Obnova prirode: EP donio zakon o obnovi 20 % kopnenih i morskih područja EU-a
- Države članice moraju obnoviti barem 30 % staništa u lošem stanju do 2030., 60 % do 2040. i 90 % do 2050.
- Ciljevi za poljoprivredne ekosustave mogu biti privremeno suspendirani u iznimnim okolnostima
- Više od 80 % europskih staništa je u lošem stanju
Novim zakonom postavlja se cilj da EU obnovi barem 20 % kopnenih i morskih područja Unije do 2030. i sve narušene ekosustave do 2050.
Cilj je zakona EU-a o obnovi prirode o kojem je postignut dogovor s državama članicama obnoviti narušene ekosustave u svim državama članicama, doprinijeti postizanju ciljeva EU-a u području klime i biološke raznolikosti te poboljšati sigurnost hrane.
Kako bi se postigli sveukupni ciljevi Unije, prema novom zakonu države članice moraju obnoviti barem 30 % staništa (od šuma, travnjaka, močvarnih područja do rijeka, jezera i dna prekrivenih koraljima) i vratiti ih iz lošeg u dobro stanje do 2030., zatim 60 % do 2040. i 90 % do 2050. U skladu sa stajalištem Parlamenta, države članice trebale bi davati prednost područjima mreže Natura 2000 do 2030. Nakon što ih vrate u dobro stanje, države članice morat će osigurati da se ta područja znatno ne naruše. Uz to, morat će usvojiti nacionalne planove obnove s detaljnim mjerama za postizanje tih ciljeva.
Poljoprivredni ekosustavi
Kako bi poboljšale biološku raznolikost poljoprivrednih ekosustava, države članice morat će postići napredak u dvama od triju sljedećih pokazatelja: indeksu populacije travnjačkih leptira, udjelu poljoprivrednog zemljišta s obilježjima krajobraza velike raznolikosti i zalihama organskog ugljika u mineralnim tlima pod usjevima. Potrebne su i mjere za povećanje indeksa populacije poljskih ptica jer su ptice dobar pokazatelj sveukupnog stanja biološke raznolikosti.
Budući da je obnova isušenih tresetišta jedan od troškovno najučinkovitijih načina za smanjenje emisija u poljoprivrednom sektoru, države članice moraju obnoviti barem 30 % isušenih tresetišta do 2030. (i ponovno natopiti barem četvrtinu njih), 40 % do 2040. i 50 % do 2050. (i ponovno natopiti barem trećinu njih). Ponovno natapanje ostat će dobrovoljno za poljoprivrednike i privatne vlasnike zemljišta.
Kao što je Parlament tražio, zakonom se predviđa mehanizam hitnog kočenja pa se ciljevi za poljoprivredne ekosustave mogu suspendirati u iznimnim okolnostima ako dođe do znatnog smanjenja zemljišta potrebnog za dostatnu proizvodnju hrane za potrebe EU-a.
Drugi ekosustavi
Zakonom se također traži poboljšanje pokazatelja u šumskim ekosustavima i sadnja tri milijarde dodatnih stabala. Države članice morat će obnoviti barem 25 000 km rijeka i pretvoriti ih u neregulirane vodotoke te osigurati da ne dođe do neto gubitka gradskih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala u ukupnom nacionalnom području.
Izjava
Nakon glasanja izvjestitelj César Luena (S&D, Španjolska) izjavio je: „Danas je važan dan za Europu jer prelazimo sa zaštite i očuvanja prirode na njezinu obnovu. Novi zakon pomoći će nam u ispunjavanju raznih međunarodnih obveza EU-a u području okoliša. Cilj zakona je obnoviti narušene ekosustave poštujući poljoprivredni sektor i omogućujući fleksibilnost državama članicama. Želio bih zahvaliti znanstvenicima za pružanje znanstvenih dokaza i borbu protiv poricanja klimatskih promjena te mladima što nas podsjećaju da nema planeta B ni plana B.”
Sljedeći koraci
Tekst dogovoren s državama članicama usvojen je s 329 glasova za, 275 glasova protiv i 24 suzdržana.
Nakon što ga usvoji i Vijeće, bit će objavljen u Službenom listu Europske unije i 20 dana poslije stupit će na snagu.
Kontekst
Više od 80 % europskih staništa je u lošem stanju. Komisija je 22. lipnja 2022. predložila zakon o obnovi prirode kako bi pridonijela dugoročnom oporavku narušene prirode na kopnenim i morskim područjima EU-a, postizanju ciljeva u području klime i biološke raznolikosti te ispunjenju međunarodnih obveza EU-a, posebice u sklopu Globalnog okvira za biološku raznolikost iz Kunminga i Montreala. Prema podacima Komisije, novi zakon donijet će znatne gospodarske koristi jer će svaki uloženi euro ostvariti korist od barem osam eura.
Ovaj zakon je odgovor na očekivanja građana o zaštiti i obnovi biološke raznolikosti, krajobraza i oceana iznesenima u prijedlogu 2. mjerama 1. i 3. – 5. zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.
Kontakt:
-
Snježana KOBEŠĆAK SMODIŠ
Press Officer