Nacionalni planovi oporavka: povijesna prilika za dugoročni održivi rast
- Glavni fokus na zelenu i digitalnu tranziciju
- Sredstva se moraju pravedno rasporediti po sektorima, društvima i na buduće generacije
- Zastupnici su protiv političkih ustupaka koji bi mogli ublažiti zahtjeve i ciljeve
- Projekti i mjere ne smiju biti u neskladu s EU vrijednostima
Parlament traži da nacionalni planovi oporavka budu u potpunosti usklađeni s potrebama i ciljevima pravednog i zelenog rasta te digitalne transformacije.
Rezolucija o aktualnoj procjeni dosad predanih nacionalnih planova oporavka EU država članica Komisiji (do 8. lipnja njih 23), prihvaćena je u četvrtak s 514 glasova za 163 protiv te 9 suzdržanih. Zastupnici su istaknuli kako je Mehanizam oporavka i otpornosti (RRF) povijesni EU instrument koji ne samo da mora ublažiti negativne posljedice pandemije COVID-19, nego također imati trajni učinak na opću dobrobit te pomoći pravednoj raspodijeli gospodarskog rasta. Pozvali su Komisiju da odobri samo one planove koji u potpunosti ispunjavaju odredbe i ciljeve utvrđene uredbom o Mehanizmu oporavka i otpornosti te da ne podlegne nikakvom političkim pritisku.
Hrvatska je 15. svibnja Komisiji dostavila službeni plan oporavka i otpornosti u kojem traži gotovo 6,4 milijarde eura bespovratnih sredstava za zeleno i digitalno gospodarstvo, javnu upravu i pravosuđe, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalnu zaštitu te zdravstvo. Plan uključuje i inicijativu za obnovu zgrada, a Vlada očekuje da će ulaganjima i projektima u idućih pet godina uspjeti gospodarstvo učiniti otpornijim na buduće krize.
Najvažnija područja: klimatska i digitalna tranzicija
Zastupnici u usvojenoj rezoluciji od Komisije traže pažljivu procjenu i jamstvo da svaki nacionalni plan oporavka i otpornosti zaista pridonosi područjima usuglašenih politika od europskog značaja: zelenoj tranziciji, digitalnoj transformaciji, konkurentnosti, društvenoj koheziji, institucionalnoj reakciji i spremnosti za krize, te sljedećoj generaciji, što uključuje obrazovanje i vještine.
Ističu kako barem 37 % proračuna u planovima treba biti namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena, uključujući bioraznolikost. Podsjećaju i da su odredbe o načelu “ne nanosi bitnu štetu” ključni alat za podupiranje zelene tranzicije.
Zastupnici upozoravaju i kako sredstva za digitalne aktivnosti (20 %) moraju doprinijeti digitalnoj tranziciji, ali i sigurnosnim pitanjima te strateškim interesima EU-a i digitalnoj infrastrukturi.
Pravedni rast diljem EU-a
Kako bi se postigao najveći mogući učinak, sredstva se moraju pravedno raspodijeliti po sektorima i društvima, a potrebno je imati u vidu i buduće generacije i rodnu ravnopravnost, podsjećaju zastupnici. Protive se kozmetičkoj prilagodbi projekata bez stvarne dodane vrijednosti te ustraju u zahtjevu da sve reforme i ulaganja budu povezani s ključnim etapama, ciljevima i troškovima koji su relevantni, jasni, detaljni i primjereno se prate pomoću zajedničkih indikatora. Te mjere bi trebale pomoći u uočavanju i sprječavanju korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava iz RRF-a.
Zastupnici također podsjećaju na Uredbu o uvjetovanosti poštovanja vladavine prava te ističu da niti jedan projekt ne smije biti neusklađen s EU vrijednostima.
Žele jamstva da će se u provedbi i nadzoru planova konzultirati civilno društvo i socijalni partneri, te lokalne i regionalne vlasti, kako korisnici bili što uključeniji, a planovi transparentniji.
Dodatne informacije
U rezoluciji prihvaćenoj 20. svibnja, Parlament je pozvao na demokratski nadzor nacionalnih strategija i aktivno praćenje Mehanizma za oporavak i otpornost, paketa koji treba pomoći EU državama članicama u uklanjanju posljedica pandemije COVID-19.
Kontakt:
-
Snježana KOBEŠĆAK SMODIŠ
Press Officer