Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2013/2177(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0028/2014

Podneseni tekstovi :

A7-0028/2014

Rasprave :

Glasovanja :

PV 04/02/2014 - 8.8
CRE 04/02/2014 - 8.8

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0069

Usvojeni tekstovi
PDF 395kWORD 103k
utorak, 4. veljače 2014. - Strasbourg Završno izdanje
Industrija čelika u Europi
P7_TA(2014)0069A7-0028/2014

Rezolucija Europskog parlamenta od 4.veljače 2014. o Akcijskom planu za konkurentnu i održivu industriju čelika u Europi (2013/2177(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 173. glave XVII. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (nekadašnji članak 157. Ugovora o osnivanju Europske zajednice) koji obuhvaća industrijsku politiku EU-a i koji se između ostalog odnosi na konkurentnost industrije EU-a,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. lipnja 2013. o akcijskom planu za čelik, pod naslovom „Akcijski plan za konkurentnu i održivu industriju čelika u Europi” (COM(2013)0407),

–  uzimajući u obzir izvješće od 10. lipnja 2013. pod naslovom „Assessment of cumulative cost impact for the steel industry” (Procjena učinka troškova na industriju čelika) koje je Komisija naručila od Centra za europske političke studije(1) ,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2013. o regionalnim strategijama za industrijska područja u Europskoj uniji(2) ,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2013. pod naslovom „Zelena knjiga – okvir klimatske i energetske politike do 2030.” (COM(2013)0169),

–  uzimajući u obzir preporuke Okruglog stola na visokoj razini o budućnosti europske industrije čelika(3) od 12. veljače 2013.,

–  uzimajući u obzir svoju raspravu od 4. veljače 2013., koja je uslijedila nakon izjave Komisije, o oporavku europske industrije u svjetlu postojećih teškoća (2013/2538(RSP)),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2012. o industriji čelika u EU-u(4) ,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. pod naslovom „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak - ažurirana komunikacija o industrijskoj politici” (COM(2012)0582),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2012. pod naslovom „Zakon o jedinstvenom tržištu: daljnji koraci za rast”(5) ,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. svibnja 2012. pod naslovom „Mjere za stabilnost, rast i radna mjesta” (COM(2012)0299),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2011. pod naslovom „Industrijska politika: jačanje konkurentnosti” (COM(2011)0642),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2011. o industrijskoj politici za globalizirano doba(6) ,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2010. o ulaganju u razvoj tehnologija s niskom razinom emisije ugljika (Plan SET)(7) ,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. veljače 2012. pod naslovom „Osiguravanje dostupnosti sirovina za dobrobit Europe u budućnosti; prijedlog za Europsko partnerstvo za inovacije na području sirovina” (COM(2012)0082),

–  uzimajući u obzir radni dokument osoblja Komisije od 13. prosinca 2011. pod naslovom „Plan materijala za omogućavanje tehnologija energije s niskom razinom ugljika” (SEC(2011)1609),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2011. pod naslovom „Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika u 2050.” (COM(2011)0112),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. prosinca 2013.(8) ,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 28. studenog 2013.(9) ,

–  uzimajući u obzir studiju Eurofounda o organizacijama socijalnih partnera u industriji čelika,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A7-0028/2014),

A.  budući da je, nakon isteka Ugovora o EZUČ-u, europski sektor ugljena i čelika uređen odredbama Ugovora o Europskoj uniji;

B.  budući da je europski sektor ugljena i čelika imao važnu ulogu u povijesti procesa europskih integracija i osnova je za stvaranje industrijske dodane vrijednosti u Europi;

C.  budući da je europska industrija čelika drugi po veličini proizvođač čelika u svijetu te ima stratešku važnost za nekoliko važnih europskih industrija poput kopnenog i morskog prijevoza, građevinarstva, strojeva, električnih kućanskih aparata, energije i obrane;

D.  budući da se udio EU-a u svjetskoj proizvodnji čelika u posljednjih deset godina prepolovio te je Kina sada odgovorna za gotovo 50 % svjetske proizvodnje;

E.  budući da se očekuje dugoročan porast globalne potražnje za čelikom te da će čelik i dalje biti ključan materijal za europske industrijske lance vrijednosti te je stoga u interesu Europske unije da održi svoju domaću proizvodnju;

F.  budući da bi Europska unija trebala promicati politiku razvoja industrijske proizvodnje u svim državama članicama da bi se očuvala radna mjesta unutar EU-a i osiguralo da trenutni udio od 15,2 % BDP-a poraste na najmanje 20 % do 2020.;

