Pregovarači Parlamenta 2020. uspješno su se izborili za najveći financijski paket EU-a za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19 i financiranje nove generacije programa EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Kako bi se podržala Ukrajina i potaknuo rast autonomije industrije EU-a zastupnici traže reviziju srednjoročnog i povećanje dugoročnog proračuna. . Kako bi se podržala Ukrajina i potaknuo rast autonomije industrije EU-a zastupnici traže reviziju srednjoročnog i povećanje dugoročnog proračuna.
Cilj je dugoročnog proračuna EU-a i jedinstvenog instrumenta za oporavak vrijednog 750 milijardi EUR (više od 800 milijardi EUR u tekućim cijenama) (NextGenerationEU, Mehanizam za oporavak i otpornost) pripremiti europska društva za krize i potaknuti digitalnu i zelenu tranziciju, pri čemu će se posebno podupirati mladi, mala i srednja poduzeća, sustavi za spašavanje i sustavi zdravstvene zaštite te istraživanja. Dodatne mjere za potporu regijama i ranjivom stanovništvu (npr. Fond za pravednu tranziciju i Socijalni fond za klimatsku politiku) donesene su 2021. i dopunjene 2023. kako bi se ubrzalo djelovanje mjera za postizanje klimatske neutralnosti i smanjenje ovisnosti o ruskoj energiji (RePowerEU).
Parlament je osigurao i pravno obvezujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava kako bi se pokrila otplata sredstava iz instrumenta NextGenerationEU.
Zastupnici su tijekom pregovora o proračunu s Vijećem postigli da se sredstva za vodeće programe u razdoblju 2021. – 2027. (EU za zdravlje, Obzor Europa (istraživanje), InvestEU i Erasmus+) povećaju za 16 milijardi EUR.
Solidarnost EU-a utemeljena na zajedničkim vrijednostima i ciljevima
U okviru svojih proračunskih ovlasti zastupnici pozorno prate potrošnju proračunskih sredstava i provedbu nacionalnih planova oporavka koji se financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Kako bi primile financijska sredstva EU-a, države članice moraju strogo poštovati ciljeve u području klimatske i digitalne tranzicije EU-a, kao i vladavinu prava i temeljne vrijednosti EU-a. Parlament zahtijeva od Komisije da obustavi sva plaćanja u okviru „uvjeta vladavine prava”, o kojemu je krajem 2020. postignut dogovor s Vijećem, ako ti zahtjevi nisu ispunjeni. Nadalje, zastupnici u Europskom parlamentu uspjeli su pridonijeti boljem nadzoru i većoj transparentnosti Mehanizma za oporavak i otpornost: svaka država članica mora objaviti 100 najvećih korisnika sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Pravedne plaće
Zastupnici su uvjerili države članice da uvedu nacionalne minimalne plaće i osiguraju da muškarci i žene primaju jednaku plaću za jednak rad u cijeloj Uniji. Parlament također želi osigurati socijalnu pravdu i dostojanstvo za radnike te stati na kraj štetnim praksama pružatelja usluga koji posluju putem digitalnih platformi („radnici koji rade putem platforme”). Zastupnici traže od država članica da pojačaju programe minimalnih dohodaka i zabrane iskorištavanje pripravnika. Nadalje, pravedno oporezivanje i borba protiv pranja novca glavna su pitanja kojima se Parlament kontinuirano bavi. Parlament je također usvojio nova pravila za financijske operacije u kriptovalutama kako bi se mogle pratiti na isti način kao i tradicionalni novčani transferi.
Potpora industrijama u Uniji za digitalnu i zelenu tranziciju
U veljači 2023. zastupnici su glasali za uspostavu novog europskog financijskog instrumenta radi učvršćivanja i premještanja industrijskih proizvodnih kapaciteta u Europi. U pripremi je zakonodavstvo o reformi tržišta električnom energijom i osiguravanju dovoljne opskrbe kritičnim sirovinama, kao i akt o industriji s nultom neto stopom emisija. Zastupnici planiraju finalizirati ove predmete žurnim postupkom i zaključiti pregovore s Vijećem na vrijeme, prije europskih izbora 2023.
Taj „paket za konkurentnost“ trebao bi potaknuti uvođenje tehnologija čiste energije i pomoglo industrijama u EU-u da otvore visokokvalitetna radna mjesta i ostvare gospodarski rast kako bi ostvarile ciljeve zelenog plana.