Postupak : 2013/2006(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0464/2013

Podneseni tekstovi :

A7-0464/2013

Rasprave :

PV 14/01/2014 - 16
CRE 14/01/2014 - 16

Glasovanja :

PV 15/01/2014 - 10.16
CRE 15/01/2014 - 10.16

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0032

IZVJEŠĆE     
PDF 531kWORD 446k
18. prosinca 2013.
PE 510.843v02-00 A7-0464/2013

o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti

(2013/2006(INI))

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Izvjestitelj: Reinhard Bütikofer

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE OdborA za međunarodnu trgovinu
 MIŠLJENJE odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 MIŠLJENJE OdborA za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti

(2013/2006(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir članak 173. glave XVII. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (nekadašnji članak 157. Ugovora o osnivanju Europske zajednice) koji obuhvaća industrijsku politiku EU-a i koji se između ostalog odnosi na konkurentnost industrije EU-a,

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak: ažurirana komunikacija o industrijskoj politici” (COM(2012)0582),

–   uzimajući u obzir Direktivu 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti(1),

–   uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 29. studenog 2012. za odluku Europskog parlamenta i Vijeća o Općem akcijskom programu Unije za okoliš do 2020. naslovljen „Živjeti dobro u granicama našeg planeta” (COM(2012)0710),

–   uzimajući u obzir prijedlog uredbe Europske komisije od 30. studenog 2011. o Programu za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća (2014.-2020.) (COM(2011)0834),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 31. srpnja 2012. naslovljenu „Strategija za održivu konkurentnost građevinskog sektora i poduzeća u tom sektoru” (COM(2012)0433),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. lipnja 2008. naslovljenu „Prvo misli namalo: akt o malom poduzetništvu za Europu” (COM(2008)0394),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. studenog 2008. naslovljenu „Inicijativa za sirovine – zadovoljavanje ključnih potreba za rastom i radnim mjestima u Europi” (COM(2008)0699),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2010. naslovljenu „Vodeća inicijativa Europa 2020. ‒ Unija inovacija” (COM(2010)0546),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2011. naslovljenu „Plan za resursno učinkovitu Europu” (COM(2011)0571),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2011. naslovljenu „Industrijska politika: jačanje konkurentnosti” (COM(2011)0642),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. prosinca 2011. naslovljenu „Energetski plan 2050.” (COM(2011)0885),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. veljače 2012. naslovljenu „Inovacijama do održivog rasta: biogospodarstvo za Europu” (COM(2012)0060),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. svibnja 2012. naslovljenu „Mjere za stabilnost, rast i radna mjesta” (COM(2012)0299),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. lipnja 2012. naslovljenu „Europska strategija za ključne tehnologije koje pružaju mogućnosti – most prema rastu i radnim mjestima” (COM(2012)0341),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. ožujka 2013. naslovljenu „Zelena knjiga – dugoročno financiranje europskog gospodarstva” (COM(2013)0150),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2013. naslovljenu „Zelena knjiga – okvir klimatske i energetske politike do 2030.” (COM(2013)0169),

–   uzimajući u obzir radni dokument službi koji je priložen komunikaciji Komisije od 4. studenog 2008. naslovljen „Inicijativa za sirovine – zadovoljavanje ključnih potreba za rastom i radnim mjestima u Europi” (COM(2008)0699- SEC(2008)2741),

–   uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 26. rujna 2012. naslovljen „Konkurentnost europskih luksuznih industrija” (SWD(2012)0286),

–   uzimajući u obzir radni dokument Komisije od 10. listopada koji je priložen Komunikaciji naslovljen „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak: ažurirana komunikacija o industrijskoj politici” (COM(2012)0297),

–   uzimajući u obzir radni dokument Komisije od 10. listopada 2012. naslovljen „Izvješće o europskoj konkurentnosti za 2012. koristi od globalizacije” (SWD(2012)0299),

–   uzimajući u obzir radni dokument Komisije od 11. travnja 2013. naslovljen „Odnosi poslodavaca i radnika u Europi 2012.” (SWD(2013)0126),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. lipnja 2013. naslovljenu „Naknadne aktivnosti Komisije nakon savjetovanja s malim i srednjim poduzećima o propisima EU-a, „TOP TEN” (COM(2013)0446),

–   uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 17. travnja 2013. naslovljeno „Održiva konkurentnost građevinskog sektora i poduzeća u tom sektoru”(2),

–   uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 20. ožujka 2013. naslovljeno „Uključivanje i sudjelovanje zaposlenika kao temelj dobrog poslovnog upravljanja i uravnoteženog pristupa savladavanju krize”(3),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2010. o ulaganju u razvoj tehnologija s niskom razinom emisija stakleničkih plinova (Plan SET)(4),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. srpnja 2010. o razvijanju mogućnosti zapošljavanja u novom, održivom gospodarstvu(5),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2010. o ljudskim pravima i socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima(6),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2011. o industrijskoj politici za globalizirano doba(7),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2011. o učinkovitoj strategiji Europe u pogledu sirovina(8),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. svibnja 2012. o resursno učinkovitoj Europi(9),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu: sljedeći koraci prema rastu”(10),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012. naslovljenu „Mala i srednja poduzeća: konkurentnost i poslovne mogućnosti”(11),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. studenog 2012. o utjecaju na okoliš djelatnosti za dobivanje plina i nafte iz škriljevca,(12)

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. studenog 2012. o industrijskim, energetskim i drugim aspektima plina i nafte iz škriljevca(13),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o energetskom planu za 2050., budućnost s energijom(14),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2013. o planu za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija CO2 do 2050.(15),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2013. o sadašnjim izazovima i mogućnostima za obnovljivu energiju na europskom unutarnjem energetskom tržištu(16),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2013. o regionalnim strategijama za industrijska područja u Europskoj uniji(17),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2013. o socijalnom stanovanju u Europskoj uniji(18),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. srpnja 2013. o doprinosu zadruga prevladavanju krize(19),

–   uzimajući u obzir svoju raspravu od 4. veljače 2013., nakon izjave Europske komisije, o oporavku europske industrije u svjetlu postojećih teškoća (2013/2538(RSP)),

–   uzimajući u obzir zaključke s 3208. sastanka Vijeća za konkurentnost od 10. i 11. prosinca 2012. naslovljene „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak”,

–   uzimajući u obzir izvješće iz 2011. naslovljeno „Industrijska struktura EU-a 2011. – trendovi i rezultati” koje je provedeno u ime Komisije,

–   uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Industrijska politika za doba globalizacije”, pripremljeno na temelju ankete o inicijativama EU-a za 2020. koja je provedena u travnju 2013. u ime Odbora regija,

–   uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. lipnja 2013. naslovljeno „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak ‒ ažurirana komunikacija o industrijskoj politici”(20),

–   uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 11. travnja 2013. naslovljeno „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak”(21),

–   uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A7-0464/2013),

A. budući da europska industrija proživljava nezapamćenu krizu te je suočena s mnoštvom nedostataka koji štete njezinoj konkurentnosti;

B.  budući da se očekivani porast potrošnje na istraživanje i razvoj može ostvariti samo ako privatna poduzeća budu sposobna dodijeliti dovoljno sredstava koja se inače ne bi potrošila na nepotrebne troškove nastale zbog opterećujućeg zakonodavstva;

C. budući da su brojke koje je iznijela Komisija ambiciozne, ali uvjetovane, s obzirom na to da su ograničene mnoštvom čimbenika koji još nisu pravilno identificirani;

D. budući da industrija u Europi ima ključnu ulogu te je važan element rješenja krize;

E.  budući da su europski konkurenti u industriji godinama razvijali jake industrijske strategije;

F.  budući da je EU-u potrebna strategija za rješavanje gospodarske i financijske krize i pokretanje nove gospodarske dinamike;

G. budući da Komisiji treba odati priznanje za pokretanje industrijske politike njezinom komunikacijom u svrhu organizacije industrijskog zaokreta;

H. budući da zajednička budućnost Europe kao industrijske lokacije ovisi o pokretanju kampanje modernizacije koja će ojačati inovacijske centre i odstraniti razvojne deficite industrijski i strukturno slabijih regija;

I.   budući da smanjena dostupnost kredita ograničava ulaganja ometajući inovacije i usvajanje novih učinkovitih tehnologija; budući da industrijska politika u Europi stoga zahtijeva snažnu financijsku konstrukciju koja će promicati ulaganja;

J.   budući da su uvjeti financiranja u južnoj Europi stroži i zahtijevaju financijska rješenja osmišljena po mjeri;

K. budući da bi se države članice trebale voditi metodama industrijskog restrukturiranja koje su se pokazale uspješnima u Europi i drugdje u svijetu;

L.  budući da je Komisija istakla da bi industrije EU-a mogle ponovno ostvariti svoju privlačnost zbog očekivanog smanjenja razlika u plaćama na svjetskoj razini;

M. budući da stvaranje boljih općih uvjeta za europsku industrijsku politiku dovodi do stvaranja i pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta EU-a u okviru socijalnoga tržišnog gospodarstva;

N. budući da prvi prioritet Europe mora biti očuvanje proizvodnih sektora te znanja i vještina istodobno omogućujući industriji da ponovno ostvari konkurentnost na svjetskoj razini;

O. budući da će troškovi energenata u industriji i rastuće razlike u cijenama energenata između Europe i drugih industrijaliziranih zemalja (posebice SAD-a) imati sve jaču ulogu ako se trenutnim trendovima ne pristupi na odgovarajući način;

P.  budući da je, suočavajući se s globalnim izazovima, energetska i resursna učinkovitost kao temelj europske industrijske obnove od ključne važnosti ako europska industrija namjerava zadržati svoju konkurentnost u budućnosti;

Q. budući da je EU-u potreban pristup industrijskoj politici koji kombinira konkurentnost, održivost i dostojanstven rad sa svrhom rješavanja glavnih društvenih izazova;

R.  budući da je potrebno osigurati koherentnost energetske, klimatske, okolišne, industrijske i trgovinske politike EU-a kako bi se ostvarila ravnoteža između ciljeva klimatske politike i politike zaštite okoliša te ciljeva RISE-a;

S.  budući da se posljednjih desetljeća produktivnost rada razvila mnogo brže od produktivnosti resursa, dok procjene pokazuju da rad čini manje od 20% proizvodnih troškova, a resursi predstavljaju 40%;

T.  budući da je Europska unija također kolijevka velikog inovacijskog kapaciteta sa šest država članica među prvih deset na popisu 50 najinovativnijih zemalja svijeta;

U. budući da industrijska politika ima izraženu socijalnu dimenziju koja ima utjecaj na sve slojeve društva;

V. budući da europska industrijska politika zahtijeva snažnu radnu snagu, dok je istovremeno u prosjeku samo 7% niskokvalificirane radne snage prošlo obuku;

Strategija „Industrijski preporod za snažnu Europu” (RISE): načela, ciljevi i upravljanje

1.  pozdravlja usredotočenost Komisije na industrijsku politiku, jer je ona bitna za gospodarski razvoj i konkurentnost, čime se osigurava dugoročno blagostanje i rješavanje problema nezaposlenosti s obzirom na to da industrija stvara jedno od četiri radna mjesta te tako osigurava radna mjesta za oko 34 milijuna ljudi; naglašava da se industrijska politika mora pozabaviti komparativnim nedostacima u gospodarstvu EU-a, bilo da se radi o nedostatku ulaganja u istraživanje i razvoj, razvoju cijena energije, birokraciji ili poteškoćama u pristupu sredstvima financiranja; naglašava da je industrija odgovorna za 80% izdataka u području istraživanja i razvoja te da gotovo 75% europskog izvoza čini industrijska roba; naglašava da je industrija odgovorna za veći dio stvaranja vrijednosti u gospodarstvu, jer svako radno mjesto u industriji stvara oko dva dodatna radna mjesta u sektorima nabave i usluga;

2.  naglašava da industrijska uloga i važnost Europske unije u budućnosti leži u strategiji industrijskog preporoda za održivu Europu (RISE) koja teži tehnološkim, poslovnim i socijalnim inovacijama na putu ka trećoj industrijskoj revoluciji, uključujući strategiju učinkovitosti koja ponovno industrijalizira Europu, jača europsku industriju u cjelini i djeluje kao odgovor na rastuće socijalne izazove; smatra da se strategijom RISE mogu stvoriti nova tržišta, između ostalog za nove i inovativne proizvode i usluge, poslovni modeli i kreativni poduzetnici i poduzeća, nova radna mjesta i dostojanstven rad te da će uz gospodarsku dinamičnost, povjerenje i konkurentnost pripomoći industrijskoj obnovi; vjeruje da je jedan od glavnih prioriteta očuvati jake proizvodne sektore i znanje i vještine te da su otvorena tržišta, dostupnost energije i sirovina, kao i inovacije, energetska učinkovitost i učinkovito korištenje resursa ključni stupovi za takvu strategiju konkurentnosti; smatra da su od velike važnosti i pouzdana infrastruktura za promet, proizvodnju i distribuciju energije koja je usmjerena ka budućnosti kao i telekomunikacije;

3.  smatra da se strategija RISE mora ugraditi u ekološku i socijalnu tržišnu ekonomiju u skladu s načelima poduzetništva, pravednog tržišnog natjecanja, dugoročnim ciljem internalizacije popratnih troškova, snažnom financijskom politikom i ekološki prihvatljivom politikom upravljanja; navodi da industrijska politika Europske unije mora biti u skladu s vizijom koju vode inovacije, održivost i konkurentnost, koja jača proizvodne sektore i praktična znanja i vještine, kao i kružno gospodarstvo; primjećuje ključnu ulogu industrije i tvrtki kao pokretača održivosti, kao i važnost transparentnosti u opskrbnim lancima;

4.  naglašava da je strategiji RISE potreban kratkoročni plan radi zaštite proizvodnih temelja te znanja i vještina kako bi se odgovorilo na hitne izazove u određenim sektorima (kao što su prekapacitiranost proizvodnje, restrukturiranje i nepoštena konkurencija) te plan i raspored s dugoročnim okvirom koji se zasniva na pristupu s jasnim i postojanim ciljevima, znanstveno utemeljenim pokazateljima i pristupu životnom ciklusu te kružnom gospodarstvu koji usmjerava ulaganja u kreativnost, vještine, inovacije, nove tehnologije te koji promiče modernizaciju, održivost i konkurentnost europske industrijske baze preko politike koja je svjesna lanca vrijednosti i koja obuhvaća poduzeća svih veličina, posvećuje dužnu pozornost temeljnoj industriji i provodna je za održavanje lanca proizvodnje u Europi; smatra da bi se takva modernizacija trebala oslanjati kako na ključnim industrijama tako i na novim industrijskim sektorima te da mora biti usmjerena prema rastu u skladu s načelima održivog razvoja;