G.  budući da je industrija čelika Europske unije važan poslodavac koji izravno osigurava 350 000 radnih mjesta uz još nekoliko milijuna u srodnim industrijama, uključujući lanac opskrbe za reciklažu; budući da bilo kakav oblik restrukturiranja ima velik utjecaj na dotično zemljopisno područje;

H.  budući da su, u usporedbi s drugim sektorima, industrijski odnosi u industriji čelika snažno organizirani; budući da se ova značajka očituje visokim stupnjem udruživanja u sindikate, jakom prisutnošću organizacija zaposlenika kojih također ima mnogo te vrlo čestim korištenjem kolektivnog pregovaranja; budući da se to odražava na europskoj razini, gdje je industrija čelika bila predvodnica u pogledu razvijanja odnosa socijalnog partnerstva;(10)

I.  budući da je, unatoč stalnim naporima europske industrije čelika u područjima istraživanja i razvoja te ulaganjima kojima se smjera smanjiti utjecaj na okoliš i poboljšati učinkovitost resursa, njezina konkurentnost na svjetskoj razini ugrožena kombinacijom nekoliko čimbenika:

   znatnim smanjenjem potražnje za čelikom zbog financijske i gospodarske krize, ali i strukturnih promjena u nekim sektorima koji upotrebljavaju čelik;
   troškovima poslovanja koji su znatno viši od troškova konkurencije;
   konkurencijom iz trećih zemalja u kojima poduzeća ne posluju u okviru tako strogih regulatornih standarda kao u EU-u;

J.  budući da rezultati procjene kumulativnih troškova industrije čelika pokazuju da poštovanje propisa EU-a određuje veliki dio profitne marže proizvođača čelika EU-a;

K.  budući da vidimo da ekološka i energetska politika EU-a stvara teško poslovno okruženje za industriju željeza i čelika, posebno podizanjem cijene energije te uzrokovanjem nekonkurentnosti proizvodnje EU-a na globalnom tržištu;

L.  budući da troškovi energije predstavljaju 40 % ukupnih operativnih troškova i budući da cijene električne energije za konačnog industrijskog korisnika u EU-u ograničavaju konkurentnost europskih trgovačkih društava na globalnom tržištu;

M.  budući da je industrija čelika, osobito specijalnih čelika, potpuno globalna i Europa se suočava s ozbiljnom konkurencijom iz trećih zemalja, dok su troškovi proizvodnje u EU-u veći zbog jednostranih tereta troškova unutar EU-a uzrokovanih prvenstveno zbog energetskih i klimatskih politika EU-a, što dovodi do situacije u kojoj su cijene plina u EU-u tri do četiri puta veće, a cijene električne energije dva puta veće od cijena u SAD-u;

N.  budući da se više otpadnog čelika izvozi iz EU-a nego uvozi u njega, zbog čega EU gubi veliku količinu vrijedne sekundarne sirovine, često na štetu proizvodnje čelika u zemljama u kojima zakonodavstvo na području okoliša zaostaje za europskim; budući da industrija čelika EU-a ovisi o uvozu sirovina, dok se 40 % globalnih industrijskih sirovina suočava sa ograničenjima izvoza i Europa izvozi velike količine čeličnog otpada dok mnoge zemlje ograničavaju njegov izvoz;

O.  budući da su izgledi za zapošljavanje u industriji čelika zabrinjavajući s obzirom na to da je, zbog smanjenja kapaciteta i zatvaranja pogona, u proteklih nekoliko godina u Europi izgubljeno više od 65 000 radnih mjesta;

P.  budući da trenutna kriza uzrokuje goleme socijalne probleme pogođenim radnicima i regijama te budući da bi poduzeća uključena u restrukturiranje trebala postupati na društveno odgovoran način jer je iskustvo pokazalo da se uspješno restrukturiranje ne postiže bez dovoljno društvenog dijaloga;

Q.  budući da je trenutačna kriza prouzročila globalnu prekomjernu proizvodnju čelika; no u 2050. se očekuje da će uporaba čelika i drugih osnovnih metala biti dva ili tri puta veća od sadašnje, te da europska industrija čelika mora preživjeti ovu „dolinu smrti” u nadolazećim godinama, investirati i poboljšati svoju konkurentnost;

R.  budući da restrukturiranje, da bi bilo gospodarski uspješno i društveno odgovorno, mora biti uključeno u dugoročnu strategiju čiji je cilj osiguravanje i jačanje dugoročne održivosti i konkurentnosti poduzeća;

