Bioraznolikost: Zastupnici traže obvezujuće ciljeve za zaštitu divlje flore i faune
- 30 % kopnenih i morskih područja Unije mora biti zaštićeno
- Obvezujući ciljevi za urbanu bioraznolikost, npr. za zelene krovove na novim zgradama
- Potrebno je hitno djelovanje za zaustavljanje smanjenja populacija pčela i drugih oprašivača
Potreban je „Pariški sporazum” za bioraznolikost i europski propis o bioraznolikosti za obnovu i prikladnu zaštitu ekosustava do 2050.
Parlament je u utorak s 515 glasova za, 90 protiv i 86 suzdržanih usvojio rezoluciju „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote” kojom se nastoji riješiti tekuća kriza bioraznolikosti u Europi i svijetu.
Prema procjenama Međuvladine znanstveno-političke platforme za bioraznolikost i usluge ekosustava (IPBES), priroda u svijetu propada neviđenom brzinom te milijunu od procijenjenih osam milijuna vrsta prijeti izumiranje. Zastupnici stoga pozdravljaju namjeru Strategije EU-a za bioraznolikost da do 2050. globalni ekosustavi budu obnovljeni, otporni i prikladno zaštićeni. Za ostvarenje te namjere traže europski propis o bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi.
Zastupnici su izrazili žaljenje što Unija nije postigla ciljeve u području bioraznolikosti za 2020. te kažu da nova strategija mora adekvatno obuhvatiti svih pet uzročnika promjena u prirodi: promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste. Ističu da za zaštitu bioraznolikosti u Europi treba mobilizirati 20 milijardi eura godišnje.
Zatražili su i da se na konferenciji UN-a u listopadu 2021. donese sporazum sličan Pariškom sporazumu kojim bi se utvrdili globalni prioriteti u području bioraznolikosti za 2030. i nakon toga.
30 % kopnenih i morskih područja Unije mora biti zaštićeno
Iako Unija ima najveću mrežu zaštićenih područja na svijetu, zastupnici smatraju da treba donijeti plan EU-a za obnovu prirode. Ponovili su svoj zahtjev da se do 2030. zaštiti najmanje 30 % kopnenih i morskih područja EU-a te istaknuli da se najmanje trećina tih područja, uključujući sve preostale prašume i stare šume, treba još strože štititi. U nacionalnim ciljevima treba u obzir uzeti razlike u veličini i udjelu prirodnih područja.
Zaštita divlje flore i faune
Zastupnici smatraju da ne smije biti nazadovanja u trendovima očuvanja te da do 2030. treba postići „povoljno stanje očuvanosti” svih zaštićenih vrsta i staništa. Uz to, za 30 % vrsta i staništa koji trenutačno nemaju povoljno stanje, treba postići ili povoljno stanje ili snažan pozitivan trend prema poboljšanju. Parlament smatra da Unija mora predvoditi nastojanja za zaustavljanje komercijalne trgovine ugroženim vrstama i njihovim dijelovima.
Bioraznolikost u urbanim područjima
Parlament podržava osnivanje platforme EU-a za urbanu ekologizaciju i uvođenje obvezujućih ciljeva za bioraznolikost u urbanim područjima, poput minimalnog udjela zelenih krovova na novim zgradama i zabrane upotrebe kemijskih pesticida.
Pčele i drugi oprašivači
Zastupnici se protive ponovnom odobrenju upotrebe glifosata nakon 31. prosinca 2022. Ponovili su svoj zahtjev da se inicijativa EU-a za oprašivače hitno revidira kako bi se u nju uključio ambiciozan okvir za praćenje oprašivača u cijeloj Uniji s jasnim pokazateljima i ciljevima za zaustavljanje smanjenja populacija oprašivača, koji su ključni za okoliš i sigurnost hrane. Kako bi se smanjila uporaba pesticida, zastupnici ističu da bi poljoprivrednici trebali primjenjivati rješenja zaštite uroda koja su sigurna za okoliš,.
Izjava
Izvjestitelj César Luena (S&D, Španjolska) izjavio je: „Danas zahtijevamo europski propis o bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi, kojim bi se utvrdili okvir za zaštitu bioraznolikosti do 2050. i obvezujući ciljevi za 2030. Zadovoljan sam što smo usvojili glavne ciljeve prijedloga Komisije i podržali izradu plana EU-a za obnovu prirode kako bi se obnovilo najmanje 30 % kopnenih i morskih područja Unije. Izražena je i velika potpora za donošenje propisa o zaštiti i održivoj upotrebi tla te plana za zajedničko rješavanje klimatske krize i krize bioraznolikosti.”
Kontakt:
-
Snježana KOBEŠĆAK SMODIŠ
Press Officer