5.  ističe da industrijska politika uključuje sva područja politike koja imaju utjecaj na industriju; prepoznaje da se industrijskom politikom trebaju rješavati veliki društveni i ekološki izazovi koji su utvrđeni u strategiji Europa 2020. i ciljevima, uključujući buduće ciljeve povezane s energijom, resursima, zapošljavanjem, industrijom i klimom te da se ona mora djelotvorno uključiti u postupak Europskog semestra i nacionalne programe reformi kako bi se uspostavili potrebni preduvjeti za ulaganja i stvaranje dobrih radnih mjesta, prvenstveno za mlade osobe; poziva Komisiju da poboljša komunikaciju o svojim obvezama za provođenje industrijske politike kako bi se obnovilo povjerenje ulagača, radnika i građana u mjere EU-a;

6.  primjećuje da se udio europske industrije u ukupnom europskom bruto domaćem proizvodu (BDP-u) smanjio s 20% na 15% u razdoblju od 15 godina;

7.  vjeruje da se strategijom RISE moraju slijediti ambiciozni i realistični industrijski ciljevi; primjećuje da bi dostizanjem glavnog cilja od 20% trebalo stvoriti najmanje 400 000 novih radnih mjesta godišnje u industriji; snažno podupire 20-postotni cilj i predlaže da ga treba smatrati usmjeravajućim ciljem koji je usklađen s ciljevima EU-a 20/20/20;

8.  vjeruje da bi ovi ciljevi trebali odražavati novu industrijsku stvarnost koja uključuje integraciju proizvodnje i usluga (proizvodnja-usluge) kao i zaokret prema gospodarstvu temeljenom na podacima i proizvodnji s dodanom vrijednosti; poziva Komisiju da, s tim u vezi, procijeni i potkrijepi svoj rad na ciljevima i ponovno promisli o klasifikaciji industrijskih sektora;

9.  naglašava da djelatnosti industrijskog sektora omogućavaju preživljavanje krize, dijelom i preko uslužnog gospodarstva koje stvaraju svojom proizvodnjom;

10. poziva Komisiju da poštuje svoju obvezu stvaranja pokazatelja za praćenje i vrednovanje procesa ponovne industrijalizacije; naglašava da takvi pokazatelji ne smiju biti samo kvantitativni već i kvalitativni kako bi osigurali da taj proces bude održiv i spojiv sa zaštitom okoliša;

11. očekuje da bi, uz pravilnu primjenu, strategija RISE mogla revitalizirati industriju i ponovno dovesti proizvodnju u EU, obraćanjem pozornosti na upravljanje lancem opskrbe i uzimanjem u obzir posebne regionalne i lokalne kulture proizvodnje i tražnje istodobno jačajući važne sektore u nastajanju za održivo gospodarstvo i društvo;

12. naglašava da će strategija RISE biti uspješna samo ako se temelji na odgovarajućem, jasnom i predvidljivom makroekonomskom okviru uz izbjegavanje konfliktnih politika i potrebnim proračunskim resursima kako bi se pojačala javna i privatna ulaganja i promicala konkurentnost EU-a na svjetskoj razini; žali zbog činjenice što trenutna dominantna makroekonomska politika u EU-u ne pruža odgovarajući pristup kapitalu za ulaganja i inovacije, osobito za mala i srednja poduzeća te se stoga kosi s industrijskom politikom; u tom smislu zahtijeva pametnu, održivu i uključivu europsku strategiju rasta te žali što je Vijeće smanjilo sredstva za proračunsku glavu 1A višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a), osobito Obzora 2020., programa COSME i Instrumenta za povezivanje Europe; poziva države članice da znatno ojačaju financijsku snagu tih programa;

13. naglašava da bi se stvaranjem vlastitih sredstava u europskom proračunu ona mogla iskoristiti za poticanje ponovne industrijalizacije u Europi;

14. naglašava da bi industrijska politika EU-a trebala biti jasno definirana, s obzirom na to da trenutno na području industrijske politike u EU-u i državama članicama dominiraju brojne različite prakse i trendovi;

15. čestita na transverzalnom pristupu Komisije industrijskoj politici i naglašava važnost holističkog pristupa koji je koherentan i koordiniran u oblastima u kojima sva ostala područja politike (kao što su tržišno natjecanje, trgovina, energija, okoliš, inovacije, strukturni fondovi, jedinstveno tržište itd.) uzimaju u obzir ciljeve strategije RISE; s tim u vezi podsjeća na Europsku zajednicu za ugljen i čelik (EZUČ) koja dokazuje da je uspješno, integrirano i inovativno djelovanje moguće na području industrijske politike, da stvara rast i zaposlenost, promiče svoju vlastitu integraciju i ima narav socijalnog partnerstva; drži da bi strategija RISE trebala slijediti horizontalan a ne vertikalan koncept industrijske politike; vjeruje da, uz istovremeno pridavanja pozornosti temeljnoj industriji, mjere koje su specifične za sektore trebaju pružiti potporu lancima vrijednosti i gospodarskim klasterima s visokim potencijalom rasta te moraju biti povezane sa sektorskom specijalizacijom koja promiče visokotehnološke strategije i strategije s visokom dodanom vrijednošću kao i inovacije, vještine, poduzetništvo, zaposlenost i kreativnost; u tom smislu skreće pozornost na sektorske strategije u automobilskoj industriji (CARS 2020.) i industriji čelika (akcijski plan za industriju čelika) i poziva Komisiju da donese odgovarajuće mjere za provedbu tih strategija; poziva države članice i Komisiju da se također dovoljno usredotoče na sektore sa stvarnim znanjem i vještinama i visokim stupnjem ulaganja u istraživanje i razvoj te stvaranje dodane vrijednosti, uključujući postupak inovacija;

16. predlaže Komisiji da se, po sektorima, usredotoči na dodanu vrijednost europske industrijske proizvodnje u svjetskim proizvodnim lancima kako bi ustanovila koliko su ukorijenjeni različiti industrijski sektori u državama članicama te kako bi učinkovitije uspostavila zajedničku strategiju za zaštitu europskih industrijskih interesa;

17. smatra da je Europskoj uniji potrebna pametna kombinacija privatne industrije i javnih institucija radi kvalitetnije izgradnje lanaca vrijednosti u EU-u;

18. naglašava da će buduća kohezijska politika biti jedna od glavnih politika EU-a za poticanje industrijskih inovacija pametnom specijalizacijom kao odgovor na izazove povezane s održivom energijom, klimatskim promjenama i djelotvornom uporabom materijalnih i ljudskih resursa; mišljenja je, stoga, da je potpora buduće kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova ključna za ponovnu industrijalizaciju EU-a i njezinih regija putem istinski moderne industrijske politike koja mora biti uključiva, održiva, energetski učinkovita i visokokonkurentna; poziva na bolje usklađivanje i sinergiju između kohezijske politike i programâ Obzor 2020. radi osnivanja regionalnih inovacijskih inkubatora i maksimalnog povećanja inovativnosti na regionalnoj razini;

19. slaže se s Komisijom da industrijska politika mora imati djelotvornu, integriranu strukturu upravljanja, uključujući praćenje aktivnosti; podsjeća na preporuku Europskog parlamenta u Langeovom izvješću o industriji za osnivanje stalnih radnih skupina relevantnih glavnih uprava Europske komisije za industrijsku politiku koja će uzimati u obzir doprinos zainteresiranih strana te koordinirati i nadzirati provedbu; ističe da bi Europski parlament trebao redovito primati izvješća o razvoju industrijske politike i traži od Komisije da Parlamentu dostavlja godišnja izvješća o napretku strategije RISE i razini ispunjenosti njezinih ambicija uz pomoć dostupnih instrumenata; predlaže da radne skupine za prioritetne mjere također objavljuju godišnje izvješće; traži od Komisije da prouči i identificira izazove prekapacitiranosti i restrukturiranja s kojima se suočava europska industrija i pojedini sektori u svrhu iznošenja kratkoročnih rješenja te poziva Komisiju da prati premještanje europske proizvodnje na područja s jeftinijom radnom snagom; naglašava da je strategiji RISE potrebno savezništvo i partnerstvo zainteresiranih strana iz različitih sektora industrije (uključujući mala i srednja poduzeća), sindikata, akademskog svijeta i civilnog društva, kao što su potrošačka nadzorna tijela i nevladine organizacije; poziva Komisiju da u potpunosti koristi članak 173. stavak 2. Ugovora kako bi ubrzala provedbu strategije RISE te učinkovitije organizirala svoje resurse; ističe važnost poboljšanja načina na koji Unija s javnošću, a osobito s mladim osobama, komunicira o svojoj industrijskoj politici, kako bi se unaprijedila važnost europske industrije, radnih mjesta, znanja i vještina u njoj;

20. smatra da se strategija RISE mora usmjeriti prema stvaranju privlačne i konkurentne sredine u Europi za pokretanje investicijskih tokova u cijeloj Europskoj uniji i njezinim regijama, posebice na jugu Europe, kako bi se iznova ojačao rast, posebno pametnom specijalizacijom i stvaranjem klastera, uključujući međudržavne i regionalne klastere te odgovarajuće poslovne mreže;

21. pohvaljuje rad potpredsjednika Tajanija na boljem usklađivanju industrijske politike s Vijećem za konkurentnost; potvrđuje da bi industrijska politika za strategiju RISE trebala tvoriti zajednički temelj za EU, no ističe da mora uzeti u obzir različite nacionalne i regionalne okolnosti te da se mora uskladiti s industrijskom politikom država članica; podržava ideju jače uloge Vijeća za konkurentnost koje, u koordinaciji s Komisijom, pridonosi vertikalnom usklađivanju politika na razini Europe, država članica i regionalnoj razini; smatra da su, između ostalog, pametna regulativa i smanjena birokracija ključni uvjeti za industrijski rast;

22. vjeruje da bi različite razine teritorijalnih jedinica trebale biti potpuno uključene i provoditi usklađene mjere u procesu ponovne industrijalizacije, u identificiranju prioriteta, mogućnosti i prednosti za industriju na njihovim teritorijima, kao i u poticanju razvoja malih i srednjih poduzeća; ističe da su mala i srednja poduzeća u industriji prednost s obzirom na to da im njihova veličina i prilagodljivost omogućuju prilagodbu na promjene, no da su u krizi najjače pogođeni; poziva Komisiju i države članice da pokrenu posebne programe potpore i pomoći za mala i srednja poduzeća te da im pomognu da postanu industrijski prvaci u svojoj oblasti; pozdravlja rad Odbora regija i Komisije u pogledu strategija za pametnu specijalizaciju za usmjeravanje financiranja EU-a prema ciljevima strategije Europa 2020.;

23. poziva države članice da, u slučaju mogućih izmjena Ugovora, ustanove zajedničku industrijsku politiku čiji će ciljevi i sredstva biti slični zajedničkoj poljoprivrednoj politici, koja bi obuhvaćala stvarno međudržavno savjetovanje u svrhu donošenja zajedničke strategije kojoj bi bila dodijeljena značajna financijska sredstva i instrumenti za uređenje tržišta slični onima kojima raspolažu druga velika svjetska trgovačka područja, poput, na primjer, monetarnog instrumenta ili pravila o državnoj potpori koja su prilagođena potrebama naše industrije, ali istodobno poštuju međunarodno pravo;

24. pozdravlja zanimanje Komisije za proizvođače, posebice industrijske proizvođače, a ne samo potrošače;

25. žali zbog nepostojanja mjera u prijedlogu Komisije protiv dampinga plaća i socijalnog dampinga te mjera koje se odnose na sudjelovanje zaposlenika i restrukturiranje;

Kampanja za inovacije, učinkovitost i održivu tehnologiju

26. naglašava da strategija za inovacije, učinkovitost i nove tehnologije, uključujući i tehnologije za održivost, zajedno s novim poslovnim modelima, kreativnošću i naprednom proizvodnjom ima potencijal¸za obnovu i modernizaciju industrijskih temelja EU-a, čime se povećava njihova ključna konkurentnost na regionalnoj i svjetskoj razini; smatra da je potrebno sustavno promicati inovacije, uzimajući u obzir sve zainteresirane strane, od inovacija na terenu i netehničkih inovacija do visokotehnološkog istraživanja i razvoja u istraživačkim laboratorijima; primjećuje, u tom smislu, važnost aktivnog uključivanja zaposlenika u inovacijski proces koji potiče inovativne tvrtke koje su predvodnici u gospodarskom, socijalnom i ekološkom smislu; naglašava potrebu da se stvori pogodno okruženje i smatra da je bitno osigurati uvjete pod kojima tvrtke mogu raditi i biti konkurentne; smatra da je nužno ojačati temelje znanja u Europi, smanjiti fragmentaciju promicanjem izvrsnosti u znanosti i obrazovanju, stvarati uvjete za transformaciju dobrih ideja u proizvode koji se mogu plasirati na tržište i ojačati pristup financijskim sredstvima za inovativne poslovne subjekte, stvarajući okolinu koja podržava inovacije i uklanjajući socijalne i geografske nejednakosti promicanjem prednosti inovacija diljem Europe; naglašava da, u tom kontekstu, treba osobito voditi računa o godišnjem izvješću o inovacijama Komisije („Pregled rezultata Unije inovacija za 2013.”) koje pokazuje kako inovacije utječu na jačanje trajne konkurentnosti i koje pruža komparativnu procjenu postignuća država članica EU-a u pogledu istraživanja i inovacija te navodi relativne prednosti i nedostatke njihovih sustava istraživanja i inovacija;

27. vjeruje da bi sredstva EU-a za istraživanje i inovacije trebala biti katalizator te se koristiti u sinergiji s različitim europskim, nacionalnim i regionalnim instrumentima i sredstvima; podsjeća na 3-postotni cilj za istraživanje i razvoj, od čega dvije trećine dolaze iz privatnog sektora; podržava osnivanje javno-privatnih partnerstava u okviru programa Obzor 2020. i poziva Komisiju da osigura dostatno povećavanje ulaganja privatnog sektora;

28. pozdravlja udio sredstava od 4 % koja će se realizirati preko namjenskog instrumenta za mala i srednja poduzeća u okviru programa Obzor 2020.;

29. pozdravlja usredotočenost Komisije na ekološki dizajn, mogućnost reciklaže prema specifikacijama „od kolijevke do kolijevke”, nove kriterije održivosti za građevinske proizvode i postupke te učinkovitu uporabu resursa u okviru koncepta kružnog gospodarstva; poziva na to da se u zakonodavnim prijedlozima i studijama o učinkovitosti resursa uzme u obzir provedivost ulaganja na temelju kriterija učinkovitosti, isplativosti i dugoročnih rezultata; poziva Komisiju da nastavi poticati ideju „životnog ciklusa” s pomoću integrirane politike proizvoda (IPP) koja vodi računa o čitavome životnom ciklusu proizvoda (pristup „od kolijevke do kolijevke”);

