Parlament traži plan za još veće smanjenje emisija do 2030., na 60% 

Priopćenje za tisak 
Plenarna sjednica 
 
 

Podijeli ovu stranicu: 

  • Proračun o stakleničkim plinovima osigurat će da Unija postigne cilj iz Pariškog sporazuma 
  • Osniva se neovisno znanstveno tijelo za praćenje napretka 
  • Sve izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva treba postupno ukinuti do 2025. 
Parlament želi da 2050. sve države članice budu klimatski neutralne ©Adobe Stock  

Sve države članice moraju postati klimatski neutralne do 2050., istaknuo je Parlament i zatražio ambiciozne ciljeve smanjenja emisija za 2030. i 2040.

Parlament je u srijedu s 392 glasa za, 161 glasa protiv i 142 suzdržanih usvojio pregovaračko stajalište o europskom propisu o klimi. Cilj je tog propisa pretvoriti političko obećanje da će Unija postati klimatski neutralna do 2050. u pravnu obvezu. Time će se europskim građanima i poduzećima pružiti pravna sigurnost i predvidljivost koje su potrebne za planiranje tranzicije.

Europarlamentarci ustraju na tome da i Unija i sve države članice pojedinačno moraju postati klimatski neutralne najkasnije 2050. te da poslije toga Unija treba ostvarivati „negativne emisije”. Traže i da se osiguraju dostatna sredstva za ostvarenje tog cilja.


Komisija mora do 31. svibnja 2023. u redovnom zakonodavnom postupku predložiti putanju napretka na razini Unije za postizanje ugljične neutralnosti do 2050. Pritom treba u obzir uzeti ukupne preostale emisije stakleničkih plinova do 2050. kako bi se ograničio porast temperature u skladu s Pariškim sporazumom. Putanja napretka preispitivat će se nakon svakog globalnog pregleda stanja.


Parlament je zatražio i osnivanje Europskog vijeća za klimatske promjene (ECCC) kao neovisnog znanstvenog tijela koje će ocjenjivati dosljednost politika i pratiti napredak.


Potreban je ambiciozniji cilj za 2030.


Trenutačni cilj smanjenja emisija za 2030. iznosi 40 % u odnosu na razine iz 1990. Komisija je nedavno u izmijenjenom prijedlogu europskog propisa o klimi predložila da se taj cilj poveća na “najmanje 55 %”. Parlament je danas zatražio ambiciozniji cilj od 60 %, dodajući da bi se nacionalni ciljevi trebali povećavati na financijski učinkovit i prihvatljiv način.

Zastupnici su od Komisije zatražili i da provede procjenu učinka i na temelju nje predloži međucilj za 2040. kako bi se osiguralo da je Unija na pravom putu da postigne cilj za 2050.


K tome, smatraju da bi Europska unija i države članice trebale do 31. prosinca 2025. postupno ukinuti sve izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva te su naglasili da treba i dalje raditi na smanjenju energetskog siromaštva.

Izjava

Nakon glasanja, izvjestiteljica Jytte Guteland (S&D, Švedska) izjavila je: „Usvajanjem izvješća poslali smo jasnu poruku Komisiji i Vijeću prije nadolazećih pregovora. Očekujemo da sve države članice postignu klimatsku neutralnost najkasnije 2050., a da bismo to postigli trebamo konkretne međuciljeve za 2030. i 2040.


Zadovoljna sam što je u prijedlog uvršten proračun stakleničkih plinova, u kojem se utvrđuje ukupna preostala količina emisija stakleničkih plinova koja bi se mogla emitirati najkasnije do 2050., ne ugrožavajući pritom obveze Unije u okviru Pariškog sporazuma.”


Sljedeći koraci


Parlament može započeti pregovore s državama članicama čim Vijeće dogovori zajedničko stajalište.


Dodatne informacije


Nakon što je odlukom Europskog vijeća (2019.) prihvaćen cilj klimatske neutralnosti do 2050., Komisija je u ožujku 2020. iznijela prijedlog europskog propisa o klimi kojim bi to postala pravna obveza za Uniju.


Parlament je zagovarao ambicioznije zakonodavstvo EU-a o klimi i 28. studenoga 2019. proglasio klimatsku krizu.