1.  pozdravlja Komisijin akcijski plan za industriju čelika u Europi kao važan element u sprječavanju daljnjeg premještanja proizvodnje čelika izvan Europe;

2.  pozdravlja Komisijin pristup nastavku dijaloga između institucija EU-a, čelnika industrije i sindikata u obliku stalnog Okruglog stola na visokoj razini o čeliku kao i Odbora europskog sektorskog socijalnog dijaloga;

3.  pozdravlja uspostavljanje skupine na visokoj razini o čeliku, no žali što se njezini sastanci rijetko održavaju, samo jednom godišnje; smatra da je nužna tješnja uključenost regionalnih i lokalnih vlasti radi olakšavanja i poticanja sudjelovanja europskih regija u kojima su smještena poduzeća koja se bave čelikom u radu skupine na visokoj razini o čeliku kako bi se promicala suradnja te razmjena informacija i najbolje prakse među glavnim dionicima u državama članicama;

4.  naglašava da postojeće europsko pravo na području tržišnog natjecanja i državnih potpora jamči stabilne uvjete za sektor čelika; poziva Komisiju da i dalje bude odlučna u nadzoru i sankcioniranju slučajeva narušavanja tržišnog natjecanja;

I.Poboljšanje okvirnih uvjeta

I.1. Poticanje potražnje

5.  naglašava da gospodarski rast ovisi o snažnijoj europskoj industriji te stoga zahtijeva od Komisije i država članica da pružaju potporu ključnim sektorima koji koriste čelik, stimulirajući uvjete za ulaganje, uključujući uvjete za istraživanje i inovacije te razvoj vještina (npr. standardizacijom i politikom državne nabave), jačajući unutarnje tržište i unapređujući projekte za razvoj europske infrastrukture u suradnji sa svim relevantnim dionicima;

6.  smatra da je građevinska industrija ključan sektor kada je riječ o potražnji za čelikom zbog čega je na razini EU-a potrebna izrada studije o načinima poticanja te industrije intenziviranjem javnih radova, ne samo u cilju razvoja prometne i komunikacijske infrastrukture, već također sektora kao što su obrazovanje, kultura i javna uprava te održive građevine i energetska učinkovitost;

7.  ističe da je važno i preporučljivo sklapati prekoatlantska trgovinska i investicijska partnerstva u cilju povećanja trgovine i potražnje za čelikom u ključnim sektorima te stoga naglašava da se pregovorima o partnerstvu ne bi trebala kompromitirati industrijska konkurentnost EU-a u bilo kojem od tih sektora;

8.  traži od Komisije da uspostavi instrument za dubinsku analizu tržišta čelika kojim bi se mogli pružiti precizni podaci o ravnoteži između europske i svjetske ponude čelika i potražnje za njim, čineći razliku između strukturnih i cikličnih sastavnih dijelova razvoja tog tržišta; vjeruje da bi praćenje tržišta čelika moglo znatno pridonijeti transparentnosti tržišta čelika i otpadnih materijala te pružiti vrijedan doprinos korektivnim i proaktivnim mjerama koje su neizbježne zahvaljujući cikličnoj naravi industrije čelika;

9.  poziva Komisiju da taj instrument za analizu tržišta iskoristi za predviđanje rizika i istraživanje utjecaja zatvaranja postrojenja na oporavak sektora;

I.2. Zapošljavanje

10.  vjeruje da bi Komisija, države članice, industrija i sindikati trebali djelovati zajednički kako bi zadržali kvalificirane radnike, talentirane visokokvalificirane znanstvenike i upravitelje i privukli ih u industriju čelika kao i mlade talente kroz programe naukovanja te time osigurali dinamičnu i inovativnu radnu snagu; podsjeća na ulogu regionalnih sveučilišta i industrijske istraživačke institute čija izvrsnost uvelike doprinosi stvaranju regionalnih preduvjeta za konkurentnu industriju čelika; zahtijeva od Komisije i država članica provedbu hitnih mjera kako bi izbjegle gubitak stručnosti i umanjile gubitak radnih mjesta; poziva na poboljšanje planiranja i upravljanja promjenama putem promicanja osposobljavanja, nadogradnje vještina i poticanja prekvalifikacije; izražava zabrinutost zbog nedostatka sustavnih rješenja za generacijske promjene i buduće nedostatke vještina, gubitak znanja i kompetencija, te naglašava potrebu za zadržavanjem i razvojem radne snage te vještina ključnih za buduću konkurentnost sektora; potiče Komisiju da putem programa Erasmus za sve i Erasmus za poduzetnike promiče saveze za sektorske vještine koji će se, na temelju podataka o potrebnim vještinama i njihovom razvoju, posvetiti razvoju i provedbi programa osposobljavanja i zajedničkih metoda, uključujući učenje kroz rad; poziva na jačanje instrumenata kojima se pomaže radnicima i promiče strukovno osposobljavanje kako bi se olakšalo i podržalo preraspoređivanje osoblja zaposlenog u sektoru nakon korporativnog restrukturiranja;

