Zelenija, pravednija i otpornija poljoprivredna politika  

Priopćenje za tisak 
 
 

Podijeli ovu stranicu: 

  • Veće potpore poljoprivrednicima koji ne zagađuju klimu i okoliš  
  • Godišnja izravna plaćanja ograničena na 100 000 eura, veće potpore za mala i srednja poduzeća 
  • Mjere prilagođene poljoprivrednicima da se lakše suoče s krizama 
  • Veće sankcije za opetovano kršenje pravila, npr. o okolišu ili dobrobiti životinja 
Zastupnici žele da poljoprivredna politika bude održivija i otpornija te da i dalje jamči sigurnost opskrbe hranom u EU-u ©AdobeStock/Vadim  

Buduća poljoprivredna politika Unije trebala bi biti fleksibilnija, održiva i otporna na krize kako bi se zajamčila sigurnost hrane diljem EU-a

Parlament je u petak usvojio stajalište o reformi poljoprivredne politike nakon 2022. Pregovarački tim Parlamenta sad je spreman započeti pregovore s ministrima država članica.


Ne samo poštovanje pravila, nego i rezultati


Zastupnici su prihvatili promjenu smjera kako bi se poljoprivredna politika EU-a bolje prilagodila potrebama država članica, ali insistiraju na očuvanju ravnopravnih uvjeta diljem Unije. Nacionalne vlade trebale bi izrađivati strateške planove u kojima će navesti kako namjeravaju provesti ciljeve EU-a na terenu i podnositi ih Komisiji na odobrenje. Komisija bi trebala provjeravati njihovu uspješnost, a ne samo usklađenost s pravilima EU-a.


Promicanje veće okolišne učinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava

Ciljeve strateških planova trebalo bi ostvarivati u skladu s Pariškim sporazumom, upozoravaju zastupnici.


Parlament je pojačao zahtjeve za tzv. uvjetovanost, odnosno prakse kojima se pazi naklimu i okoliš, a koje svaki poljoprivrednik mora primijeniti da bi primio izravnu potporu. Uz to, zastupnici žele da se najmanje 35 % sredstava za ruralni razvoj odvoji za razne mjere povezane s okolišem i klimom. Najmanje 30 % sredstava za izravna plaćanja trebalo bi biti namijenjeno ekološkim programima koji bi trebali biti dobrovoljni, a mogli bi povećati dohotke poljoprivrednika.


Zastupnici insistiraju na osnivanju savjetodavnih službi za poljoprivredna gospodarstva u svim državama članicama i odvajanju najmanje 30 % sredstava koja su dobile od EU-a za pomoć poljoprivrednicima u suzbijanju klimatskih promjena, održivom upravljanju prirodnim resursima i zaštiti bioraznolikosti. Od država članica zatražili su i da potaknu poljoprivrednike da 10 % svojeg zemljišta odvoje za krajobraz koristan za bioraznolikost, kao što su živice, neproduktivno drveće i ribnjaci.


Smanjenje isplata velikim gospodarstvima, potpora za male i mlade poljoprivrednike


Zastupnici su glasali za to da se progresivno smanjujui godišnja izravna plaćanja poljoprivrednicima koji primaju 60 000 eura ili više. Isto tako, traže da se najviši mogući iznos tih plaćanja ograniči na 100 000 eura. Međutim, poljoprivrednici bi imali mogućnost odbiti 50 % plaća povezanih s poljoprivrednom djelatnošću od ukupnog iznosa prije smanjenja. Najmanje 6 % nacionalnih izravnih plaćanja trebalo bi biti namijenjeno malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, no ako je taj postotak viši od 12 % pragovi bi trebali biti dobrovoljni.


Države članice mogle bi upotrijebiti najmanje 4 % svojih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja za potporu mladim poljoprivrednicima. Dodatna potpora mogla bi se osigurati iz sredstava za ruralni razvoj, pri čemu bi se prednost mogla dati ulaganjima mladih poljoprivrednika.


Zastupnici naglašavaju da bi potpore Unije trebale biti namijenjene samo fizičkim i pravim osobama koje obavljaju barem minimalne poljoprivredne aktivnosti. Subjekte koji upravljaju zračnim lukama, željezničkim poduzećima, vodoopskrbnim poduzećima, agencijama za nekretnine, trajnim sportskim i rekreativnim terenima trebalo bi automatski isključiti.

Vegetarijanski burgeri i tofu odresci: nema promjena u obilježavanju proizvoda na biljnoj bazi



Zastupnici su odbili sve prijedloge za zabranu korištenja naziva koji asociraju na meso za proizvode koji ne sadrže meso. Ništa se neće promijeniti u vezi s proizvodima na biljnoj bazi i nazivima koja su trenutačno u upotrebi.



Pomoć poljoprivrednicima za suočavanje s rizicima i krizama


Parlament je zatražio dodatne mjere za pomoć poljoprivrednicima da se suoče s rizicima i mogućim krizama u budućnosti. Zastupnici žele transparentnije tržište, strategiju intervencije za sve poljoprivredne proizvode i da prakse kojima se nastoje uvesti viši standardi u području zaštite okoliša, zdravlja ili dobrobiti životinja budu izuzete od pravila o tržišnom natjecanju. Traže i da pričuva za krize, namijenjena poljoprivrednicima u slučaju nestabilnosti cijena ili tržišta, umjesto ad hoc rješenja postane trajni instrument s namjenskim proračunom.



Strože sankcije za opetovane prekršaje i pritužbeni mehanizam EU-a

Parlament želi postrožiti sankcije za opetovane kršitelje zahtjeva EU-a, na primjer u pogledu okolišai dobrobiti životinja. To bi poljoprivrednike moglo stajati 10 % iznosa potpore (umjesto trenutačnih 5 %).


Zastupnici traže i uspostavu ad hoc pritužbenog mehanizma EU-a. Njemu bi se mogli obratiti poljoprivrednici i ruralni korisnici suočeni s nepravednim postupanjem ili postupanjem koje ih dovodi u nepovoljan položaj u pogledu poticaja EU-a ako nacionalna tijela ne riješe njihove pritužbe.


Rezultati glasovanja i više informacija

Uredba o strateškim planovima usvojena je s 425 glasova za, 212 protiv i 51 suzdržanim.


Uredba o zajedničkoj organizaciji tržišta usvojena je s 463 glasova za, 133 protiv i 92 suzdržanih.


Uredba o financiranju i nadzoru ZPP-a i upravljanju ZPP-om usvojena je s 434 glasova za, 185 protiv i 69 suzdržanih.

Više informacija o usvojenim tekstovima dostupno je u osnovnim informacijama.


Izjave predsjednika Odbora za poljoprivredu i troje izvjestitelja


Dodatne informacije


Zadnja reforma zajedničke poljoprivredne politike, koja datira iz 1962., provedena je 2013.


Pravila koja su trenutačno na snazi istječu 31. prosinca 2020. Njih bi trebala zamijeniti prijelazna pravila, koja će vrijediti sve dok Parlament i Vijeće ne dogovore i odobre reformu ZPP-a.


Na ZPP otpada 34,5 % proračuna Unije za 2020. (58,12 milijardi eura). Otprilike 70 % sredstava ZPP-a koristi se za podupiranje šest do sedam milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU-u.