Podijeli ovu stranicu: 

U nizu sastanaka, ministri predstavljaju parlamentarnim odborima prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.

Hrvatska predsjeda Vijećem do srpnja 2020. Prva serija saslušanja održana je 20., 21. i 22. siječnja. Sljedeći tjedan slijedi drugi krug saslušanja. Ovo se priopćenje redovito ažurira.


Saslušanja održana 20., 21. i 22. siječnja


Okoliš i javno zdravlje


Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je u ponedjeljak Odboru za okoliš i javno zdravlje da su među prioritetima hrvatskog predsjedanja donacije i transplantacija organa, starenje i rak. Zastupnici su između ostalog pitali ministra o označavanju prehrambenih proizvoda ovisno o hranjivim tvarima koje sadrže, pretilosti, endokrinim poremećajima, eutanaziji i nedostatku lijekova. Ministar za okoliš i energetiku Tomislav Ćorić rekao je u utorak da prioriteti uključuju prijelaz na klimatsku neutralnost do 2050. godine i zaštitu biološke raznolikosti. Ciljevi smanjenja emisija za 2030. godinu i zakon o klimatskim promjenama, financiranje, kvaliteta zraka i vode te smanjenje emisija u zračnom prometu bila su neka od pitanja koja su postavili zastupnici u Europskom parlamentu.

Konačno, također u utorak, ministrica poljoprivrede Marija Vučković naglasila je ulogu poljoprivrede u očuvanju okoliša, kao i pitanja poput sigurnosti hrane, zdravlja biljaka, smanjenja pesticida i dobrobiti životinja. Zastupnici su ministricu ispitivali o temama kao što su reforma ZPP-a, šumarska praksa, stočna hrana i održivi prehrambeni sustavi.


Ribarstvo


Ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je u utorak Odboru za ribarstvo kako će pristup predsjedništva ovisiti o vezi između stabilnih ribljih stokova i održivog ribolova. Potvrdila je da je u središtu pozornosti napredak pregovora o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EMFF). Predsjedništvo će također nastojati dogovoriti opći pristup u kontroli ribarstva. Ostala pitanja na dnevnom redu su akvakultura i znanstvena istraživanja, kao i pripreme za razdoblje nakon Brexita kako bi se osigurao pravedan pristup vodama i za EU i za Veliku Britaniju.


Međunarodna trgovina


U Odboru za trgovinu u utorak, zastupnici Europskog parlamenta pitali su ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlić Radmana kako predsjedništvo planira riješiti sve veće neslaganje oko sklapanja budućeg sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i zemalja Mercosura. Također su željeli znati o pravovremenom uvođenju reformi Svjetske trgovinske organizacije te o uključivanju provedivih načela Zelenog plana u trgovinsku politiku. Na kraju su pozvali na uspostavljanje bilateralnih trgovinskih odnosa s Tajvanom, fokusiranje na trgovinu u afričkoj politici, i osiguravanje radnog dostojanstva s trgovinskim partnerima.


Transport i turizam


Predsjedništvo će pokrenuti raspravu o povećanju konkurentnosti i održivosti brodskog sektora i zalagati se za transeuropsku prometnu mrežu i povezanu Europu, rekao je u utorak Odboru za promet i turizam državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josep Bilaver. U kopnenom prometu, prava putnika u željezničkom prometu bit će jedan od prioriteta kao i prijedlog o eurovinjeti. Što se tiče turizma, predsjedništvo će se zalagati za održivi turizam i poticati razvoj manje razvijenih regija i korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije, rekao je državni tajnik Ministarstva turizma Frano Matušić.


Zastupnici su pozvali predsjedništvo da ponovno pokrene rasprave o pravima putnika u zračnom prometu te o jedinstvenom europskom nebu. Neki su se također pitali kako osigurati da rast sektora zračnog prometa ne dovede do povećanja emisija. Zastupnici su ponovili zahtjev za većom potporom turističkom sektoru u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru.