11.  smatra da nepostojanje odgovarajuće industrijske politike uzrokuje gubitak dugoročne konkurentnosti europske industrije zbog izrazito visokih troškova energije; napominje da visoki troškovi energije i sirovina nisu samo posljedica potrebe za uvozom tih proizvoda iz trećih zemalja, nego i unutarnjih čimbenika; slaže se s Komisijom da je trenutno restrukturiranje industrije čelika potaklo društvene probleme zbog smanjenja broja radnih mjesta;

12.  poziva da se u novoj europskoj strategiji o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, te u političkim dokumentima o mirovini i drugim socijalnim naknadama vodi računa o napornoj i stresnoj prirodi rada zaposlenika i kooperanata u sektoru čelika, što ovisi o postupku proizvodnje(11) ; naglašava da je rizik da radnici u sektoru čelika doživljavaju pritisak na radnom mjestu veći nego kod prosječnog radnika u EU28, uzevši u obzir da su izloženi fizičkim rizicima i imaju zdravstvene probleme zbog svojih radnih aktivnosti;

13.  pozdravlja tekući socijalni dijalog s predstavnicima radnika i postojanje dodatnih (formalnih i neformalnih) struktura socijalnog dijaloga, poput radnih skupina, upravljačkih odbora itd., što omogućuje veću razmjenu između radnika i poslodavaca;

14.  naglašava da, u cilju daljnjeg promicanja socijalnog dijaloga u europskoj industriji čelika, u obzir treba uzeti njene posebne karakteristike, poput zahtjevne prirode posla povezanog s proizvodnjom čelika, značajki radne snage, ekoloških pitanja, porasta tehnoloških inovacija i znatnih restrukturiranja u europskoj industriji čelika;

15.  naglašava da bi provedba Akcijskog plana također trebala biti usmjerena i na kratkoročni utjecaj gospodarske krize na radnu snagu i konkurentnost u tom sektoru te poziva Komisiju da pozorno prati smanjenje kapaciteta i zatvaranja pogona u Europi; smatra da se fondovi EU-a ne smiju koristiti za održavanje poslovnih aktivnosti određenih poduzeća jer bi to narušilo tržišno natjecanje između proizvođača čelika u EU-u, nego samo za ublažavanje utjecaja gubitka ili smanjenja proizvodnje na pogođene radnike i promicanje zapošljavanja mladih u sektoru;

16.  naglašava da ograničavanje potražnje ne smije dovesti do nepoštenog tržišnog natjecanja za radna mjesta između država članica EU-a; u vezi s tim poziva na paneuropsko rješenje;

17.  poziva Komisiju da promiče mjere kojima je cilj zadržavanje proizvodnje čelika u Europi, osiguravajući održavanje relevantnih razina zapošljavanja, te da promiče mjere za sprječavanje i izbjegavanje zatvaranja pogona u Europi;

18.  traži od Komisije da hitno i potpuno rasporedi sredstva kako bi smanjila društveni učinak industrijskog restrukturiranja; poziva na to da se u potpunosti iskoriste Europski socijalni fond (ESF) i Europski fond za prilagodbe globalizaciji (EFPG);

19.  uvjeren je da je sudjelovanje radnika u inovacijama i mjerama restrukturiranja najbolje jamstvo za gospodarski uspjeh;

20.  ističe da su za prijelaz na održivije postupke proizvodnje i proizvode potrebne kvalificirane i obrazovane osobe te poziva na uspostavu europske strategije za osposobljavanje i obrazovanje; pozdravlja projekt ekološkog tehničkog stručnog usavršavanja i osposobljavanja za sektor čelika(12) u okviru kojeg čeličane, istraživački instituti i socijalni partneri zajednički istražuju potrebe za vještinama za ekološku održivost; poziva Komisiju da nastavi podržavati provedbu rezultata projekta;

21.  poziva Komisiju da sastavi plan restrukturiranja koji štiti i stvara dobra radna mjesta i industrijsku aktivnost u europskim regijama;