30. pozdravlja područje djelovanja Komisije kao i moguća javno-privatna partnerstva; izražava zabrinutost zbog toga što velike količine podataka i razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) nisu adekvatno uključeni; poziva Komisiju da ta dostignuća uključi na odgovarajući način; smatra da su širokopojasne usluge ključne za razvoj industrije EU-a te bi mogle pridonijeti gospodarskom rastu EU-a i zapošljavanju, pa bi stoga veća ulaganja u širokopojasne sadržaje radi uspostave širokopojasnih mreža visokog kapaciteta i optičke tehnologije u pristupnim mrežama trebala i dalje biti jedan od prioriteta EU-a; poziva Komisiju da podrži stvaranje klastera na svim područjima djelovanja te da promiče sinergije i prelijevanja među njima;

31. naglašava ključnu ulogu IKT-a u tranziciji ka održivom gospodarstvu, koje uključuje područja kao što su dematerijalizacija, ekološko praćenje, učinkovitost u transportu i logistici, e-usluge i zdravstvena zaštita; pozdravlja novu europsku industrijsku strategiju za elektroniku čiji je cilj udvostručiti proizvodnju čipova u EU-u na 20% svjetske proizvodnje; ustrajava na daljnjem promicanju korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije u tradicionalnim industrijskim sektorima i na razvoju novih digitalnih proizvoda i usluga koji pridonose ostvarenju ciljeva održivog razvoja;

32. pozdravlja djelovanje na području napredne proizvodnje; vjeruje da bi mogao imati koristi od javno-privatnih partnerstva, kao što su SPIRE; vjeruje da je pokretanje zajednice znanja i inovacija na području proizvodnje s dodanom vrijednošću do 2016. prioritet; poziva Komisiju da ubuduće javno-privatno partnerstvo uključi iskustva Europskog centra za stručno znanje na području javno-privatnih partnerstava (EPEC) pri Europskoj investicijskoj banci; potiče Komisiju da i na području napredne proizvodnje stvara sinergije među državama članicama, industrijom i istraživačkim institutima; poziva Komisiju da razmotri u kolikoj bi mjeri američka Nacionalna mreža za inovacije u proizvodnji mogla poslužiti kao model;

33. pozdravlja djelovanje na području pametnih mreža i vjeruje da će imati koristi od proširenja svog djelokruga i davanje dodatnih prijedloga preporuča da bi njegov rad trebao uključivati i aspekte povezane s odgovarajućom energetskom infrastrukturom, skladištenjem energije i rezervnim kapacitetom koje je navela Komisija, kao što su visokoučinkovita mreža električne energije s dalekovodima koja bi pomogla u uspostavi unutarnjeg tržišta električne energije i omogućila uporabu obnovljivih izvora energije, na primjer energije obalnog vjetra, kao i visokotehnološku digitalnu infrastrukturu;

34. poziva Komisiju da predloži politiku za klastere i mreže klastera u obliku suradnje, naročito u lancima vrijednosti, između povezanih tvrtki, dobavljača, pružatelja usluga, sveučilišta i centara za istraživanje, koji bi također potaknuli organsko pokretanje klastera s nižih razina prema višima kao odgovor na potrebe poslovanja i/ili istraživanja; naglašava važnost osnivanja međudržavnih klastera, posebno kako bi se strukturno slabije regije integrirale u europski industrijski lanac vrijednosti na temelju tržišnog natjecanja na razini čitave Unije kojim se potiče sudjelovanje slabo zastupljenih zemalja/regija i osigurava prijenos stručnog znanja i vještina u istraživačkim zajednicama u svim državama članicama; smatra da je to ključni aspekt koji treba uključiti u regionalne industrijske politike; primjećuje da Komisija također treba obratiti odgovarajuću pozornost na podršku postojećim klasterima; potiče Komisiju na osnivanje klastera koji učinkovito koriste resurse u skladu s budućim zelenim akcijskim planom za mala i srednja poduzeća;

35. pozdravlja strategiju za ključne tehnologije koje pružaju mogućnosti, u čemu EU zadržava snažnu konkurentsku prednost i potencijal za jačanje s obzirom na svoju jaku istraživačku bazu, no smatra da je potreban veći napor za iskorištavanje rezultata kako bi se osigurala ta prednost; podržava predložene mjere za poboljšanje usklađivanja i sinergije između politika i instrumenata, uključujući Obzor 2020., EIB, strukturne fondove EU-a te druge javne i privatne fondove; pozdravlja inicijative kojima se promiču posebne mjere za klastere povezane s ključnim tehnologijama koje pružaju mogućnosti te povećana međuregionalna suradnja; poziva Komisiju da izbjegne osnivanje tvrtki koje zapošljavaju samo članove sindikata za pojedinačne konzorcije ili pojedinačna poduzeća; primjećuje da financiranje istraživačke infrastrukture mora biti usmjereno na dobrobit i uporabu više sudionika;

36. poziva Komisiju da ojača komunikacijske mreže u skladu s projektima pametnih gradova suradnjom između regija, gradova i lokalnih područja, radi upravljanja zajedničkim službama te učinkovite proizvodnje i potrošnje energije promicanjem mjera uštede energije kako bi se potakla, primjerice, izgradnja visokotehnoloških građevina s niskom potrošnjom energije;

37. primjećuje da su programi Komisije za istraživanja i inovacije pretežno usmjereni na „poticanje razvoja tehnologije”; vjeruje da postoji opća potreba jačanja mjera i aktivnosti za povećanje potražnje koje mogu učinkovito donijeti rješenja na tržišta;

38. poziva Komisiju da poveže instrumente politike orijentirane na ponudu s instrumentima orijentiranim na potražnju stvaranjem partnerstava za inovacije (kao što su pametni gradovi, aktivno starenje ili sirovine) i razvijanjem „vodećih tržišta” radi poticanja prihvaćanja novih proizvoda/usluga na tržištu koji ispunjavaju društvene potrebe;

39. poziva Komisiju da razvije strategiju koja osigurava privlačnost Europe za strane talente i istovremeno održava odnose s najvećim europskim talentima u inozemstvu; naglašava važnost povezivanja sa zajednicama iseljenika EU-a, ohrabrujući ih da koriste svoje znanje i kontakte za poslovne prilike u EU-u;

40. mišljenja je da poticaji za održive oblike turizma povezane s potrošnjom lokalnih proizvoda mogu potaknuti oporavak poljoprivrednih i obrtničkih djelatnosti i lokalno rasipanje mikropoduzeća te bi mogli poslužiti kao važna gospodarska odskočna daska koja bi pomogla gospodarskom oporavku i istodobno osiguravala da se okolišem upravlja ispravno, da su kulture i naselja zaštićeni, a erozije i klizišta spriječeni;

41. smatra da su biološke znanosti zbog svojeg inovacijskog potencijala, svoje uloge u europskoj industrijskoj proizvodnji, broja neposrednih i posrednih radnih mjesta koja stvaraju te svojeg izvoznog potencijala strateški sektor za Uniju;

42. vjeruje da Europska unija radi razvoja svoje industrijske politike mora napraviti politički izbor i usmjeriti svoje napore na strateške sektore suočavajući se s društvenim izazovima i istodobno se oslanjajući na europska znanja i vještine; u skladu s tim potiče Komisiju da razvije strateški plan za europsku industriju životnih znanosti kako je navedeno u njezinoj komunikaciji naslovljenoj „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak: ažurirana komunikacija o industrijskoj politici”;

Ostvarenje unutarnjeg tržišta i otvaranje vanjskih tržišta za strategiju RISE

43. naglašava da jedinstveno europsko tržište ima glavnu ulogu kao domaće tržište za europsku industriju i da je potrebno razviti strategiju unutarnjeg tržišta koja će ojačati inovaciju usmjerenu na potražnju kako bi se potaknulo prihvaćanje novih tehnologija, čime bi se pomoglo stvaranje novih tržišta, poslovnih modela i industrijskih sektora; naglašava da je to naročito korisno kada je riječ o širenju rezultata istraživanja i razvoja na tržište; naglašava da predvidljiva pravila i norme na unutarnjem tržištu, djelotvorno primijenjeni u državama članicama, osiguravaju tvrtkama stabilnu perspektivu; poziva Komisiju i države članice da žurno ostvare jedinstveno tržište za robu, energiju, telekomunikacije, transport, zelene proizvode (kao što je Komisija navela u svojoj inicijativi) i poduzetnički kapital te da zajamče slobodno kretanje istraživača, znanstvenih spoznaja i tehnologije; ističe da je neostvarenje unutarnjeg tržišta prepreka rastu i poziva Komisiju da provede analizu kako bi ocijenila utjecaj krize na unutarnje tržište te da razmotri disparitet troškova u EU-u koji može dovesti poduzeća u EU-u u nepovoljan položaj u usporedbi s konkurentima iz trećih zemalja; upozorava na to da bi fragmentiranje unutarnjeg tržišta moglo dovesti do deformirane konkurentnosti među državama članicama unutar EU-a; poziva EU da provodi temeljitiju suradnju na područjima radnog prava i poreznih poticaja; potiče Komisiju da promovira uporabu zaštitnog žiga „Made in Europe” kako bi se ojačalo jedinstveno tržište i proizvodi europskog podrijetla;

44. pozdravlja namjeru Komisije da izradi horizontalni akcijski plan za poticanje potražnje za inovativnom robom i uslugama; poziva Komisiju da nastavi proučavati životni ciklus proizvoda, od sirovina do faze reciklaže, imajući u vidu napredovanje ka referentnim mjerilima za učinkovitost proizvoda koja u obzir uzimaju odnos troškova i koristi te inovacijski potencijal;

45. naglašava da bi javna nabava trebala biti pokretač inovacija; ističe da je javna nabava sastavni dio industrijskih politika trgovačkih partnera Unije; vjeruje da bi smjernice o državnim potporama za cilj trebale imati pospješivanje konkurentnosti industrije EU-a, sustavnim preuzimanjem najbolje prakse i dobrih primjera koje primjenjuju trgovački partneri EU-a, te biti otvorene za mjere politika koje povećavaju inovacije; vjeruje da standardizacija i dodjeljivanje oznaka za okoliš, kao i društvena odgovornost poduzeća, uključujući uvezenu robu, imaju važnu ulogu u jačanju prihvaćanja novih tehnologija; poziva Komisiju da odredi prioritetne aktivnosti u potpori standardizacije i interoperabilnosti za nove proizvode, usluga i tehnologija kao stup za europsku unutarnju konkurentnost i međunarodne mogućnosti trgovanja;

46. priznaje da je nadzor tržišta najvažniji stup u osiguravanju sigurnosti i kvalitete proizvoda na unutarnjem tržištu; pozdravlja paket za sigurnost proizvoda i nadzor tržišta koji je predložila Komisija i naglašava važnu ulogu koju oznaka podrijetla može imati ne samo za potrošače već i u smislu transparentnije trgovinske politike, kako unutarnje tako vanjske; poziva Komisiju da iskoristi moć i efikasnost interneta pri nadziranju tržišta, omogućujući ljudima da sudjeluju pružanjem kvalificirane povratne informacije o proizvodima; naglašava s tim u vezi važnost ispravnog funkcioniranja zaštite potrošača u Europskoj uniji;

47. naglašava da je ostvarenje digitalnog jedinstvenog tržišta važan element industrijske strategije EU-a; ponavlja važnost koju digitalizacija unutarnjeg tržišta i razvoj elektroničke trgovine na unutarnjem tržištu imaju za mala i srednja poduzeća; vjeruje da tržište digitalnih i novih informacijskih tehnologija nudi mogućnost za industrijski razvoj koji još nije otkriven u potpunosti i koji Europa može dobro iskoristiti; naglašava nužnu potrebu prilagodbe politike standardizacije za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju EU-a razvoju događaja na tržištu i na području politike koja će dovesti do postizanja europskih političkih ciljeva za koje je potrebna interoperabilnost kao što su e-poduzetništvo, e-trgovina, e-teret te inteligentni prometni sustavi itd.

48. naglašava da ostvarenje digitalnog jedinstvenog tržišta treba biti važan element industrijske strategije EU-a; ističe da jednak regulatorni okvir treba primijeniti na tržišta na internetu i izvan interneta kako bi se osigurala poštena konkurentnost i zaštitili potrošači;

49. pozdravlja činjenicu da je Komisija prepoznala određivanje luksuznih kulturnih i kreativnih industrija kao gospodarskog sektora koji obuhvaća luksuzne dijelove tržišta za proizvode i usluge te odražava posebne značajke kao što su kulturna i kreativna dimenzija proizvoda ili usluge, prestiž proizvoda, intelektualno vlasništvo, kvaliteta proizvodnje, dizajn i inovacije te način na koji se proizvodi i usluge stavljaju na tržište i oglašavaju; poziva Komisiju da potvrdi specifičnosti visokokvalificiranih zanimanja u europskim industrijama koja čine znatan broj radnih mjesta u Europi i temelje se na četiri kriterija – kreativnosti, izvrsnosti, stručnome znanju i vještinama te učenju tijekom čitave karijere;

50. pozdravlja namjeru Komisije da podupre konkurentnost luksuznog sektora koji predstavlja 3% BDP-a u EU-u i više od 1,5 milijuna izravnih ili neizravnih radnih mjesta te je poziva da poduzme mjere za rješavanje rizika nedostatka znanja i vještina u sektoru kako bi zaštitila specifično europske metode proizvodnje te stručno znanje i vještine;

51. primjećuje da europska industrija čelika radi s 50% kapaciteta te da je europska proizvodnja čelika pala za 25% od 2008.;

52. primjećuje da europski automobilski sektor, koji je u 2007. proizveo 16 milijuna automobila, neće uspjeti proizvesti 12 milijuna automobila u 2013.;

53. smatra da su, s obzirom na trenutnu financijsku, gospodarsku i društvenu krizu, javna i privatna ulaganja ključni dijelovi ukupne strategije održivog rasta; podupire, u vezi s time, sveukupnu reformu sustava državne potpore primjenom pristupa koji je više društveno i gospodarski utemeljen te većom fleksibilnošću pravila tržišnoga natjecanja iznesenih u člancima 101. i 102. UFEU-a; naglašava važnost toga da se više vodi računa o kvaliteti i učinkovitosti javne potrošnje;

54. naglašava da bi industrijska politika trebala u potpunosti iskoristiti instrumente politike konkurentnosti kako bi se stvorila jednaka pravila igre za sve i potaknula konkurentna tržišta;

55. preporučuje Komisiji da ocijeni u kolikoj je mjeri odbijanje skupine koja posluje na svjetskoj razini da lokaciju koju je odlučila zatvoriti prepusti drugoj skupini koja bi tu lokaciju mogla preuzeti, ili javnom tijelu, na privremeno korištenje, u skladu s europskim pravom na području tržišnog natjecanja;

56. prima na znanje istragu Komisije o reformi unutarnjeg tržišta za industrijske proizvode; poziva Komisiju da osigura usklađenost relevantnih standarda s tržištem;

