migracijskih izazova, borbu protiv nezaposlenosti, ustrajnog siromaštva i socijalne isključenosti, dodatno jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, rješavanje pitanja održivosti, gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena, jačanje sigurnosti i obrane EU-a, zaštitu njezinih vanjskih granica i pružanje potpore susjednim zemljama” (iz rezolucije o stajalištu Parlamenta o VFO-u iz listopada 2018.).


    Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. u brojkama (usporedba prijedloga Komisije i stajališta Parlamenta)


    Dodatni materijali:

    Informativni članci o Europskoj uniji – Višegodišnji financijski okvir

    Proračun EU-a za budućnost (internetska stranica Komisije)

MFF negotiating team  
  • Parlament ističe da „neće dati suglasnost za VFO bez dogovora o reformi sustava vlastitih sredstava EU-a”. Parlament smatra da bi stoga rashode i prihode trebalo tretirati kao jedinstven paket.


    EP se zalaže za zadržavanje postojećih vlastitih sredstava i postupno uvođenje novih. U skladu s time izravne doprinose iz država članica EU-a na temelju BND-a trebalo bi smanjiti.


    Mišljenje je Parlamenta da su potencijalni kandidati za nova vlastita sredstva:

    • zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit
    • oporezivanje digitalnih usluga
    • porez na financijske transakcije
    • prihod od sustava za trgovanje emisijskim jedinicama
    • doprinos za plastiku i
    • mehanizam za graničnu prilagodbu emisije ugljika.

    Parlament ustraje u tome da se ukinu svi rabati i ispravci, da se pojednostavne vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u, da se smanje nacionalni „troškovi ubiranja” po carinskim pristojbama i da se u proračun EU-a uvrste drugi prihodi u obliku novčanih kazni i naknada.


    U studenome 2018. Parlament je u svojem privremenom izvješću o VFO-u donio stajalište o reformi sustava vlastitih sredstava EU-a zajedno sa stajalištem o VFO-u za razdoblje od 2021. do 2027. Svoje je stajalište potvrdio u listopadu 2019., nakon europskih izbora.


    Dodatni materijali:

    Informativni članci o Europskoj uniji – Prihodi Unije

    Vlastita sredstva Europske unije:Reformiranje financijskog sustava EU-a

Own Resources: EP and Commission proposals  
  • S obzirom na potrebu upravljanja višegodišnjim aktivnostima, u proračunu EU-a postoje dvije kategorije odobrenih sredstava: odobrena sredstva za preuzimanje obveza (trošak svih zakonskih obveza preuzetih tijekom tekuće financijske godine, za koje je moguće da će imati posljedice u sljedećim godinama) i odobrena sredstva za plaćanje (novac koji se doista isplaćuje tijekom tekuće godine, čijim se korištenjem moguće izvršavaju obveze u koje se ušlo u proteklim godinama). Zbog toga je razina plaćanja obično viša u posljednjim godinama višegodišnjeg financijskog okvira.

QR kod