II.Mjere za poboljšanje konkurentnosti europske industrije čelika

II.1. Osiguranje opskrbe energijom po pristupačnim cijenama

22.  napominje da su zbog ograničenosti resursa u Europi cijene energije u EU-u tijekom posljednjih godina znatno porasle, što je uzrokovalo primjetno slabljenje konkurentnosti europske industrije u svijetu; prepoznaje da su cijene energije najvažniji čimbenici povećanja troškova za industriju čelika i ostale energetski intenzivne industrije; smatra da je učinkovito funkcioniranje jedinstvenog tržišta energije, temeljeno prvenstveno na transparentnosti cijena, nužan uvjet za opskrbu industrije čelika sigurnom i održivom energijom po pristupačnim cijenama; naglašava da bi se prekogranične veze koje nedostaju trebale popuniti i da postojeće zakonodavstvo mora biti potpuno provedeno u cilju uživanja koristi jedinstvenog europskog energetskog tržišta; podupire obećanje Komisije o jačanju napora za smanjenje cijena energije i razlike u cijenama između europske industrije i njezinih glavnih konkurenata, uzimajući u obzir strategije pojedinih država članica i omogućujući im da zadovolje posebne nacionalne zahtjeve; smatra da bi Komisija trebala u tu svrhu donijeti konkretne prijedloge unutar 12 mjeseci;

23.  ističe da se Komisija mora konkretnije i detaljnije pozabaviti pitanjem prebacivanja emisija ugljika te da ciljevi klimatske i energetske politike za 2030. moraju biti tehnički i gospodarski ostvarivi za industrije EU-a, a najuspješnije države ne smiju imati dodatne izravne ili neizravne troškove koji proizlaze iz klimatskih politika; ističe da odredbe o prebacivanju emisija ugljika moraju omogućiti potpuno besplatnu dodjelu tehnički ostvarivih mjerila bez faktora smanjenja za sektore gdje postoji rizik prebacivanja emisija ugljika;

24.  potiče Komisiju da razvije strategije uvođenja energije s niskom razinom ugljika, u cilju promicanja njene brze integracije na tržište električne energije;

25.  smatra da se mora pružiti potpora za ulaganje u tehnologije koje postižu najveću moguću iskorištenost unosa energije i ponovnog dobivanja energije, primjerice optimiziranjem uporabe procesnih plinova i otpadne topline koji se mogu koristiti za proizvodnju pare i električne energije;

26.  smatra da se treba pobliže usredotočiti na dugoročne ugovore između dobavljača energije i industrijskih potrošača, smanjenje troškove energije i poboljšanje međunarodne mreže za opskrbu, što je od ključne važnosti za rubne regije EU-a, čime bi se pomoglo u sprječavanju premještanja industrije u treće zemlje i između država članica; ističe da bi sklapanje dugoročnih ugovora o energiji moglo ublažiti rizik od nestabilnih cijena energije i doprinijeti sniženju cijena električne energije za industrijske potrošače; poziva Komisiju da pruži smjernice o natječajima u okviru dugoročnih sporazuma o opskrbi energijom;

27.  potiče Komisiju da razvije strategije za razvoj energija s niskom razinom ugljika na isplativ način i za postupno smanjenje subvencija kako bi se potaknula njihova brza integracija na tržište električne energije; smatra da se u međuvremenu treba omogućiti kompenzacija troškova za ukupne dodatne naknade za električnu energiju za energetski intenzivne industrije ako su to troškovi koje konkurenti izvan EU-a ne moraju snositi;

28.  naglašava da je sigurnost opskrbe energijom važan preduvjet za industriju čelika; poziva države članice da u potpunosti provedu treći energetski paket; poziva države članice da osiguraju sigurne energetske zalihe razvijajući potrebne projekte za energetsku infrastrukturu te da osiguraju prikladne poticaje za ulagače čime bi se osigurala niža ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima; potiče Komisiju da promiče diversifikaciju izvora i pravaca prirodnog plina i da preuzme vodstvo u koordinaciji i podupiranju sigurnosnih mjera za pravce opskrbe ukapljenog prirodnog plina; traži od Komisije provedbu sveobuhvatne procjene o dostatnosti proizvodnje električne energije te pružanje smjernica o održavanju fleksibilnosti mreža električne energije;

29.  poziva Komisiju da podnese izvješće o praćenju zbivanja u postrojenjima čije je postojanje u sadašnjem obliku upitno, u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta od 13. prosinca 2012. o industriji čelika EU-a;