57. uzima u obzir poticaj Komisije za pametno reguliranje namijenjeno smanjenju tereta za industriju bez ugrožavanja djelotvornosti zakonodavstva, koje obuhvaća procjene utjecaja, ispitivanje konkurentnosti, provjere sposobnosti i test malih i srednjih poduzeća, te prepoznaje potrebu za regulatornom stabilnošću kako bi se potaklo ulaganje; vjeruje da su birokratski teret i konfliktne politike česta prepreka poboljšanju konkurentnosti industrijskih poduzeća te smatra da bi djelovanje u svrhu smanjenja takvog tereta trebalo biti visoko na političkom programu i očekuje prijedloge Komisije o ovoj temi, s konkretnim ciljevima; podržava regulatornu dosljednost, transverzalni regulatorni pristup i određivanje prioriteta te poboljšano kontroliranje konkurentnosti koje bi trebalo biti obvezno i činiti sastavni dio smjernica za procjenu utjecaja; poziva države članice da upotrebljavaju test za mala i srednja poduzeća i poboljšano kontroliranje konkurentnosti i na nacionalnoj razini; pozdravlja napore koje je Komisija učinila za procjenu kumulativnih učinaka zakonodavstva u sektoru čelika i poziva Komisiju da i dalje razvija metodologiju te utvrdi druge sektore koji mogu imati koristi od takvog pristupa;

58. potiče daljnje iskorištavanje mogućnosti postupka obavijesti 98/34 te predlaže da države članice uvedu kontroliranje konkurentnosti u procjene utjecaja koje se provode u fazi izrade nacrta nacionalnih zakonskih procesa, u širem okviru „testa jedinstvenog tržišta” koji se zahtijeva u Rezoluciji Europskog parlamenta od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem;

59. poziva na brzu provedbu Akta o malom poduzetništvu kako bi se pružila potpora europskim malim i srednjim poduzećima; primjećuje važnost Europske poduzetničke mreže u potpori malim i srednjim poduzećima u međugraničnoj trgovini EU-a; naglašava važnost pružanja potpore malim poduzećima i pomoći za njihovo prerastanje u srednja poduzeća te malih i srednjih poduzeća u veće sudionike kako bi se omogućila njihova konkurentnost na svjetskoj razini; usmjerava pozornost na gospodarsku korist stvaranja veza među tvrtkama u nekim sektorima, kao što je vojna industrija, kako bi se dosegla ekonomija razmjera i dijelili zajednički industrijski projekti;

60. smatra da je bolji, jeftiniji i brži pristup malih i srednjih poduzeća antidampinškim postupcima ključan da ih se na djelotvorniji način zaštiti od nepravednih praksi trgovinskih partnera; poziva Europsku uniju da ovu točku uzme u obzir pri reformi trgovinskih zaštitnih instrumenata;

61. poziva EU da poveća svoju industrijsku proizvodnju pružanjem točnijih informacija potrošačima, traženjem obveznog navođenja podrijetla proizvoda EU-a i proizvoda uvezenih iz trećih zemalja te zahtijevanjem obveznog poštovanja geografskih naznaka europskih prehrambenih proizvoda u trećim zemljama;

62. naglašava da je tehnološki razvoj osjetljiv i ranjiv sektor; vjeruje da su prava intelektualnog vlasništva bitna sastavnica gospodarstva znanja i snažne industrijske politike koja mogu potaknuti inovaciju i istraživanje te ojačati europsku industriju; pozdravlja, s tim u vezi, stvaranje jedinstvenog patenta EU-a te poziva države članice da ga bez odgađanja provode; vjeruje da se postupak koji je doveo do njegova stvaranja treba održati kao primjer dobre prakse u kontekstu težnje za čvršćom industrijskom integracijom i integracijom unutarnjeg tržišta; zabrinut je da sadašnje uređenje prava intelektualnog vlasništva često ne ispunjava svoju misiju da rezultira inovacijama; vjeruje da povećana transparentnost, inovativno upravljanje i prakse izdavanja dozvola mogu stvoriti brža rješenja za tržište; u tom kontekstu pozdravlja rad koji je Komisija pokrenula; poziva Komisiju i države članice i na jaču zaštitu prava intelektualnog vlasništva, naročito kako bi se borile protiv krivotvorenja i industrijske špijunaže; naglašava da su potrebne nove strukture upravljanja i forumi za zaštitu prava intelektualnog vlasništva na međunarodnoj razini; poziva Komisiju da izradi europsku strategiju za zaštitu poslovnih tajni;

63. naglašava važnost jačanja prava intelektualnog vlasništva u fizičkim i digitalnim okruženjima za rast i otvaranje radnih mjesta u europskim industrijama; pozdravlja u tom pogledu reformu sustava zaštitnog znaka EU-a koja je u tijeku i koja ima potencijal za poboljšanje zaštite zaštitnih znakova na internetu, izvan interneta i na cijelom unutarnjem tržištu;

64. podržava sadašnju reformu sustava prava o zaštitnom znaku koja će potaknuti zaštitu zaštitnih znakova na internetu, izvan interneta te diljem unutarnjeg tržišta i u međunarodnoj trgovini;

65. pozdravlja prepoznavanje problema „šume patenata i patentnih zasjeda”; podržava izmjenu regulatornog sustava radi podupiranja uzajamnog licenciranja s pozitivnim učinkom za tržišno natjecanje i sustava za objedinjavanje patenata;

66. poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo koje će europskim poduzećima omogućiti proizvodnju generičkih i biosličnih lijekova u EU-u tijekom razdoblja dopunske potvrde o zaštiti, nakon isteka zaštite patenta, kako bi se pripremili za plasiranje neposredno nakon isteka dopunske potvrde o zaštiti ili izvozili u zemlje u kojima ne važi ni patent ni dopunska potvrda o zaštiti; vjeruje da bi takve odredbe mogle pomoći u izbjegavanju premještanja proizvodnje i poticanju otvaranja radnih mjesta u EU-u, kao i u stvaranju jednakih pravila igre za europska poduzeća i njihove konkurente u trećim zemljama;

67. naglašava da vanjski odnosi imaju posljedice koje prekoračuju područje sporazuma potpisanih pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (WTO) te da bi se u razvijanju vanjske dimenzije industrijske politike EU i države članice trebale dogovoriti o zajedničkom stajalištu kako bi se na svjetskoj razini osigurala jednaka pravila igre za sve;

68. usmjerava pozornost na činjenicu da se u svojoj zajedničkoj komunikaciji od 7. veljače 2013. naslovljenoj „Strategija Europske unije za kibernetičku sigurnost: otvoren, siguran i zaštićen kibernetički prostor”(22), potpredsjednica Komisije/visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku obvezala na razvijanje kibernetičke obrambene politike i alata te unaprjeđenje industrijskih i tehnoloških resursa za područje kibernetičke sigurnosti; poziva na brzu i proširenu provedbu ovih politika kako bi se poduzeća, naročito mala i srednja poduzeća, zaštitila od kibernetičkog kriminala;

69. naglašava potrebu povećanja konkurentnosti europskih tvrtki na svjetskom tržištu; primjećuje važnost trgovinske strategije EU-a; poziva Komisiju da, u svjetlu povećane konkurentnosti trgovačkih partnera EU-a, reorganizira svoju trgovinsku politiku, da osigura usklađenost trgovinske politike i politike konkurentnosti Unije s ciljevima europske industrijske politike te da ona ne ugrozi inovativan i konkurentan potencijal europskih tvrtki; poziva Komisiju da zajedno s visokom predstavnicom EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku izradi strategiju za uključivanje službe za pomoć malim i srednjim poduzećima u misije EU-a; primjećuje da bi te službe za pomoć malim i srednjim poduzećima trebale uzeti u obzir rad gospodarskih komora i uključiti ono što su naučile od europskih poduzetničkih centara; poziva Komisiju i države članice da unaprijede svoju suradnju u potpori europskim tvrtkama na vanjskim tržištima; poziva ih naročito da prednost daju instrumentima za pomoć malim i srednjim poduzećima te da centraliziraju informacije za mala i srednja poduzeća uspostavom sustava informacija po načelu „sve na jednom mjestu“ diljem Europske unije; poziva Komisiju da provede dio ispitivanja poboljšane konkurentnosti procjene utjecaja trgovinskih sporazuma i njihovoga kumulativnog učinka;

70. primjećuje da troškovi povezani s okolišem koje snosi europska industrija sve češće navode europske industrijalce da ulažu izvan europske industrije;

71. ističe važnost ekoloških i socijalnih standarda u bilateralnim trgovinskim sporazumima i multilateralnim trgovinskim odnosima kako bi se na svjetskoj razini uspostavila poštena i pravedna trgovina i jednaka pravila igre za sve; poziva Komisiju da pri potpisivanju novih trgovinskih sporazuma ili revidiranju postojećih osigura jednake uvjete za subjekte u EU-u i izvan njega; naglašava da bi EU trebao poduzeti prave korake kako bi se postavilo pitanje posebnih nepravilnosti koje su štetne za europske industrijske interese i postupno uvesti načelo međusobnih trgovinskih odnosa, posebno što se tiče pristupa tržištima javne nabave,te poboljšati pouzdanost, što može pomoći u otvaranju tržišta;

72. podsjeća Komisiju da niska razina plaća i zaštita okoliša i dalje ostaju važan aspekt međunarodne suradnje i da je žurno potrebno provesti usklađivanje ovih standarda u svrhu njihovog povišenja kako bi se EU mogao istinski ponovno industrijalizirati; s tim u vezi poziva Komisiju da pregovara o obvezama na području prava radnika i zaštite okoliša s trećim zemljama u sporazumima o slobodnoj trgovini;

73. prima na znanje prijedlog Komisije o modernizaciji zaštitnih trgovinskih instrumenata Europske unije, koji su ključni elementi industrijske politike; nada se da se tom modernizacijom može poboljšati njihova učinkovitost; u tu svrhu traži od Komisije da ne oslabi ove instrumente, niti de jure niti de facto, već naprotiv, da ih ojača kako bi učinkovitije i što je brže moguće europska poduzeća, bez obzira na njihovu veličinu, zaštitila od nezakonitih ili nepoštenih poslovnih praksi;

74. podsjeća na potrebu uporabe instrumenata za obranu trgovine, ako okolnosti to opravdavaju, protiv zemalja koje nisu u skladu s međunarodnim trgovinskim pravilima ili uvjetima iz sporazuma o slobodnoj trgovini sklopljenih s EU-om te poziva na to da se malim i srednjim poduzećima omogući lakši, brži i jeftiniji pristup protudampinškim postupcima kako bi se mogla bolje zaštititi od nepoštenih postupaka;

75. usmjerava pozornost na ključnu ulogu koju istraživanja i inovacije imaju u osiguravanju konkurentnosti europskih tvrtki na svjetskim tržištima te ističe potrebu da europske tvrtke bolje predviđaju zahtjeve na tržištima trećih zemalja kako bi odgovorile na svjetsku potražnju;

76. smatra ključnim da si EU, kao dio nastojanja oko revitalizacije svoje industrije, osigura sredstva za:

– provođenje aktivnije protudampinške politike i poduzimanje odgovarajućih mjera kao odgovora na, između ostalog, nepoštene izvozne subvencije koje su uvele neke treće zemlje;

– provođenje autentične politike deviznog tečaja koja štiti interese europske trgovine;

– podupiranje načela „poštene trgovine” koje se temelji na uzajamnom poštovanju društvenih, ekoloških i kulturnih standarda te standarda ljudskih prava u međunarodnoj trgovini;

77. poziva Komisiju da znatno poboljša svoje procjene trgovinskih sporazuma, posebno provedene procjene učinka, uzimajući pritom u obzir pitanje industrijske konkurentnosti i provodeći povratne procjene, kao i analize ukupnih učinaka svih sporazuma koji su već sklopljeni ili se o njima pregovara; naglašava važnost partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) u ostvarivanju europske reindustrijalizacije, rasta i ciljeva zapošljavanja, koje bi moglo pojednostavniti i povećati izvoz europskih industrijskih proizvoda, poboljšati konkurentnost europske industrije podizanjem međunarodnih proizvodnih standarda i smanjiti uvozne troškove sirovina i prerađevina za proizvodna poduzeća; zagovara da TTIP, kao i u slučaju drugih trgovinskih sporazuma, treba sadržavati i poglavlje usmjereno na takva energetska pitanja kao što su ona koja bi mogla utjecati na unutarnje tržište; poziva Komisiju da s pomoću ukidanja carina omogući bolji pristup tržištu u vezi s uslugama i ulaganjima, ojača regulatornu suradnju, osigura bolja pravila o javnoj nabavi i zaštitu intelektualnog vlasništva te da aktivno nastavi slijediti te ciljeve u politici tržišnog natjecanja i u vezi s energijom i proizvodima; naglašava potrebu racionalizacije propisa i smanjenja regulatornih i administrativnih tereta, kao što je predviđeno partnerstvom za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP), koje treba provoditi dosljedno uzimajući u obzir i štiteći visoke društvene i ekološke standarde te prava zaposlenih; ističe činjenicu da će moguće sklapanje partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) otvoriti izglede za širok gospodarski prostor koji bi zauzvrat ojačao veze EU-a i poslužio mu kao multiplikator za izravna strana ulaganja u EU-u;

78. poziva Komisiju da prouči primjer SAD-a i dopusti sindikatima ulaganje pritužbi povezanih s trgovinom, s obzirom na to da poremećaji u trgovini mogu negativno utjecati na industriju te time i na radnike, i da predloži slične mjere za EU;

79. naglašava da se europski industrijski lanac vrijednosti mora ojačati budućim trgovinskim sporazumima, sporazumima o ulaganju i sporazumima o intelektualnom vlasništvu, što znači da je već potrebno uključiti odgovarajuću strategiju kad je mandat sastavljen;

80. poziva Komisiju da izradi europsku izvoznu strategiju za tehnologije koje učinkovito koriste resurse i energiju i odgovarajuće usluge, što uključuje diplomaciju standardizacije kako bi se osiguralo promicanje europskih standarda diljem svijeta;

81. ističe da su standardi i tehničke odredbe izuzetno važni za osiguravanje vodeće uloge EU-a na području inovativnih sektora, uključujući zelene tehnologije; poziva stoga Komisiju da ojača sposobnost EU-a za određivanje standarda i međunarodnih tehničkih pravila u inovativnim sektorima; potiče nadalje Komisiju da poboljša suradnju s najvažnijim trećim zemljama, uključujući zemlje u razvoju, imajući u vidu određivanje zajedničkih standarda i tehničkih pravila;

Financiranje industrijskog preporoda

82. priznaje postojanje ograničenja kreditiranja banaka i njihov negativan utjecaj, posebno na mala i srednja poduzeća; žali zbog činjenice da takva ograničenja utječu i na financijske instrumente koje je EU stavio na raspolaganje te vjeruje da bi Komisija trebala zatražiti od financijskih posrednika nadležnih za administraciju tih instrumenata da podnose godišnja izvješća; pozdravlja zelenu knjigu Europske komisije o dugoročnom financiranju; naglašava potrebu da se poveća snaga i pouzdanost bankarskog sektora EU-a u okviru sporazuma Basel III, bankarske unije i Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM); ističe da je važno da i naši međunarodni partneri provode pravila iz sporazuma Basel III; naglašava da su ulaganja u industriju dugoročna ulaganja; poziva Komisiju i države članice da poboljšaju zakonodavni i financijski okvir kako bi postao jasniji i predvidljiviji i kako bi se time potaknulo ulaganje u industriju;

