Zastupnici podržali plan za klimatski neutralan sektor zgrada do 2050.
- Od 2028. sve nove zgrade moraju imati nulte emisije
- Mjere za smanjenje računa za energiju i suzbijanje klimatskih promjena
- Potpora za ranjiva kućanstva
- Zgrade uzrokuju 36 % emisija stakleničkih plinova
Parlament je u utorak usvojio nacrt mjera za povećanje stope energetske obnove i smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova.
Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada žele se znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-u do 2030. kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan. Drugi su ciljevi povećanje stope energetske obnove neučinkovitih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima.
Ciljevi smanjenja emisija
Od 2028. sve nove zgrade trebale bi imati nulte emisije, dok je rok za nove zgrade u posjedu ili vlasništvu javnih tijela 2026. Ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, od 2028. sve nove zgrade trebale bi biti opremljene i solarnim tehnologijama, a za stambene zgrade u kojima se provodi znatna obnova rok je do 2032.
Na ljestvici od A do G, gdje je G razred energetskih svojstava koji obuhvaća 15 % nacionalnog fonda zgrada s najlošijim energetskim svojstvima u svakoj državi članici, stambene zgrade morale bi postići barem razred E do 2030., odnosno D do 2033. Uredske i javne zgrade morale bi postići te razrede do 2027., odnosno do 2030.
Države članice utvrdit će potrebne mjere za postizanje tih ciljeva u nacionalnim planovima obnove.
Mjere protiv energetskog siromaštva
Nacionalni planovi obnove trebali bi obuhvaćati programe potpore za olakšavanje pristupa bespovratnim sredstvima i financiranju. Države članice moraju uspostaviti besplatne informacijske točke i troškovno neutralne programe obnove. Financijskim mjerama trebala bi se osigurati znatna premija za dubinske obnove, pogotovo zgrada s najlošijim svojstvima, a ranjivim kućanstvima trebalo bi na raspolaganje staviti ciljana bespovratna sredstva i subvencije.
Odstupanja
Spomenici bi bili izuzeti od novih pravila, a države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, tehničke zgrade, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte. Mogu izuzeti i socijalne stanove u javnom vlasništvu ako bi njihova obnova dovela do povišenja najamnine koje se ne može nadoknaditi uštedom na računima za energiju.
Zastupnici također žele dopustiti državama članicama da prilagode nove ciljeve za ograničeni postotak zgrada ovisno o gospodarskoj i tehničkoj izvedivosti obnove i dostupnosti kvalificirane radne snage.
Izjava
Izvjestitelj za Direktivu o energetskim svojstvima zgrada Ciarán Cuffe (Zeleni/ESS, Irska) rekao je: „Sve veće cijene energije usredotočile su se na mjere energetske učinkovitosti i uštede energije. Poboljšanjem učinkovitosti zgrada u Europi smanjit će se računi i naša ovisnost o uvozu energije. Želimo da se direktivom smanji energetsko siromaštvo i smanji emisije te da se osigura bolje okruženje u zatvorenom prostoru za zdravlje ljudi. Riječ je o strategiji rasta za Europu kojom će se osigurati stotine tisuća kvalitetnih radnih mjesta na lokalnoj razini u građevinarstvu, obnovi i obnovljivoj industriji, uz istodobno poboljšanje dobrobiti milijuna ljudi koji žive u Europi..”
Sljedeći koraci
Parlament je donio stajalište s 343 glasova za, 216 protiv i 78 suzdržanih. Zastupnici će sada započeti pregovore s Vijećem o konačnoj verziji propisa.
Kontekst
Prema podacima Europske komisije, zgrade u EU-u uzrokuju 40 % potrošnje energije i 36 % emisija stakleničkih plinova. Komisija je 15. prosinca 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa „Spremni za 55 %”. Novim Europskim zakonom o klimi iz srpnja 2021. ciljevi za 2030. i 2050. ugrađeni su u obvezujuće europsko zakonodavstvo.
Kontakt:
-
Baptiste CHATAIN
Press Officer -
Snježana KOBEŠĆAK SMODIŠ
Press Officer