II.2. Zaštita klime, učinkovitost resursa i utjecaj na okoliš

30.  Podsjeća da je europska industrija čelika smanjila svoje ukupne emisije plinova za otprilike 25 % od 1990.; napominje da se čelik može potpuno reciklirati, bez gubitka kvalitete; potvrđuje da proizvodi od čelika imaju važnu ulogu u omogućavanju prijelaza na gospodarstvo koje se temelji na znanju, učinkovitom korištenju resursa i niskim razinama emisije ugljika; ističe važnost napora za daljnjim smanjenjem ukupnih emisija iz industrije čelika;

31.  smatra da bi europsku proizvodnju čelika trebalo očuvati putem održivog modela proizvodnje čelika; zahtijeva od Komisije da sastavi i promiče europske standarde održivosti poput Oznake za proizvode čelične konstrukcije (SustSteel);

32.  naglašava važnost logističkih izdataka, osobito u sektoru pomorskog prometa, opskrbe sirovinama, osiguranja opskrbe i gospodarskog rasta u vezi s razvojem luka;

33.  smatra da EU mora diversificirati lokacije uvoza i distribucije sirovina, budući da je za europsku industriju čelika iznimno važno izbjegavanje ovisnosti o samo jednoj luci uvoza sirovina; smatra da bi se, u skladu s tim, trebalo odrediti središte za distribuciju minerala u južnu i istočnu Europu;

34.  potvrđuje važnu ulogu primarne proizvodnje čelika u EU-u u svjetlu povećane globalne proizvodnje čelika i za proizvodnju proizvoda posebne kvalitete potrebnih u više europskih vrijednosnih lanaca; naglašava da proizvodnja čelika od otpadnog materijala smanjuje unos energije za 75 % te unos sirovina za 80 %; stoga zahtijeva od Komisije da osigura učinkovito djelovanje europskog tržišta otpadnog čelika poboljšanjem funkcioniranja tržišta sekundarnih metala, suzbijanjem nezakonitog izvoza otpadnog materijala kojim se gube vrijedne sirovine potrebne europskom gospodarstvu i ojačavanjem sposobnosti država članica da provedu inspekcije prijevoza otpada u skladu s uredbom; potiče daljnji razvoj recikliranja otpadnog materijala što većim prikupljanjem i korištenjem otpadnog materijala te poboljšanjem njegove kvalitete kako bi se omogućio pristup sirovinama, ublažila energetska ovisnost, smanjile emisije plinova te promicalo kružno gospodarstvo; podržava inicijativu Komisije za nadzor i kontrolu nad isporukama otpada kako bi se izbjegao ilegalni izvoz otpadnog materijala, često u zemlje u kojima se zakonodavstvo o okolišu ne može usporediti sa zakonodavstvom EU-a;

35.  poziva Komisiju da usvoji cjelovit pristup politici klimatskih promjena, okoliša, energije i konkurentnosti, uzimajući u obzir posebnosti sektora; smatra da bi Komisija pri izradi zakonodavstva trebala tražiti sinergije koje će omogućiti postizanje klimatskih i energetskih ciljeva kao i ciljeva na području konkurentnosti i zapošljavanja te umanjiti rizike prebacivanja emisija ugljika i premještanja pogona;

36.  poziva Komisiju da provede sljedeću provjeru popisa prebacivanja emisija ugljika na otvoren i transparentan način, uzimajući u obzir ulogu ublaživača koju ima čelik proizveden u Europi te neizravni utjecaj cijena električne energije na konkurenciju; potiče Komisiju da osigura daljnju učinkovitost odredbi vezanih uz prebacivanje emisija ugljika zadržavanjem industrije čelika na popisu prebacivanja;

37.  ističe da bi klimatski okvir za 2030. u obzir trebao uzeti razlike između sektora, tehnološku izvedivost i ekonomsku održivost te da u načelu ne bi smio dopustiti rast dodatnih troškova za najučinkovitije industrijske pogone;

38.  zabrinut je oko učinka koji bi nedavne odluke Komisije o nacionalnim provedbenim mjerama država članica za treće razdoblje trgovanja emisijama mogle imati na industriju primjenom međusektorskog faktora ispravka kojim se pokazuje da cilj za industriju nije dostižan čak ni s najboljim dostupnim tehnologijama koje se trenutačno u Europi koriste, zbog čega će čak i najučinkovitiji pogoni u Europi možda pretrpjeti dodatne troškove;