Vanjski poslovi


Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u utorak da će Hrvatska dati sve od sebe u pogledu napretka procesa proširenja EU-a, što je ulaganje u stabilnost i prosperitet Europe. Ukazujući na zapadni Balkan, rekao je zastupnicima da EU ne bi smio dopustiti ni jednoj europskoj regiji da se udalji od Unije. Hrvatska također namjerava raditi na približavanju zemalja Istočnog partnerstva i pronalaženju sveobuhvatnog rješenja za krizu u Ukrajini, rekao je ministar


Što se tiče nestabilnosti u južnom susjedstvu EU-a i na Bliskom istoku, on je naglasio da je važno kombinirati napore s međunarodnim partnerima i raditi na smanjivanju napetosti, dodavši da naglasak treba staviti na rješavanje problema migracija i suzbijanje terorizma.


Regionalni razvoj


U utorak, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić rekao je da će u području regionalnog razvoja prioritet imati tri glavna projekta o kojima institucije EU-a trenutačno pregovaraju (Uredba o zajedničkim odredbama, Europski fond za regionalni razvoj / Kohezijski fond i Interreg) i da je uvjeren da će oni biti pravovremeno usvojeni. Predsjedništvo je također započelo s ispitivanjem prijedloga za Fond za pravednu tranziciju i očekuje uskoro napredak.


Zastupnici Odbora za regionalni razvoj pozvali su predsjedništvo da se pobrine za to da njihovi ažurirani prijedlozi o proračunu ne oštete financiranje procesa kohezije i da se postigne brz napredak u svim pitanjima.


Kultura, obrazovanje, mladi i sport


Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u utorak je u Odboru za kulturu i obrazovanje rekla da će se predsjedništvo usredotočiti na veća ulaganja kako bi se povećala uloga obrazovanja u europskom semestru; uravnoteženu mobilnost i cirkulaciju obrazovanih kadrova; bolje stručno usavršavanje nastavnika i novi strateški okvir za obrazovanje i obuku nakon 2020. godine. Mladi u ruralnim i udaljenim područjima bit će također u središtu pozornosti, dodala je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković.


Zamjenik državnog tajnika za sport Krešimir Šamija rekao je da će prioritet biti razvoj ljudskog potencijala u području sporta kroz nove profesionalne vještine i kompetencije trenera. Podrška mobilnosti u kulturnom i kreativnom sektoru također je jedan od glavnih ciljeva, rekla je u utorak ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.


Unutarnje tržište i zaštita potrošača


Mjere za podršku digitalizaciji, uklanjanje neopravdanih prepreka na jedinstvenom tržištu i osiguravanje zaštite potrošača bile su teme o kojima su u srijedu zastupnici u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača razgovarali s ministrom gospodarstva, poduzetništva i obrta Darkom Horvatom.


Oni su zatražili da predsjedništvo bude "ambiciozno" u rješavanju dvostruke kvalitete proizvoda, da postigne napredak u pogledu slobode kretanja usluga i osigura bolju provedbu pravila jedinstvenog tržišta. Govorilo se i o planovima za umjetnu inteligenciju (AI) i o kružnoj ekonomiji, npr. o produženju roka trajanja proizvoda. "EU ima sve što je potrebno da postane lider u umjetnoj inteligenciji, na svoj način i na temelju vlastitih vrijednosti", rekao je ministar.


Poljoprivreda i ruralni razvoj


Predsjedništvo će raditi na „ambicioznom proračunu“ u kojem Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) „ostaje prioritet“, rekla je u srijedu ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Predsjedništvo će se zalagati za daljnja pojednostavljenja ZPP-a i njegovo reformiranje na održiviji način. Također će se usredotočiti na strategiju „od polja do stola” i novu strategiju EU-a za šume nakon 2020. godine.


Najvažnije je osigurati da je dovoljno sredstava dostupno poljoprivrednicima EU-a, rekli su zastupnici, mnogi od njih ističući da poljoprivrednicima također treba novčano pomoći zbog uvođenja novih mjera povezanih s klimom. Neki su govornici naglasili da bi sigurnost opskrbe hranom EU-a i dalje trebala biti na prvom mjestu ZPP-a, dok su se drugi protivili ponovnoj nacionalizaciji ili su zahtijevali ambicioznije djelovanje za zaštitu klime.