83.  smatra da je potrebno istražiti nove alternativne i kreativne načine financiranja, naročito u odnosu na privatno financiranje i financiranje povećanjem vlasničkog uloga; primjećuje da poticanje financijske pismenosti također ima važnu ulogu u tom pogledu i da bi tu financijsku pismenost trebalo uključiti u školske programe;

84. naglašava važnost financijskih sredstava za novoosnovana poduzeća i mala i srednja poduzeća kako bi poduzetnici mogli imati resurse za dovođenje novih ideja na tržište;

85. pozdravlja inicijativu Komisije da s Europskom investicijskom bankom (EIB) oblikuje zajedničke financijske instrumente te primjećuje da je ta inicijativa prihvaćena na sastanku Europskog vijeća u lipnju 2013.; pozdravlja također činjenicu da su Komisija i EIB namjeravali Europskom vijeću prije njegova sastanka u listopadu 2013. predstaviti cjelovito izvješće o njihovoj primjeni u kojem su utvrđeni kvantitativni ciljevi, instrumenti i vremenski plan;

86. poziva Vijeće da u savjetovanju s Komisijom i EIB-om bez odgode utvrdi parametre za te instrumente imajući u vidu postizanje znatnog učinka poluge; naglašava djelovanje tih instrumenata prije kraja 2013.;

87. pozdravlja povećanje kapitala Europske investicijske banke i njezine nedavno objavljene smjernice za kreditiranje povezane s novim standardom o emisijama (EPS) od 550 grama CO2 po kilovatsatu (g/kWh); smatra da bi Europska investicijska banka mogla pomoći u ublažavanju problema povezanih s fragmentacijom financijskih tržišta EU-a; poziva Europsku investicijsku banku da nastavi pratiti razvoj novih kreditnih modela prilagođenih potrebama industrije; poziva Europsku investicijsku banku da provede svoj plan povećanja kreditne aktivnosti u EU-u za više od 50% između 2013. i 2015.;

88. ističe da supsidijarnost ostavlja otvorena vrata za razne fiskalne politike i kreditiranja, kao i subvencijske aranžmane u cijeloj Europi;

89. poziva Komisiju da istraži kako bi se tržišta vrijednosnih papira osiguranih jamstvima i alternativne financijske formule s pravilnim bonitetnim nadzorom mogli iskoristiti za olakšavanje financiranja malih i srednjih poduzeća; primjećuje ulogu koju banke za razvoj poslovanja i infrastrukturu mogu imati u ulaganju u pokrivene obveznice koje izdaje banka, kombiniranjem takvog ulaganja s povećanim ciljevima kreditiranja malih i srednjih poduzeća; pozdravlja prijedlog privatno-privatnih kreditnih partnerstava u kojima se osiguravajuće društvo i banka udružuju u svrhu davanja kratkoročnih i dugoročnih kredita;

90. vjeruje da je važno poticati nove inovativne modele financiranja za mala i srednja poduzeća, naročito s visokim potencijalom rasta; ukazuje na procvat inicijativa za grupno financiranje i e-platformi za kredite u Europi te na financijske i nefinancijske koristi koje to financiranje donosi malim i srednjim poduzećima i poduzetnicima, kao što su osiguravanje sredstava za pokretanje poduzeća, vrednovanje proizvoda, povratne informacije korisnika te stabilna i vjerna dioničarska struktura; poziva Komisiju da izda komunikaciju u vezi s grupnim financiranjem; poziva Komisiju da izradi učinkovit regulatorni okvir za grupno financiranje do iznosa od 1 milijun eura po projektu, koji se također bavi pitanjima zaštite ulagača; poziva Komisiju da razmotri otvaranje nekih ograničenih fondova za usluge grupnog financiranja, kao što su to već učinile neke države članice;

91. poziva Komisiju da podrži stvaranje lokalnog tržišta obveznica za mala i srednja poduzeća kako bi osigurala primjereno dugoročno financiranje, naročito u regijama s ograničenim kreditima; smatra da bi lokalna tržišta obveznica, kao što je burza u Stuttgartu, mogla poslužiti kao potencijalni model;

92. poziva Komisiju da podrži razvoj nacionalnih investicijskih banaka za mala poduzeća te da omogući postojećima da prošire svoje djelovanje na druge države članice i sudjeluju u projektima financiranja izvan svojih nacionalnih granica, izradom smjernica radi prevladavanja općeg kreditnog sloma;

93. smatra kasna plaćanja izvorom nestabilnosti i gubljenja konkurentnosti poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća; pohvaljuje one države članice koje su u potpunosti provele direktivu o kasnom plaćanju i poziva na njezinu potpunu provedbu širom EU-a; smatra da pomoć EU-a i financijski instrumenti koji su na raspolaganju nisu dovoljno poznati gospodarskim subjektima, posebno malim i srednjim poduzećima; ustraje u tome da se diljem EU-a uspostave sustava informacija po načelu „sve na jednom mjestu“ na kojima bi malim i srednjim poduzećima bile dostupne sve informacije o dostupnom financiranju EU-a; naglašava važnost uspostave mreža posredničkih udruga poduzetnika i udruga s neprofitnim ciljevima radi uspostave i osiguravanja potpore, mentorstva i kredita malim i srednjim poduzećima, imajući u vidu razvoj poduzetništva;

94. smatra da nepravedna porezna konkurencija među državama članicama nije prikladna za razvoj jake europske industrijske politike;

95. zagovara bolju koordinaciju poreznih sustava poduzeća u EU-u s pomoću uvođenja usklađenih poreznih osnovica;

96. poziva Komisiju da izradi cjelovitu studiju činitelja konkurentnosti nepovezanih s troškovima za različite industrijske aktivnosti u EU-u (rokovi isporuke, patenti, kvaliteta proizvoda, usluge nakon prodaje, kvaliteta prijevoza, energetska i informacijsko-komunikacijska infrastruktura itd.) u usporedbi s onima u drugim dijelovima svijeta; poziva Komisiju da provodi stalnu analizu makroekonomske konkurentnosti, s posebnim naglaskom na prijevozu te energetskoj i informacijsko-komunikacijskoj infrastrukturi, te da izradi studije za dugoročno financiranje nove ili postojeće infrastrukture koja je potrebna kako bi se osigurala daljnja konkurentnost EU-a;

97. naglašava važnost poduzetničkog kapitala i mreža poslovnih anđela, naročito za žene; poziva na žurnu primjenu internetskog portala za poduzetnice; pozdravlja podršku EU-a uspostavi mreža poslovnih anđela i poduzetničkih inkubatora; posebno pozdravlja uspostavu pogodnosti za temeljni kapital u okviru programa Obzor 2020. i COSME kako bi se podržalo povećanje kvantitete i kvalitete zalihe poduzetničkog kapitala; vjeruje da Europski investicijski fond ima ključnu ulogu u razvoju tržišta poduzetničkog kapitala, naročito u razvoju novih tehnologija; vjeruje da bi se u porezne svrhe trebala ukloniti razlika između temeljnog kapitala i zaduživanja;

98. poziva Komisiju da prouči multiplikacijske učinke vodećih jedinica kompetencije u odnosu na njihovu produktivnost, stvaranje vrijednosti i mreža zaposlenosti u cjelokupnom gospodarstvu; smatra da vodeće jedinice kompetencije ne definira nužno njihova veličina nego da ispunjavaju niz kriterija kao što je međunarodna usmjerenost, određeni minimalni udio na domaćem i globalnom tržištu, intenzivno istraživanje te razvoj i suradnja s velikom mrežom poduzeća; smatra da bi takva studija mogla prije svega svratiti pozornost na međuovisnost industrijskih subjekata i malih i srednjih poduzetnika, čime bi došlo do ukidanja određenih stereotipa u pogledu prerađivačkih industrijskih temelja;

Pridobivanje znanja i radne snage za industrijski preporod

99. iznosi stajalište da je od početka krize oko 5 500 europskih industrijskih poduzeća „restrukturirano”, pri čemu je izgubljeno oko 2,7 milijuna radnih mjesta;

100.naglašava da je strategija RISE prilika za stabilno zapošljavanje s dobrim radnim mjestima i pristojnom plaćom; naglašava da je za uključivanje mladih u radnu snagu neophodno partnerstvo sa zainteresiranim stranama, posebno sa socijalnim partnerima, komorama i organizacijama mladih; poziva Komisiju i države članice da pojačaju socijalni dijalog i unutar grana industrije i poduzeća; smatra da bi uključivanje socijalnih partnera u što je moguće ranijoj fazi svakoga zakonodavnog postupka bilo vrlo korisno; također poziva Komisiju da na svojoj razini potiče ulogu socijalnih partnera, poštujući pritom razlike među različitim nacionalnim sustavima; poziva socijalne partnere da se koliko je god moguće uključe u dijalog na razini EU-a;

101.primjećuje da će strategija RISE zahtijevati veći i bolji pristup osposobljavanju, cjeloživotnom učenju, stručnom školovanju koje je prilagođeno budućim potrebama i sveučilišnom obrazovanju, veći naglasak na područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, a osobito za žene i podršku poduzetništvu, zagovara uključivanje takvih tema u školske programe; podupire razvoj osposobljavanja povezanog s radnim mjestom i programe stažiranja, odgovarajuću mrežu socijalne sigurnosti zajedno s politikom „druge prilike”; vjeruje da bi, u tom bi smislu, programi i instrumenti EU-a, kao što je Obzor 2020. i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) trebali imati važnu ulogu;

102.smatra da potpora kvalificiranoj radnoj snazi Europi pruža veliku prednost i da je glavni motor pokretač za razvoj ulaganja u istraživanje i razvoj; poziva da se osobita pozornost prida podupiranju obrazovanja u svrhu osnivanja istraživačkih centara s vodećim položajem u akademskoj izvrsnosti u svijetu;

103.smatra da je inovacija na radnome mjestu, razvoj kompetencija, kreativnih i samostalnih radnika i timskog rada važna prednost za socijalnu i gospodarsku uspješnost poduzeća; naglašava da demokratizacija na radnome mjestu, uključujući i aktivno sudjelovanje predstavnika zaposlenih i sindikata, treba biti proširena; poziva države članice ili predmetna regionalna tijela na stvaranje okvira za trajno usavršavanje, bilo da je u pitanju pravo pojedinca na obuku ili drugi programi, koji osigurava da njihov skup vještina ostaje ispred rastuće potražnje u sektoru te je prilagodljiv na novo tržište ili se, u slučaju viška radne snage, može prenijeti na drugi industrijski sektor; napominje da poslodavci i radnici dijele odgovornost za cjeloživotno učenje; nadalje napominje da su informiranje i savjetovanje na radnome mjestu temeljno pravo utvrđeno Ugovorom;

104.poziva Komisiju da blisko surađuje s državama članicama i predmetnim socijalnim partnerima iz sektora kako bi se izradile srednjoročne i dugoročne prognoze u pogledu vještina koje zahtijeva tržište zapošljavanja, primjerice osnivanjem europskih vijeća za industrijske vještine;

105.poziva države članice da se suoče s manjkom računalnih vještina na svim razinama obrazovanja i tijekom cjeloživotnog učenja jer trendovi u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji mogu dugoročno gledajući imati velik utjecaj na rastuće industrije u sektorima kao što su energetska učinkovitost, ekološko planiranje, sigurnosni ciljevi i ostale komunikacijske sposobnosti (primjerice učinkoviti i inteligentni sustavi prometa, sustavi za komunikaciju među ljudima, komunikaciju među ljudima i strojevima te komunikaciju među strojevima);

106.naglašava da snaga u inženjerstvu i informacijskoj tehnologiji poboljšava elastičnost u zapošljavanju; poziva države članice koje imaju potporu Komisije da razmotre postavljanje nacionalnih ciljeva radi povećanja broja studenata znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike; vjeruje da stvaranje nacionalnih, regionalnih i europskih platformi za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku radi razmjene najbolje prakse među regijama, sveučilištima i industrijama može donijeti koristi postavljanju ciljeva u tom području; također smatra da bi, ako ih se osnuje, europske platforme mogle biti važne za nacionalne platforme jer bi im omogućavale usklađivanje i suradnju na europskoj razini; ističe da bi u ovome kontekstu osnovne informacijske i komunikacijske vještine također trebalo poticati u školama i programima za stručno osposobljavanje;

107.poziva Komisiju i države članice da razmotre američki model osnivanja fondova za prijelaz s fakulteta na radno mjesto (College-to-Career, C2C) kako bi se stvorila partnerstva između industrija i sveučilišta i osposobili mladi ljudi za radna mjesta u rastućim industrijama; primjećuje planove za uspostavu „sveučilišnih tehničkih škola” s industrijama partnerima, o čemu se raspravljalo u Ujedinjenoj Kraljevini;

108.naglašava važnost povećanja dobrovoljne mobilnosti među mladima promicanjem programa Erasmus za sve, uklanjanjem postojećih barijera za prekogranični pripravnički staž i praksu te ojačavanjem prenosivosti prava na mirovinu i socijalnu zaštitu diljem EU-a; ističe da bi posebno program „Erasmus za mlade poduzetnike” trebalo znatno proširiti;

109.predlaže mobilizaciju svih dostupnih financijskih i zakonodavnih instrumenata radi poticanja ekonomskog premještanja te poziva na osnivanje informacijskih centara kako bi se kod poduzetnika još više produbila svijest o prednostima zadržavanja njihove djelatnosti unutar Europe ili premještanja u Europu u smislu skraćivanja lanaca opskrbe i uspostave lokalne proizvodne tradicije te veće učinkovitosti u ovom sektoru, istodobno povećavajući mogućnosti za lokalno zapošljavanje; potiče korištenje EURES-a u svrhu iskorištavanja kompetencija mladih Europljana koji traže posao; poziva države članice da poboljšaju provedbu Direktive o uslugama i uklone slučajeve socijalnog dampinga;

110.ističe da je obrazovanje temeljni zahtjev te da svi stupnjevi obrazovanja, od osnovne škole do sveučilišta, moraju biti otvoreni svima;

111.ističe potrebu za smanjenjem stope napuštanja škole i naglašava da oni koji napuste školu trebaju imati mogućnosti za osposobljavanje, kao što je to slučaj s austrijskim programom „Jamstvo osposobljavanja”;