39.  ističe važnost učinkovite i pouzdane infrastrukture za razvoj čelične industrije i podsjeća da je 65 % svjetske proizvodnje čelika i dalje zasnovano na rudama, tako da ulaganje u prikladnu infrastrukturu koja pokriva cijeli lanac od rudarstva i čeličana pa sve do izvoznih tržišta ima velik utjecaj na konkurentnost, posebno u slabo naseljenim zemljama;

II.3. Jednaki uvjeti na međunarodnoj razini

40.  smatra da bi trgovinski pregovori trebali promicati gospodarske i strateške interese Unije i država članica te slijediti recipročan pristup kojim bi se u obzir uzela pitanja poput pristupa novim tržištima, pristupa sirovinama, rizika od prebacivanja emisija ugljika i ulaganja, jednakosti uvjeta i odljeva stručnog znanja; smatra da bi te strategije trebale odražavati razlike između razvijenih gospodarstava, velikih gospodarstava u razvoju te gospodarstava najmanje razvijenih zemalja; ističe da će pristup novim izvoznim tržištima u gospodarstvima u razvoju gdje se europski čelik može prodavati bez trgovinskih prepreka biti od odlučujuće važnosti za mogućnosti rasta i razvoja europske industrije čelika; žali zbog toga što neki naši trgovački partneri primjenjuju nepoštene restriktivne mjere, kao što su ograničenje ulaganja i povlastice za javnu nabavu kojima se štite domaće industrije čelika, što pretjerano koči izvoz čelika iz EU-a; također žali zbog toga što od početka svjetske krize 2008. sve više jačaju protekcionističke mjere koje mnoge treće zemlje koriste kako bi poduprle svoje industrije čelika;

41.  poziva Europsku komisiju da u buduće trgovinske sporazume uključi odredbe kojima bi se znatno unaprijedile mogućnosti izvoza te pristupa tržištu europskog čelika i proizvoda od čelika;

42.  podržava prijedlog Komisije za provedbu procjene utjecaja koja uključuje čelik prije potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini, uzimajući u obzir vrijednosni lanac proizvodnje u EU-u te europsku industriju u globalnom kontekstu; poziva Komisiju da redovito ocjenjuje kumulativan učinak sporazuma, i onih koji su trenutačno na snazi i onih o kojima se pregovara, na temelju konkretnih, određenih kriterija, uključujući i način na koji su uključene zainteresirane strane;

43.  potiče Komisiju da se pobrine za učinkovito ispunjavanje svih obveza u postojećim i budućim trgovinskim pregovorima i sporazumima; poziva Komisiju na razmjernu, brzu i učinkovitu borbu protiv nepravednog tržišnog natjecanja iz trećih zemalja razmjernim i učinkovitim korištenjem prikladnih mjera koje su joj dostupne, kao što je instrument za zaštitu trgovine ili, po potrebi, mehanizam za rješavanje sporova WTO-a; poziva Komisiju na borbu protiv nepoštenih protekcionističkih mjera trećih zemalja, čime bi se europskim trgovačkim društvima osigurao pristup tržištu i sirovinama;

44.  ističe da je industrija čelika najčešći korisnik instrumenata za zaštitu trgovine; izražava zabrinutost u pogledu vremenskog roka, u prosjeku dvije godine, potrebnog da Komisija pokrene antidampinške mjere dok u SAD-u to razdoblje traje samo šest mjeseci; poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi osigurala da EU ima učinkovite instrumente za zaštitu trgovine koji se mogu brzo koristiti i koji će joj omogućiti brže djelovanje u rješavanju antidampinških slučajeva, što je potrebno kao rezultat oštre konkurencije s kojom se europska industrija suočava u globaliziranoj ekonomiji;

45.  potiče Komisiju da provjeri da sustav „Nadzor 2ˮ osigurava barem ista jamstva praćenja i nadzora nepravednih subvencija i dampinga kao i sustav prethodnog praćenja uvoza određenih željeznih i čeličnih proizvoda utvrđen Uredbom Komisije (EU) br. 1241/2009;

46.  ističe da se poštena trgovina proizvodima od čelika može ostvariti samo uz poštovanje temeljnih prava radnika i ekoloških standarda;

47.  zauzima stajalište da europska poduzeća u trećim zemljama također trebaju provesti standarde EU-a u vezi s korporativnom društvenom odgovornosti i sudjelovanjem zaposlenika te da treba promicati regionalni razvoj;

48.  potiče Komisiju na provedbu predloženih mjera kako bi se omogućio pristup ugljenu za koksiranje;