Ekonomska i monetarna pitanja


Predsjedavajući ECOFIN-a Zdravko Marić u Odboru za ekonomska i monetarna pitanja u srijedu je kao prioritete istaknuo preispitivanje pravila ekonomskog upravljanja, dovršenje bankarske unije, postizanje napretka u uspostavljanju unije tržišta kapitala i usvajanje stajališta Vijeća o programu reforme i podrške ulaganja. Spomenuo je i oporezivanje, nekvalitetne kredite te ublažavanje negativnih fiskalnih posljedica zbog trenutnih demografskih trendova.


Više zastupnika Europskog parlamenta postavljali su pitanja o okviru gospodarskog upravljanja, proračunskom instrumentu predviđenom za pomoć zemljama članicama u provođenju strukturnih reformi, strukturi financijskog nadzora i sanaciji banaka. Postavljena su i detaljnija pitanja o području oporezivanja i pranja novca.


Ženska prava i ravnopravnost spolova


Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković izjavila je u srijedu zastupnicama i zastupnicima Europskog parlamenta za ženska prava i ravnopravnost spolova kako je glavni prioritet u smislu rodne ravnopravnosti utvrditi prepreke s kojima se žene suočavaju na tržištu rada te povećati stopu njihove aktivnosti. " Jača ekonomska neovisnost žena ključna je za ekonomski rast ", kazala je ministrica dodavši da će raditi na smanjenju razlika u plaćama i mirovinama ovisnih o rodnim razlikama.


Zastupnici su postavljali brojna pitanja: o ugrožavanju seksualnih i reproduktivnih prava u nekim zemljama EU-a, ratifikaciji Istanbulske konvencije o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama (ratificirala ga je samo 21 država EU-a) i direktivi o ženama u upravnim odborima, koju je blokiralo Vijeće.


Zapošljavanje i socijalna pitanja


Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović i ministrica socijalne politike Vesna Bedeković istaknuli su u srijedu u Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja svoje prioritete u sljedećih šest mjeseci. Oni uključuju napredak u vezi sa Europskim stupom socijalnih prava, kao i promicanje ravnoteže između radnog i privatnog života, rodnu ravnopravnost i veće sudjelovanje žena na tržištu rada. Provedba Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) također će biti visoko na dnevnom redu.


Zastupnici su postavljali pitanja o nezaposlenosti mladih i prospektu jamstva za mlade te ulozi socijalnih partnera u uspostavljanju minimalne plaće u EU-u. Izrazili su zabrinutost oko financiranja Europskog stupa socijalnih prava i budućeg jamstva za djecu, najavljenog za 2021. Zastupnici su pitali i o pregovorima o budućem dugoročnom proračunu EU-a, suprotstavljajući se mogućim transferima iz kohezijskih fondova u Fond za pravednu tranziciju.


Proračuni


Zastupnici Odbora za proračun jasno su poručili potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću da je njihova najvažnija briga postizanje sporazuma o sljedećem dugoročnom proračunu EU (Višegodišnjem financijskom okviru ili VFO-u), o kojem se još raspravlja u Vijeću, dok je Parlament za pregovore spreman još od 2018. Podsjetili su ministra na stajalište EP-a i ponovili da inzistiraju na reformi vlastitih sredstava EU-a (prihoda).


Ministar Marić odgovorio je da je uloga hrvatskog predsjedništva u vezi s VFO-om ograničena, jer glavnu riječ sada vodi predsjednik Europskog Vijeća Charles Michel. Ostala pitanja o kojima su razgovarali bila su godišnji proračun EU-a za 2021., o kojem će Vijeće na proljeće predstaviti svoje smjernice, te Program InvestEU, kao Program potpore reformama.

