Klimatske promjene: snažnije globalne ambicije za uspješniji ishod klimatske konferencije COP26 

Priopćenje za tisak 
Plenarna sjednica 
 
 

Podijeli ovu stranicu: 

  • Sve države iz skupine G20 trebale bi biti klimatski neutralne do 2050. godine 
  • Najmanje 100 milijardi dolara financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena za zemlje u razvoju 
  • Petogodišnji vremenski okvir potreban za ubrzanje tempa klimatskog djelovanja 
Europarlamentarci naglašavaju hitnost poduzimanja mjera za borbu protiv klimatskih promjena na konferenciji COP26 u Glasgowu ©UKCOP26.ORG  

Parlament se zalaže za ubrzavanje klimatskih akcija u cijelom svijetu i za to da EU ostane svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.

Parlament je s 527 glasova za, 134 protiv i 35 suzdržanih usvojio svoje stajalište o UN-ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama COP26 koja se održava u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenog.


U rezoluciji, zastupnici upozoravaju da obveze koje su zemlje preuzele sporazumom u Parizu 2015. godine neće biti dostatne te da će do 2100. godine dovesti do zagrijavanja znatno iznad tri stupnja, u usporedbi s predindustrijskim razinama. Kažu da EU mora ostati svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena, a europarlamentarci raditi na tome da klimatski paket EU-a „Fit for 55“ do 2030. godine bude u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom.


Kako bi se ubrzao tempo klimatskog djelovanja, zastupnici traže da EU sadašnji desetogodišnji plan zamijeni petogodišnjim vremenskim okvirom za sve države. Također kažu da bi sve izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva u EU-u trebalo postupno ukinuti do 2025. godine te pozivaju sve ostale zemlje da poduzmu slične mjere.


Zastupnici podsjećaju da je biološka raznolikost od ključne važnosti za borbu protiv globalnog zatopljenja te prilagodbu klimatskim promjenama. Također, ističu da su rješenja temeljena na prirodi, koja uključuju zaštitu, obnovu i održivo upravljanje osjetljivim ekosustavima, najkorisnija za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.


G20 mora predvoditi borbu protiv klimatskih promjena


Sve države članice skupine G20 trebale bi pokazati globalno vodstvo i obvezati se na postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine, smatraju zastupnici. Također pozivaju Komisiju da osnuje međunarodni klimatski klub s drugim velikim emiterima stakleničkih plinova (GHG) s ciljem postavljanja zajedničkih standarda i podizanja ambicija u cijelom svijetu, uključujući i kroz zajednički mehanizam granične prilagodbe emisija ugljika.


Pozdravljaju povratak SAD-a u Pariški sporazum i predanost predsjednika Bidena da prepolovi emisije stakleničkih plinova u SAD-u do 2030. godine u usporedbi s 2005. godinom. Zastupnici očekuju da će taj zacrtani cilj biti praćen konkretnim političkim mjerama i financijskim sredstvima.


Zastupnici prihvaćaju spremnost Kine da bude konstruktivan partner u globalnim klimatskim pregovorima, ali su zabrinuti zbog njezine ovisnosti o ugljenu. Ponavljaju stajalište da bi Kina trebala povećati svoje ambicije i da bi njeni klimatski ciljevi trebali obuhvatiti sve emisije stakleničkih plinova, a ne samo emisije ugljičnog dioksida.


Više novca za borbu protiv klimatskih promjena za zemlje u razvoju


Zastupnici kažu da razvijene zemlje moraju ispuniti svoje obećanje da će godišnje mobilizirati najmanje 100 milijardi dolara za financiranje zemalja u razvoju u području klime. Očekuju da će se taj iznos povećati od 2025. godine, kada bi i gospodarstva u usponu trebala početi davati svoj doprinos. Smatraju da treba dogovoriti plan koji opisuje pošten udio svake zemlje u ovom planu financiranja. Također žele osigurati da sve zemlje u razvoju mogu sudjelovati na COP26 unatoč ograničenjima pandemije COVID-19.


Sljedeći koraci


Izaslanstvo Parlamenta predvođeno Pascalom Canfinom (Renew, FR) boravit će u Glasgowu od 8. do 13. studenog.


Više informacija


Parlament se zalagao za ambicioznije zakonodavstvo EU-a o klimi i bioraznolikosti te je 28. studenog 2019. godine proglasio klimatsku krizu. U lipnju 2021. godine Parlament je usvojio Europski zakon o klimi. On političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. iz Europskog zelenog plana mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40% na najmanje 55%, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.