49.  traži od Komisije unapređenje reforme regulatornog okvira za financijska tržišta kako bi se spriječila spekulativna nestabilnost cijena, osigurala transparentnost određivanja cijena te poboljšala sigurnost opskrbe čelikom i sirovinama;

50.  potiče Komisiju da zaštiti europski čelik zakonodavnim instrumentima za utvrđivanje krajnje uporabe nehrđajućeg čelika i njegovih kemijskih i fizikalnih svojstava, među ostalim uvođenjem certifikata kvalitete za proizvode povezane s čelikom kojima bi se proizvodi iz EU-a zaštitili od necertificiranih proizvoda;

51.  podržava prijedlog Komisije za djelovanje u cilju borbe protiv ilegalnog tržišta proizvoda od čelika; zahtijeva od Komisije i država članica da istraže moguće mjere za borbu protiv izbjegavanja plaćanja PDV-a;

II.4. Istraživanje, razvoj i inovacije

52.  napominje da je rasprostranjena distribucija napredne tehnologije ključna za praćenje puta prema postizanju smanjenja CO2 predviđenog u Planu za 2050.; pozdravlja cilj programa ULCOS o određivanju i razvijanju inovativnih tehnologija proizvodnje čelika s iznimno niskom razinom emisija ugljika te program SPIRE kao i druge programe za razvoj novih razreda čelika, postupaka proizvodnje i recikliranja te poslovnih modela kojima će se poboljšati vrijednost, učinkovitost i održivost te time potaknuti konkurentnost europske industrije čelika;

53.  poziva Komisiju da provede ambicioznu politiku inovacija kojom bi se otvorio put razvoju visokokvalitetnih, energetski učinkovitih i inovativnih proizvoda te EU-u omogućilo da zadrži svoj položaj čak i pred rastućom svjetskom konkurencijom;

54.  pozdravlja rezultate postignute posebnim instrumentima za ugljen i čelik kao što je Istraživački fond za ugljen i čelik te potiče Komisiju da nastavi slijediti sadašnji plan koji se provodi od 2002.;

55.  smatra da je potporu za inovacije potrebno proširiti na sve aktivnosti povezane s industrijom čelika, stoga u okviru Obzora 2020. zajmove EIB-a treba upotrijebiti za promicanje suradnje čeličana i regija u kojima se nalaze u poljima istraživanja, razvoja i inovacije te time potaknuti održivu gospodarsku aktivnost;

56.  slaže se s Komisijom da bi se u okviru Obzora 2020. trebalo usmjeriti na demonstracije i pilot projekte za nove tehnologije i za čišće te resursno i energetski učinkovitije tehnologije;

57.  smatra da se trebaju uspostaviti mehanizmi pružanja poticaja kako bi se velika multinacionalna društva potaklo da ulažu u istraživanje i razvoj u regijama u kojima obavljaju svoju industrijsku djelatnost, u svrhu potpore zapošljavanju i živosti dotičnih regija;

58.  potvrđuje visoke financijske rizike povezane s razvojem, postupnim povećanjem, demonstracijom i uvođenjem naprednih tehnologija; podržava pokretanje grupacija, suradnje pri istraživanju i javno-privatnih partnerstava kao što su SPIRE i EMIRI; potiče uporabu inovativnih financijskih instrumenata poput instrumenata za smanjivanje financijskog rizika koji industrijama čelika koje se nalaze u krizi omogućuju prioritetni pristup; poziva Europsku investicijsku banku i Europsku banku za obnovu i razvoj da osmisle dugoročni okvir za financiranje projekata povezanih s čelikom;

59.  traži od Komisije da osigura daljnju provedbu Europskog partnerstva za inovacije na području sirovina, u pogledu industrije čelika te duž lanca vrijednosti sirovina, osobito metoda recikliranja i novih poslovnih modela;

o
o   o

60.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1) http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/metals-minerals/files/steel-cum-cost-imp_en.pdf
(2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0199.
(3) http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/metals-minerals/files/high-level-roundtable-recommendations_en.pdf
(4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0509.
(5) SL C 332 E, 15.11.2013., str.72.
(6) SL C 199 E, 7.7.2012., str.131.
(7) SL C 349 E, 22.12.2010., str.84.
(8) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(9) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(10) Eurofond (2009.).
(11) Eurofond (siječanj 2014., još nije objavljeno).
(12) http://www.gt-vet.com/?page_id=18

Posljednje ažuriranje: 30. svibnja 2017.Pravna napomena