112.pozdravlja odluke da se provede program Jamstva za mlade i težnje koje stoje iza njega kao i spremnost država članica da izdvajaju sredstva za borbu protiv nezaposlenosti mladih; pozdravlja promicanje Saveza za strukovno naukovanje; ističe da u nekim državama članicama strukovna naukovanja ne čine u dovoljnoj mjeri sastavni dio politike zapošljavanja; poziva Komisiju da razvije zajedničke pokazatelje socijalnog ulaganja, osobito na području nezaposlenosti među mladima; poziva industriju da aktivno sudjeluje u provedbi Jamstva za mlade na odgovarajućim nacionalnim razinama i da, kada je to moguće, ponudi kvalitetno zaposlenje ili programe vježbeničkog staža mladima te da stvori kvalitetne programe prakse koja se pristojno plaća; potiče države članice da programe strukovnog naukovanja učine privlačnijima za poduzeća putem raznolikih mjera;

113.naglašava da su države članice s jakim sustavima stručnog osposobljavanja imale relativno snažno tržište zapošljavanja tijekom krize; poziva sve države članice da prouče i uvedu takve sustave zajedno sa socijalnim partnerima i ostalim relevantnim zainteresiranim stranama kao što su komore; primjećuje izazov sve većeg usklađivanja europskog sustava kredita u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (ECVET) s europskim sustavom prikupljanja i prenošenja kredita (ECTS); također naglašava važnost usporedivosti i veće usklađenosti među različitim nacionalnim sustavima stručnog osposobljavanja kako bi se olakšala mobilnost na tržištu rada u relevantnim kategorijama zanimanja;

114.ističe da srednje tehničke škole i sustavi stručnog obrazovanja imaju vrlo važnu ulogu te podržava inicijative Komisije za poticanje međugraničnih razmjena među državama članicama;

115.smatra da bi se ugled stručnog obrazovanja i osposobljavanja trebao poboljšati ne samo naglašavanjem njegove svojstvene vrijednosti nego i njegovim povezivanjem s mogućim prijelazom na sveučilište ili drugo visoko obrazovanje; navodi da to također iziskuje da visoke kvalifikacije stručnog obrazovanja i osposobljavanja donose višu razinu kvalifikacija u nacionalnim okvirima kvalitete država članica; naglašava važnost poboljšavanja obrazovnih vještina radi unaprjeđenja kvalitete razvoja novih proizvodnih vještina, također putem mjera EU-a za standardizaciju politika ljudskih resursa počevši od temeljnog osposobljavanja;

116.poziva države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima osmisle i provedu programe stručnog usmjeravanja za mlade u znanstvenim i tehnološkim disciplinama radi promicanja razvoja izvedivog i održivog gospodarstva te ostvare mjere obavještavanja i osvještavanja vezane uz ekološka pitanja i pitanja okoliša, što putem sustava formalnog obrazovanja, što u okviru mjera lokalnih i regionalnih tijela;

117.smatra da daljnji razvoj slobode kretanja radnika korištenjem instrumenata kao što su uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija i cjeloživotno usavršavanje, osobito u slučaju ranjivih skupina radnika, ima veliki potencijal za ublažavanje nedostatka stručne radne snage te za poticanje uključivog rasta;

118.poziva države članice da pokrenu sustave mikrokreditiranja za mlade ljude kako bi se promicalo poduzetništvo;

119.očekuje da će se mjere i aktivnosti koje se poduzimaju radi promicanja poduzetništva na europskoj ili nacionalnoj razini primjenjivati u svim vrstama poduzeća, zadruga, obrtničkih poduzeća, slobodnih zanimanja i poduzeća socijalnog gospodarstva;

120.ističe da bi strategija RISE trebala biti vođena načelom „jednake plaće za jednak rad” radi osiguravanja jednakosti spolova na radnome mjestu i jednakih uvjeta za zaposlenike s različitim vrstama ugovora;

121.ističe da svake godine žene predstavljaju više od polovine osoba koje diplomiraju u Europi; naglašava pozitivan učinak koji bi vještine kvalificiranih žena mogle imati na poduzeća, posebno na području rasta, produktivnosti i konkurentnosti europske industrije; u vezi s time, poziva zainteresirane strane s gospodarskih, obrazovnih i socijalnih područja te Komisiju da promiču i jačaju ulogu žena u industrijskim sektorima u Europi;

122.naglašava važnost izbjegavanja tradicionalne neravnoteže spolova u industriji; smatra da je važno vratiti ravnotežu kako bi i žene i muškarci mogli u potpunosti sudjelovati na tržištu rada, osobito u kontekstu demografskih promjena s kojima je EU suočen;

123.upućuje na važnu ulogu radnica u strategiji RISE; naglašava da izostanak rodne perspektive u industrijskim politikama povećava nejednakost među spolovima; smatra da je važno vratiti ravnotežu kako bi i žene i muškarci mogli u potpunosti sudjelovati na tržištu rada, na temelju načela „jednake plaće za jednak rad”; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da zastupljenost radnica u osposobljavanju te projektima i programima za ekološku promjenu ne bude premala ili da je uopće ne bude i ističe potrebu za integriranjem jednakosti spolova; poziva države članice da provodu mjere uspostave ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života,kako bi se povećale mogućnosti da žene ostvare neprekinute i redovite karijere;

124.zapaža da prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika neće samo otvoriti nova radna mjesta u novim sektorima gospodarstva nego bi također moglo rezultirati gubitkom radnih mjesta u manje održivim djelatnostima; u vezi s time preporučuje da je potrebno uspostaviti i ojačati oruđe za pravodobno predviđanje promjene radi osiguravanja neometanog prijelaza s jednoga radnog mjesta na drugo;

125.poziva Komisiju da razvije i potiče zbirku alata za održivu politiku poduzeća (koja obuhvaća društvenu odgovornost poduzeća, izvješćivanje o održivosti, mjere za poticanje niskougljičnih proizvodnih modela ili modela u kojima nastaje malo otpada);

126.naglašava važnost korporativne društvene odgovornosti, ključnog alata za politiku poduzeća koja poklanja pozornost učinkovitoj uporabi prirodnih resursa, društvenim aspektima s obzirom na odnose sa zajednicom, radnicima i njihovim predstavnicima te gospodarskim aspektima koji se odnose na zdravo upravljanje poduzećem;

127.poziva države članice da u dijalogu sa socijalnim partnerima i relevantnim zainteresiranim stranama razmotre politiku kako bi radno vrijeme postalo fleksibilnije tijekom ekonomskog pada;

128.predlaže da se u dnevni red budućeg trostranog socijalnog samita za rast i zapošljavanje u skladu s člankom 152. Ugovora o funkcioniranju Europske unije uključi točka o uzimanju u obzir usklađivanja minimalnih socijalnih standarda pri izračunu visine troškova;

Resursna i energetska politika za industrijski preporod

129.naglašava činjenicu da su resursi i energija u središtu strategije RISE s obzirom na to da su ključni za međunarodnu konkurentnost; naglašava da je raspoloživost sirovina od ključne važnosti za razvojne mogućnosti europske industrije i upozorava da bez određenih ključnih sirovina budući razvoj većine strateških industrija u Europi ne bi bio moguć; poziva Komisiju i države članice da poduzmu aktivne mjere u borbi protiv prekomjernih troškova i u resursima i u energiji; zagovara pristup koji se temelji na trima elementima: cjenovnoj prihvatljivosti, održivosti i dostupnost za oboje, koji ustrajava na sve tri spomenute dimenzije a čiji je cilj razdvojiti rast od povećanog korištenja resursa; naglašava važnost jamčenja konkurentnog i transparentnog energetskog tržišta koje izbjegava neravnoteže između država članica i osigurava lak pristup sigurnoj, održivoj, cjenovno prihvatljivoj i pouzdanoj energiji; napominje potrebu za strategijom za olakšavanje integracije europskog energetskog tržišta i razvojem energetskih infrastruktura;

130.pozdravlja Europsku inicijativu za sirovine, Europsko partnerstvo za inovacije u području sirovina i njegov strateški provedbeni plan, kao i Plan za učinkovito korištenje resursa; naglašava potrebu rješavanja pomanjkanja ključnih resursa kao što je voda i poziva Komisiju da nastavi rad na trodijelnoj strategiji sirovina međunarodnih partnerstava i trgovine, opskrbe sirovinama u EU-u, te učinkovitosti, recikliranja i ponovnog korištenja resursa; poziva Komisiju da uključi ciljeve politike otpada u Europski semestar i u međusobne preporuke država i programa nacionalne reforme; poziva Komisiju da dodatno razradi sektorska referentna mjerila za učinkovito korištenje resursa, posebno u svrhu javne nabave; poziva Komisiju da integrira strategiju 3R (smanji, ponovo iskoristi, recikliraj) i oprezno analizira prijedloge koji pozivaju na ograničavanje važnih sirovina; naglašava važnost globalnog sustava za izdavanje potvrda za recikliranje opasnog otpada u okviru prvog stupnja njegove obrade i otpadnog elektroničkog i električnog materijala (OEEM); ukazuje na to da relevantni sustavi prikupljana i recikliranja postoje u nekim državama članicama; primjećuje da europske primarne industrije pokazuju neke od najviših standarda u svijetu, te poziva Komisiju da u roku od dvije godine procijeni prijedlog za uspostavu europskog geološkog instituta; poziva Komisiju da osmisli mjere s namjerom da uskladi pravila i postupke izdavanja dozvola za crpljenje sirovina u Europskoj uniji; poziva države članice, industriju, geološke institute i Komisiju na suradnju u prostornom planiranju lokacija sirovina;

131.naglašava potencijal prijelaza na ekonomiju zasnovanu na biotemeljima s obzirom na to da sirovine, kao što su one iz šuma, mogu imati ključnu ulogu u proizvodnji obnovljive energije i održivoj industrijskoj proizvodnji;

132.traži brzu provedbu direktive o energetskoj učinkovitosti i nacionalnih akcijskih planova koje podupiru odgovarajuće financijske inicijative; poziva na uvođenje skupnog izuzeća za sve sustave energetske učinkovitosti koji su Europskoj komisiji prijavljeni u okviru akcijskih planova za energetsku učinkovitost država članica; smatra da bi države članice trebale odrediti ambiciozne strategije, osobito za obnavljanje postojećih zgrada prema utvrđenim zajedničkim standardima; naglašava da bi financijski instrumenti mogli dodatno promicati program za učinkovito korištenje resursa; poziva Komisiju da radi na isplativim kriterijima potpore za obnovljivu energiju; naglašava da je pouzdana, sigurna i cjenovno prihvatljiva opskrba energijom ključna za konkurentnost europske industrije; naglašava važnost jasnih i dugoročnih klimatskih ciljeva koji omogućuju poduzećima da ulažu, osobito u zelene industrije te potiče Komisiju da predloži pravni okvir za europsku energetsku i klimatsku politiku do 2030. radi poticanja na srednjoročna i dugoročna ulaganja u smanjenje emisija ugljičnog dioksida, energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju;

133.primjećuje da samo Europska unija radi sa sustavom emisijskih jedinica i da se, izuzevši države članice EU-a, manje od šest zemalja, koje čak ne predstavljaju ni 15% svjetskih emisija CO2, uključujući EU, još pridržava Protokola iz Kyota;

134.poziva Komisiju da predloži industrijsku strategiju za obnovljive energije koja obuhvaća čitav raspon istraživačkih djelatnosti, uključujući financiranje, kako bi se osiguralo zadržavanje vodećeg položaja Europske unije na području obnovljivih energija;

135.smatra da bi europska industrija, kao i pojedinačni potrošači, profitirala od modernizirane energetske infrastrukture, poput pametnih mreža, koje bi pomogle povećanju domaćega energetskog potencijala i potpunoj integraciji obnovljivih izvora u opskrbu energijom;

136.poziva Komisiju da osigura stabilan okvir za opskrbu energijom u nadolazećim desetljećima kako bi se osiguralo ulaganje i omogućile mjere za poticanje održive konkurentnosti;

137.naglašava sadašnje trendove u globalnim cijenama energije koji su povezani s nekonvencionalnim izvorima nafte i plina u SAD-u i događanjima na Srednjem istoku te navodi da su visoke cijene energije važan čimbenik koji utječe na konkurentnost europske industrije; naglašava potrebu za provođenjem analize čimbenika koji utječu na cijenu energije; poziva Komisiju da uzme ovu činjenicu u obzir, kao što je činila u svojim procjenama utjecaja, pri izlaganju budućih prijedloga; naglašava da strategija RISE zahtijeva usklađenost između industrijskih, energetskih i klimatskih politika; navodi da su niže cijene energije u SAD-u omogućile dodatna ulaganja u industriju; upućuje na rezolucije Parlamenta o takvim ulaganjima; naglašava iznimno važnu ulogu energetski intenzivnih industrija koje proizvode temeljne neophodne materijale; naglašava da su te industrije podložne riziku istjecanja ugljičnog dioksida te da su stoga potrebne posebne mjere opreza kako bi zadržale konkurentnost; traži od Komisije da osmisli preporuke radi sprječavanja rizika od istjecanja ugljičnog dioksida;

138.žali zbog činjenice da Komisija nije pokazala svoje pridržavanje načela predostrožnosti u odnosu na sektore koji upotrebljavaju tehnologije koje nisu dokazale svoju nerizičnost;

139.ističe da zemlje na jugu Europe plaćaju najviše cijene plina, što industrije, osobito one energetski intenzivne, dovodi u konkurentski nepovoljan položaj i istodobno povećava rizik istjecanja ugljičnog dioksida;

140.poziva Komisiju i države članice da ponovno razmotre uvjete za dugoročne ugovore na području energije i revidiraju ugovore o plinu koji se zasnivaju na mehanizmu za utvrđivanje cijena prema načelu indeksacije te da postupno prelaze na utvrđivanja cijena iz jednoga centra uz veću konkurentnost na unutarnjem tržištu; poziva Komisiju da pomogne u istraživanju mogućnosti otvaranja pregovora o tim ugovorima i ubrzanju prijelaza na fleksibilnije alternative; tako bi se unaprijedili ciljevi boljeg pristupa plinu za sve države članice;

Regionalna strategija RISE s posebnim osvrtom na jug Europe

141.zagovara pristup višeregionalnoj industrijskoj politici koji ponovno pokreće održiv rast u gospodarstvima sa smanjenom aktivnošću ili onima koja su izložena značajnim rizicima za svoju industrijsku bazu; zapaža žurnu potrebu za provedbom mjera za potporu onim industrijskim sektorima koji su najviše pogođeni krizom i međunarodnim natjecanjem; podržava strategiju visoke dodane vrijednosti u uključivanju regionalnih gospodarstava, osobito gospodarstava na jugu, u globalni lanac vrijednosti; smatra da su pametne strategije specijalizacije osobito važne u ovom kontekstu i da postojeće industrijske prednosti treba promicati kroz povećanu inovaciju i specijalizaciju; smatra da je istodobno s pametnom strategijom specijalizacije, u pogledu pristupa financiranju, potrebna strategija ulaganja za jug;

142.naglašava da se kreditiranje mora povećati u kriznim državama članicama i smatra da bi se mogao uvesti program mikrokreditiranja koji bi financirali EIB ili nacionalne razvojne banke, koji bi malim i srednjim poduzećima omogućili izvršenje narudžaba;