Industrija, istraživanje, energetika

Ministar okoliša i energetike Tomislav Ćorić u srijedu je rekao Odboru za industriju, istraživanje i energetiku da će predsjedništvo podupirati politike kojima se jača infrastruktura i povezivost, posebno putem energetske unije, i nastojat ostvariti daljnju integraciju na energetskom tržištu, čime će se povećati energetska sigurnost boljom infrastrukturom i diversifikacijom. Državni tajnik i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Josip Bilaver obvezao se započeti raspravu o umjetnoj inteligenciji i tehnologiji 5G, s naglaskom na sigurnosti.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je da će dugoročna strategija industrijske politike i jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća biti prioritet. Kad je riječ o umjetnoj inteligenciji, naglasio je da se baterije moraju proizvoditi na konkurentan i održiv način u Europi. Naposljetku, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je da će raditi na cirkulaciji stručnjaka u EU-u jer zemlje s nižim stupnjem istraživanja i razvoja pogađa „odljev mozgova“.

Saslušanja održana 27. i 28. siječnja

Građanske slobode, pravosuđe i unutarnji poslovi

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u ponedjeljak je izjavio da će predsjedništvo podržati Komisiju nakon što budu podneseni novi prijedlozi o azilu i migracijskoj politici. Mnogi zastupnici u Europskom parlamentu u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove pitali su ministra o navodnom nasilju i nasilnom odvraćanju koje hrvatska policija primjenjuje nad tražiteljima azila i migrantima na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom. Ministar Božinović branio je način rada hrvatske policije i ustrajao na tome da ona uvijek poštuje nacionalno i europsko pravo.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković izjavio je u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da je završetak rada na uredbi o elektroničkim dokazima jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja, naglašavajući važnost tog instrumenta za prekograničnu suradnju u kaznenim postupcima. Nadalje, ministar Bošnjaković istaknuo je važnost prekogranične mreže za pravosudnu izobrazbu. Tijekom rasprave koja je uslijedila, nekoliko je zastupnika zatražilo od ministra da pojasni kako predsjedništvo namjerava nastaviti s postupcima protiv Mađarske i Poljske na temelju članka 7.

Pravna pitanja

Predsjedništvo će izraditi buduće strateške smjernice o slobodi, sigurnosti i pravdi na temelju četiriju ključnih elemenata: vrijednosti i vladavina prava, uzajamnog povjerenja, zaštite zajedničkog europskog prostora i novih tehnologija, rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u utorak Odboru za pravna pitanja. U području građanskog prava predsjedništvo nastoji postići dogovor o propisima o dostavi dokumenata i izvođenju dokaza. Borba protiv svih oblika nasilja nad ženama, razvoj sustava e-pravosuđa, upotreba modernih tehnologija i umjetna inteligencija u pravosuđu također su visoko na dnevnom redu.

Zastupnici su pitali ministra Bošnjakovića o budućnosti više blokiranih predmeta u Vijeću, npr. komitologiji, rodnoj ravnoteži u upravnim odborima, izvješćima multinacionalnih poduzeća po zemljama, financiranju dugoročnih proračunskih programa EU-a i mehanizmu EU-a za vladavinu prava.

Ustavna pitanja

Državna tajnica za vanjske poslove Nikolina Brnjac izjavila je da bi u središtu Konferencije o budućnosti Europe trebali biti građani i njihovi prioriteti. Proces otvorenog dijaloga rezultirao bi promjenama politika, uključujući institucije EU-a i nacionalne parlamente te racionalno i učinkovito vodstvo. Državni tajnik izjavio je da predsjedništvo želi ostvariti napredak u nizu predmeta, a to su reforma statuta Europskog ombudsmana, pravo na istragu i osobito uspostava jedinstvenog, obveznog registra transparentnosti za institucije EU-a.


Većina zastupnika u Europskom parlamentu izrazila je potporu ambicioznom pristupu predsjedništva i njegovoj spremnosti da se uključi u dijalog. Ipak, mnogi su zatražili od Vijeća da bude ambiciozno u nastojanjima za deblokiranje pregovora o pravu na inicijativu te da prizna da bi Konferencija mogla dovesti do revizije ugovora. Pozvali su Vijeće da poduzme odlučne mjere za zaštitu temeljnih vrijednosti Europske unije od unutarnjih pritisaka.