143.primjećuje da je nekoliko regija zbog rubne lokacije u nepovoljnijem položaju i da nedostatak odgovarajućih i dobro povezanih infrastruktura utječe na njihovu sposobnost da budu konkurentne na unutarnjem tržištu i izvan Unije; navodi da je to osobito važno za određena južna područja na jugu Europe, ali da ostala, kao što su istok i sjever Europe, na kojima se nalazi veliki udio prirodnih resursa Unije, također treba bolje povezati s ostatkom Unije. poziva Komisiju da promiče potpuno uključenje europske infrastrukture, posebno za južna gospodarstva, osobito željeznice, energije i informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te naglašava potrebu da se Instrument za povezivanje Europe orijentira prema tome rezultatu; poziva europske institucije i države članice da zajamče odgovarajuće razine financiranja i pojednostavnjenih birokratskih postupaka radi povećanja javno-privatnih partnerstava, financiranja projekata i projektnih obveznica; žali zbog činjenice što Iberijski poluotok nije u potpunosti integriran u europsko željezničko tržište i što, zajedno s dijelovima južne i istočne Europe, nije integriran u europsko energetsko tržište;

144.ističe da južne regije imaju veliki potencijal za razvoj strateškog sektora obnovljivih izvora energije; poziva na mjere za poticanje tržišta u tim regijama, uključujući aktivnosti za poticanje mikroproizvodnje od strane poduzeća koja bi željela proizvoditi vlastitu električnu energiju, a preostalu prodavati mreži;

145.naglašava da povećana raznolikost energetske opskrbe i korištenje domaćih resursa, uključujući obnovljive izvore energije, mogu imati važnu ulogu u obnavljanju južnih gospodarstava; navodi da južne zemlje snažno ovise o uvozu energije, u nekim slučajevima od jednog jedinog dobavljača;

146.naglašava važnost infrastrukture informacijskih i komunikacijskih tehnologija, osobito fleksibilnih i mobilnih rješenja, jer omogućavaju industriji da se razvija i u rubnim i rijetko naseljenim regijama;

147.naglašava važnost dijeljenja najbolje prakse i mehanizama tržišne replikacije; pozdravlja prijedloge poboljšanja suradnje, industrijske simbioze i razvoja mreža službi za savjetovanje o resursnoj učinkovitosti; smatra da bi napori uloženi u stvaranje industrijske simbioze mogli pomoću stvaranju veće vrijednosti i učinkovitosti; navodi da bi model industrijske simbioze Ujedinjene Kraljevine mogao poslužiti kao obrazac za ostale države članice;

148.naglašava da je preobrazba poduzeća u zadruge bila uspješna u nekim regijama te da je na učinkovit način osigurala dugoročniji pristup i učvrstila ih u lokalnom gospodarstvu dajući im ulogu u lokalnom održivom razvoju; navodi da zadruge predstavljaju važnu gospodarsku stvarnost u EU-u, u kojemu je više od 160 000 zadruga u vlasništvu 123 milijuna članova, uključujući više od 50 000 zadruga u industriji i uslužnom sektoru, koji zapošljavaju 1,4 milijuna osoba i pridonose otprilike 5% BDP-u svake države članice; s tim u vezi vjeruje da bi modele poslovanja koje su zadruge usvojile također trebalo uzeti u obzir, a njihove bi specifičnosti trebalo uzeti u razmatranje u relevantnim politikama EU-a;

149.smatra da gospodarstva zemalja južne Europe mogu iskoristiti nova izvozna tržišta te da su osobito strateški smještena za tržišta u južnom Sredozemlju, dok zemlje istočne Europe mogu slično iskorištavati nova izvozna tržišta u zemljama Zajednice nezavisnih država (ZND); poziva na spremno prihvaćanje poduzetničkog duha a migrante iz južne i istočne Europe na osnivanje poduzeća koja mogu pristupiti tim izvoznim tržištima; poziva Komisiju i države članice na promicanje poslovnih odnosa između sjevernog i južnog Sredozemlja; pozdravlja misije za rast potpredsjednika Tajanija; smatra da bi snažnije usmjeravanje na regionalne industrijske prednosti i klastere moglo rezultirati većom konkurentnošću radi strukturnog razvoja Europe; traži da se ta činjenica propisno uzme u obzir u budućim institucijskim i strukturnim kretanjima u Europi;

150.smatra da bi snažnije usmjeravanje na regionalne industrijske prednosti i klastere moglo rezultirati većom konkurentnošću radi strukturnog razvoja Europe; traži da se ta činjenica propisno uzme u obzir u budućim institucijskim i strukturnim kretanjima u Europi;

151.nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 315, 14.11.2012., str. 1.

(2)

SL C 198, 10.7.2013., str. 45.

(3)

SL C 161, 6.6.2013., str. 35.

(4)

SL C 349 E, 22.12.2010., str. 84.

(5)

SL C 308 E, 20.10.11., str. 6.

(6)

SL C 99 E, 3.4.2012., str. 31.

(7)

SL C 199 E, 07.07.12., str. 131.

(8)

SL C 51 E, 22.2.2013., str. 21.

(9)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0223.

(10)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0258.

(11)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0387.

(12)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0443.

(13)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0444.

(14)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0088.

(15)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0086.

(16)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0201.

(17)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0199.

(18)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0246.

(19)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0301.

(20)

SL C 327, 12.11.13., str. 82.

(21)

SL C 139, 17.5.2013., str. 11.

(22)

JOIN(2013) 1 konačna verzija - 7.2.2013.


OBRAZLOŽENJE

Obrazloženje se sastoji od izjava, koje će zbog ograničenog prostora biti upućene u obliku amandmana na izvješće. Svaka uvodna izjava, koja pruža temelj za izvješće, bit će detaljnije objašnjena u ovom poglavlju.

A. budući da je EU-u potrebna strategija za rješavanje gospodarske i financijske krize i pokretanje nove gospodarske dinamike;

Kriza je ozbiljno pogodila europska gospodarstva. Utjecala je na industrijski sektor, koji je izgubio 3,8 milijuna radnih mjesta. Stope nezaposlenosti su u porastu, pogotovo nezaposlenosti mladih. Kriza i nedostatak perspektive utječu na društvenu dobrobit i sve veće siromaštvo. EU-u je potrebna sveobuhvatnu strategiju rasta za prevladavanje tih izazova.

B. budući da industrija u Europi ima ključnu ulogu te je važan element rješenja krize;

Europska industrija je neophodna za rješavanje mnoštva izazova s ​​kojima se suočava EU. Ona osigurava zapošljavanje, robu i usluge, kao i porezne prihode te je ključni čimbenik u europskom prijelazu na gospodarstvo s niskom razinom ugljika. Iako je došlo do relativnog pada u ulozi industrije u gospodarstvu EU-a u posljednjih nekoliko desetljeća, industrija i dalje čini 4/5 europskih izvoza i 80% ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj (DG ENTR). EU zahtijeva strategiju koja oživljava gospodarstvo i dovodi do preporoda industrije za održivu Europu.

C. budući da su europski konkurenti u industriji godinama razvijali jake industrijske strategije;

Na međunarodnoj je razini cijeli niz zemalja razvilo vlastite industrijske strategije. Nedavno je Japan pripremio nacrt novog industrijskog plana. Sa svojim petogodišnjim planovima i svojim najnovijim planom iz 2012. za nacionalne strateške industrije u nastajanju, Kina se također usredotočila na industrijsku politiku. Čak i SAD slijedi jake industrijske politike, ali bez korištenja tog izraza.

D. budući da će se Europskoj komisiji odati priznanje za pokretanje industrijske politike njezinom komunikacijom u svrhu organizacije industrijskog zaokreta;

Industrijska politika u Europi već dugo je podcijenjena. Objavljivanjem svoje Komunikacije „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak”, Europska komisija je preuzela vodeću ulogu u industrijskom zaokretu koji je potreban.

E.  budući da zajednička budućnost Europe kao industrijske lokacije ovisi o pokretanju modernizacije koja će jačati inovacijske centre i odstraniti razvojne deficite industrijski i strukturno slabijih regija;

Europa treba na odgovarajući način koristiti javna sredstva i ojačati fondove privatnog sektora prema djelatnostima istraživanja i inovacija te poticati europsku međudržavnu i međuregionalnu suradnju putem klastera za inovativno poslovanje, akademskih i istraživačkih organizacija. To bi trebalo podupirati strategijama pametnih specijalizacija uzimajući u obzir potencijal svake regije i teritorija. Na primjer, cilj kreativnih okruga (Italija) je povezivanje i dijeljenje resursa pojedinaca i poduzeća u svrhu ostvarivanja novih kreativnih projekata te njihova širenja diljem regije.

F.  budući da europska industrijska politika mora iznaći odgovarajuću kombinaciju politika u svrhu poboljšanja okvirnog okružja uzimajući u obzir različite nacionalne i regionalne (uključujući i prekogranične) ekonomske i socijalne stvarnosti i okolnosti; industrijska politika mora biti ugrađena u tržište na kojem državne vlasti utvrđuju regulatorni okvir, ali ne interveniraju izravno kako bi odabrale najuspješnije;

Najnovije izvješće OECD-a „Perspektive globalnog razvoja 2013. ‒ industrijska politika u svijetu koji se mijenja” objavljeno 15. svibnja ove godine govori o tri osnovna sastojka koji su ključni za današnje uspješne industrijske politike: ulaganje u inovacije i vještine, pristup financiranju i adekvatna infrastruktura.(1) „Stare” industrijske politike, koje su se uglavnom temeljile na subvencijama za tvrtke, državnom vlasništvu te carinskoj zaštiti, snose rizik od neuspjeha vlade, monopoliziranog ponašanja, ovjekovječenja stečenih prava, uz troškove za proizvođače, potrošače i šire gospodarstvo.

G. budući da smanjena dostupnost kredita ograničava ulaganja ometajući inovacije i usvajanje novih učinkovitih tehnologija; industrijska politika u Europi stoga zahtijeva snažnu financijsku konstrukciju koja će promicati ulaganja;

Prema političkom dokumentu koji je pripremio trust mozgova Bruegel za neformalni sastanak ECOFIN-a 2013. godine, jedna je od dobro poznatih strukturnih slabosti gospodarstva EU-a nedovoljno ulaganje u istraživanje i ljudski kapital, što ometa prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na inovacijama. Zbog razduživanje u bankarskom i javnom sektoru, dostupno je manje financijskih sredstava čime se dodatno sprječava prijelaz na inovativno i održivo gospodarstvo.(2) U tom pogledu, treba iznijeti političke mjere kako bi se olakšao pristup financiranju i promicanju dugoročnih ulaganja u inovacije i tehnologije.

H. budući da su uvjeti financiranja u južnoj Europi stroži i zahtijevaju financijska rješenja osmišljena po mjeri;

Prema izlaganju Guntrama Wolffa (Bruegel) na raspravi Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) 29. svibnja 2013., kamatna stopa za kredite malim i srednjim poduzećima u Njemačkoj bila je blizu 3% u ožujku 2013., a 6% za mala i srednja poduzeća iz Italije, Portugala i Španjolske. U izlaganju je također istaknuto da su njemački mala i srednja poduzeća krajem prošle godine dobila gotovo 90% financijskih sredstava koja su tražila, dok su grčka mala i srednja poduzeća dobila samo oko 25%.

I.   budući da je EU-u potreban pristup industrijskoj politici koji kombinira konkurentnost, održivost i dostojanstven rad sa svrhom rješavanja velikih društvenih izazova;

Jasno je da industrijska politika Europske unije mora biti usmjerena prema rješavanju velikih društvenih izazova prema strategiji EU 2020. i biti u skladu sa strateškim trokutom o održivosti, konkurentnosti i dostojanstvenom radu. Europski parlament je to potvrdio u svojoj Rezoluciji iz 2011. o industrijskoj politici za globalizirano doba.(3)

J.  budući da se posljednjih desetljeća produktivnost rada razvijala mnogo brže od produktivnosti resursa, dok procjene pokazuju da troškovi rada čine manje od 20% proizvoda, a troškovi resursa čine 40%;

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u Njemačkoj, u strukturi troškova u proizvodnom sektoru materijalni troškovi čine 43%, a troškovi osoblja samo oko 18%, dok se troškovima energije pripisuje 2%.(4) Europski parlament je to potvrdio u Rezoluciji iz 2011. o učinkovitoj strategiji Europe za sirovine.(5)

K. budući da su, suočavajući se s globalnim izazovima, energetska i resursna učinkovitost kao temelj europske industrijske obnove od ključne važnosti, ako europska industrija namjerava zadržati svoju konkurentnost u budućnosti;

Europska komisija je u Planu za učinkovito korištenje resursa naglasila da bi samo u Njemačkoj prirast od učinkovitog korištenja resursa u proizvodnji mogao stvoriti uštede troškova od 20% do 30%. Druga studija u Ujedinjenoj Kraljevini procijenila je uštede od mjera učinkovitog korištenja resursa s niskim ili nultim troškovima na 23 milijarde funti.(6) Budući da se Europa ne može natjecati u plaćama s gospodarstvima u nastajanju, ona treba usmjeriti pozornost na smanjenje troškova energije i resursa iskorištavanjem učinkovitosti. Izvješće Europske komisije o konkurentnosti za 2012. istaknulo je pozitivnu ulogu koju eko-inovacije te resursna i energetska učinkovitost imaju na konkurentnost EU-a. EU također vodi u internacionalizaciji i prekograničnim tokovima eko-ulaganja i eko-inovacija. To je posebno važno s obzirom na to da su eko-inovacijske tvrtke u cjelini uspješnije od konvencionalnih inovatora.

L.  budući da je Europskoj uniji potrebna ambiciozna, ekološki učinkovita i zelena industrijska strategija kako bi ponovno stvorila proizvodne kapacitete i osigurala visokokvalificirana i dobro plaćena radna mjesta;

U gore spomenutim podacima već je istaknuto kako bi zelena industrijska strategija EU-a koja se temelji na učinkovitosti energije i resursa povećala konkurentnost značajnim smanjenjem troškova. Time bi se istodobno ponovno stvorili proizvodni kapaciteti i osigurala nova radna mjesta. Samo u Njemačkoj, poboljšana učinkovitost resursa mogla bi stvoriti i do 1 milijun radnih mjesta.(7) Studija savjetodavne kuće Ecofys također je naglasila da bi dobra provedba direktive o ekološkom dizajnu ostvarila neto uštedu od 90 milijardi eura godišnje za europske potrošače i poduzeća te time smanjila ovisnost o prirodnom plinu iz Rusije za više od 50%. Ako bi se te uštede ponovno uložile u gospodarstvo, stvorile bi još 1 milijun radnih mjesta.(8) Stoga je Europski parlament pozvao Europsku komisiju da razvija ambicioznu, ekološki učinkovitu i zelenu industrijsku strategiju EU-a.(9)

M. budući da bi samo sektori energetske učinkovitosti i obnovljive energije mogli stvoriti 5 milijuna radnih mjesta do 2020.;

Europska komisija u svojoj Komunikaciji o oporavku uz obilje radnih mjesta jasno je navela da samo sektori energetske učinkovitosti i obnovljive energije imaju potencijal stvaranja 5 milijuna radnih mjesta do 2020.(10)

N. budući da je Europska unija kolijevka velikog inovacijskog kapaciteta sa šest država članica među prvih deset na popisu 50 najinovativnijih zemalja svijeta;

Bloombergov indeks inovacija je otkrio da se među deset najinovativnijih zemalja svijeta nalazi šest država članica EU-a (Njemačka, Finska, Švedska, Austrija, Danska, Francuska).(11) Time se naglašava da EU već ima značajne prednosti kada su u pitanju inovacije, istraživanja i razvoj, ali se također ističe jaz između tih država članica i drugih, i stoga ponavlja potreba za ambicioznu strategiju inovacija ne samo radi zadržavanja postojeće prednosti nego i povećanja inovacijskih kapaciteta u svim državama članicama.

O. budući da je industrijska politika transverzalno pitanje te Europska komisija stoga treba jasno integrirati svoju industrijsku politiku u strategiju Europa 2020., razvoj Plana za prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika do 2050., industrijske inicijative plana SET i viziju 2050. u Planu za resursno učinkovitu Europu;

Jasno je da je industrijskoj politici potreban horizontalni pristup. Europska komisija je to potvrdila u svojoj nedavnoj Ažuriranoj komunikaciji o industrijskoj politici, u kojoj se navodi da „se politike zajednice moraju pravilno koordinirati i sinkronizirati” te da „će mjera našega uspjeha u velikoj mjeri ovisiti o našoj sposobnosti pružanja najvišeg stupnja zajedničke učinkovitosti u svim tim područjima”. Rezolucija Europskog parlamenta o „Industrijskoj politici za doba globalizacije”, koju je EP usuglasio 3. veljače 2011., u tom smislu poziva Europsku komisiju da svoju industrijsku politiku uključi u Plan za prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika, plan SET te Plan za resursno učinkovitu Europu;

P.  budući da europska industrijska politika zahtijeva snažnu radnu snagu, dok je istovremeno u prosjeku samo 7% niskokvalificirane radne snage prošlo obuku;

Europska radna snaga mora biti spremna za buduće mogućnosti zapošljavanja i promjenjivu tržišnu dinamiku. Osobito je važno rješavanje ovog problema za niskokvalificiranu radnu snagu kojoj nedostaje stručno osposobljavanje. U tom kontekstu, pravo na osposobljavanje je bitno.

(1)

OECD Perspektive globalnog razvoja 2013. ‒ industrijska politika u svijetu koji se mijenja.

(2)

Darvas, Zsolt; Pisani-Ferry, Jean; Wolff, Guntram. Problem europskog rasta (i što učiniti u vezi s njim), Zaključak Bruegelove politike, travanj 2013.

(3)

Rezolucija Europskog parlamenta o industrijskoj politici za globalizirano doba, 3. veljače 2011.

(4)

Prezentacija dr. Christiana Kühnea za okruglim stolom o industrijskoj politici 24. travnja 2013. koji je organizirao član EP-a Reinhard Bütikofer. Powerpoint prezentacija je dostupna na zahtjev.

(5)

Rezolucija Europskog parlamenta o učinkovitoj strategiji Europe za sirovine, 25. srpnja 2011.

(6)

Komunikacija Europske komisije „Plan za resursno učinkovitu Europu”, 20. rujna 2011.

(7)

Ibid.

(8)

Direktiva o gospodarskoj koristi ekološkog dizajna EU-a, ECOFYS, travanj 2012.

(9)

Rezolucija Europskog parlamenta o industrijskoj politici za globalizirano doba, 3. veljače 2011.

(10)

Komunikacija Europske komisije „Za oporavak uz obilje radnih mjesta”, 18. travnja 2012.

(11)

Bloombergov indeks inovacija, 2013.


MIŠLJENJE OdborA za međunarodnu trgovinu (20.6.2013)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

Reindustrijalizacija Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti

(2013/2006(INI))

Izvjestiteljica: Marielle de Sarnez

PREPORUKE

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u svoj prijedlog rezolucije uključi sljedeće preporuke:

1.  primjećuje pad europskog industrijskog sektora koji je, uglavnom kao rezultat promjena globalnog industrijskog krajolika, izgubio 3 milijuna radnih mjesta i pretrpio pad u proizvodnji od 10% od 2008., unatoč činjenici da je jedan od glavnih pokretača rasta u Europi; poziva Komisija da bez odgađanja provede dugotrajnu zajedničku održivu strategiju koja se temelji na promicanju, valorizaciji i jačanju atraktivnosti europske industrije, uz pomoć posebnih instrumenata radi održavanja njezine konkurentnosti u svjetskim razmjerima; podsjeća da je trgovinska politika Unije odlučujuća za industriju;

2.  pozdravlja važan politički signal koji je Komisija prenijela u svojem zahtjevu da se udio industrijskog sektora u BDP-u poveća na 20% do 2020.; svejedno naglašava da je ovaj cilj ostvariv samo uz potporu odgovarajućih mjera;

3.  poziva Komisiju da poštuje svoju obvezu stvaranja pokazatelja za praćenje i vrednovanje procesa ponovne industrijalizacije; naglašava da ti pokazatelji ne smiju biti samo kvantitativni već i kvalitativni kako bi osigurali da taj proces bude održiv i spojiv sa zaštitom okoliša;

4.  žali što Komisija i dalje nema integriranu industrijsku politiku i što se članak 173. UFEU-a o koordinaciji industrijske politike EU-a s industrijskom politikom zemalja članica EU-a tek mora provesti;

5.  zahtijeva da europska industrijska politika podupire sektore dodane vrijednosti koji promiču rast u kojima je Europa već na vrhu ili za to ima potencijal i da osigura da sektori kao što su zračni prostor, kemikalije, automobilska industrija, poljoprivredno-prehrambena industrija, odjeća i tekstil te strojarstvo ostanu konkurentni; poziva europske institucije, države članice i privatne partnere da se bolje koordiniraju kako bi ubrzali ulaganja u velike infrastrukturne projekte na području prometa, održive mobilnosti, obnovljive energije i telekomunikacija, kao i najnovije, ekološki prihvatljive proizvode kao što su ekološka vozila i brodovi te projekte na području tehnologija koji smanjuju ekološki učinak proizvodnih procesa te da razviju inovativne financijske instrumente; podsjeća na važnost promicanja korištenja lokalnih sredstava u svrhu stvaranja istinske ponovne industrijalizacije koja je od koristi društvu i koja stvara radna mjesta;

6.  naglašava nužnost temeljenja europske industrijske politike na zajedničkoj europskoj strategiji koju su u suradnji izradile države članice u svrhu daljnje integracije europskog energetskog tržišta, razvoja europske energetske infrastrukture i smanjenja troškova europske energije, pritom smanjujući europsku ovisnost o dobavljačima energije iz trećih zemalja;

7.  naglašava važnost istraživanja i inovacije za konkurentnost europskih poduzeća na svjetskim tržištima; traži od Europske unije i država članica da povećaju sredstva namijenjena istraživanju i razvoju; poziva Komisiju da potiče razvoj industrijskih sektora koji se temelje na novim tehnologijama, stvaraju proizvode s viskom dodanom vrijednošću i štedljivo koriste energetske resurse kako bi se bolje nosili s izazovima klimatskih promjena; zahtijeva da se razvoj novih poslovnih djelatnosti kao što su obnovljiva energija i kreativni sektori, u kojima Europa ima tehnološku prednost, također potakne; naglašava potrebu da naša poduzeća bolje predviđaju potrebe tržišta trećih zemalja kako bi odgovarala na međunarodnu potražnju;

8.  naglašava da je raspoloživost sirovina od ključne važnosti za razvojne mogućnosti europske industrije i upozorava da bez određenih ključnih sirovina budući razvoj većine strateških industrija u Europi (nuklearne, svemirske, aeronautičke, medicinske, IT, novih materijala, vojne opreme) ne bi bio moguć.

9.  stoga poziva Komisiju da ojača svoju strategiju kako bi obranila interese Unije na području sigurnosti opskrbe sirovinama u okviru trgovinskih sporazuma (o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu); smatra da ova strategija treba okončati ograničenja nametnuta izvoznim proizvodima određenih država i omogućiti odgovarajuću opskrbu sirovinama zahvaljujući pravednim trgovinskim sporazumima i strateškim partnerstvima;

10. pozdravlja skoro stupanje na snagu europskog patenta koji će europskim poduzećima osigurati visoku razinu zaštite prava intelektualnog vlasništva istovremeno smanjujući birokratske formalnosti pri stupanju na nova tržišta; pozdravlja najavu Komisije iz ožujka 2013.paketa mjera za veću konkurentnost europskih malih i srednjih poduzeća na međunarodnoj razini pojednostavnjenjem dogovora za registraciju trgovačkih marki u inozemstvu;

11. poziva Europsku uniju da uvede politiku mobilnosti i strukovnog osposobljavanja na europsko tržište, posebno na području jezika i informatičke tehnologije, kako bi se poboljšala konkurentnost i kvalificiranost radnika u europskoj industriji;

12. ustrajava na važnosti jasnog i stabilnog zakonskog okvira za poticanje ulaganja u industriju; potiče Komisiju i države članice da olakšaju razvoj i internacionalizaciju europskih malih i srednjih poduzeća, glavnih aktera u industrijskoj politici sutrašnjice, i da im poboljšaju pristup financijskim sredstvima kako bi im omogućili ulaganja i inovacije; podsjeća na ključnu ulogu javne nabave u podupiranju razvoja i rasta malih i srednjih poduzeća; zahtijeva uspostavu sustava informacija po načelu „sve na jednom mjestu” preko kojeg bi mala i srednja poduzeća dobivala odgovore na pitanja koja se odnose na unutarnje i vanjska tržišta; potiče Komisiju da podupre mjere za optimizaciju financijske i tehnološke vrijednosti patenata;

13. smatra da je bolji, jeftiniji i brži pristup malih i srednjih poduzeća antidampinškim postupcima ključan da ih se djelotvornije zaštiti od nepravednih praksi trgovinskih partnera; poziva Europsku uniju da ovu točku uzme u obzir pri reformi trgovinskih zaštitnih instrumenata;

14. predlaže uspostavu mreže malih i srednjih poduzeća i velikih europskih poduzeća kako bi se malim i srednjim poduzećima omogućilo da iskoriste njihovo iskustvo, izvozne i inovativne mogućnosti; poziva države članice i Komisiju da potiču razvoj i da olakšaju financiranje partnerstava između malih i srednjih poduzeća, sveučilišta i znanstvenika kako bi razvili nove tehnologije;

15. naglašava važnost konkurentnog položaja Europe u svijetu radi uspješne ponovne industrijalizacije; stoga traži od Komisije da u svim budućim zakonodavnim prijedlozima uzme u obzir međunarodnu konkurentnost dotičnih sektora i da im ne smanji konkurentnost kako bi europska industrija mogla sudjelovati u globalnom tržišnom natjecanju;

16. poziva Komisiju da trgovinsku politiku i politiku tržišnog natjecanja Unije stavi u službu europske industrijske politike; traži od Komisije da promiče veću fiskalnu, socijalnu i proračunsku usuglašenost među državama članicama kako bi se olakšalo nastajanje zajedničkih industrijskih projekata; nada se da će Komisija provesti sveobuhvatne procjene ex-ante i ex-post utjecaja na učinke ugovora o slobodnoj trgovini, bilo da su već sklopljeni ili su u fazi pregovora, na europsku industrijsku politiku te će razmatrati ove ugovore, sve vrijeme dok su na snazi, u pogledu dosljednosti s ciljevima europske industrijalizacije;

17. procjenjuje da je revizija europske direktive o ponudama za preuzimanje neophodna kako bi EU-u dala sredstva da se usprotivi projektima koji bi se mogli pokazati štetnima za njezinu industrijsku i poslovnu strukturu; smatra da Unija mora biti u stanju suprotstaviti se ponudama za preuzimanje od poduzeća koja nisu društveno odgovorna i/ili ne poštuju kriterije dobrog upravljanja, kao i ponudama za preuzimanje predloženima u sektorima koje Unija i njezine države članice smatraju strateškima;

18. procjenjuje da europska industrijska politika mora promicati stvaranje europskih industrijskih grupacija u globalnim razmjerima na područjima u kojima je europska industrija danas na vrhu i na onima u koje će odlučiti ulagati u budućnosti;

19. podsjeća da norme i tehnički propisi igraju važnu ulogu u osiguravanju prednosti Europske unije u najinovativnijim sektorima, uključujući ekološke tehnologije; potiče stoga Komisiju da poboljša suradnju s najvažnijim trećim zemljama, uključujući zemlje u razvoju, imajući u vidu određivanje zajedničkih standarda i tehničkih pravila te poštujući pritom različite društvene preferencije povezane s tim standardima;

20. potiče Komisiju da europskim poduzećima osigura pristup međunarodnim tržištima; smatra da je presudno uspostaviti međusobne trgovinske odnose, posebno što se tiče pristupa tržištima javne nabave, štititi prava industrijskog vlasništva europskih poduzeća i pojačati učinkovitost zaštitnih trgovinskih instrumenata EU-a i njihovu usklađenost sa strategijama trgovanja i ponovne industrijalizacije Unije;

21. smatra neophodnim da Unija stekne instrumente koji će omogućiti:

-  da vodi aktivnu antidampinšku politiku i da između ostalog reagira na nepošteno financiranje izvoza koje se prakticira u nekim trećim zemljama,

-  da vodi autentičnu politiku deviznog tečaja braneći interese europske trgovine,

-  da poštuje načelo „poštenog trgovanja" koje se temelji na uzajamnom poštovanju društvenih, ekoloških, kulturnih standarda ili poštovanju ljudskih prava u međunarodnoj trgovini;

22. uzima na znanje prijedlog Komisije o modernizaciji zaštitnih trgovinskih instrumenata Europske unije koji su ključni elementi industrijske politike; nada se da se tom modernizacijom može poboljšati njihova učinkovitost; u tu svrhu traži od Komisije da ne oslabi ove instrumente niti de jure niti de facto, već naprotiv, da ih ojača kako bi učinkovitije i što je brže moguće europska poduzeća, bez obzira na njihovu veličinu, zaštitila od nezakonitih ili nepoštenih poslovnih praksi;

23. podsjeća na potrebu korištenja, kad god to okolnosti zahtijevaju, trgovinskih zaštitnih instrumenata protiv država koje ne poštuju pravila međunarodne trgovine ili sporazume o slobodnoj trgovini sklopljene s EU-om;

24. pozdravlja prijedlog uredbe čiji je cilj izvršavanje prava Unije u odnosu na provedbu i stupanje na snagu propisa međunarodne trgovine; smatra kako bi više razumijevanja za provođenje naših prava moglo dovesti do vraćanja naše vjerodostojnosti i do ponovne uspostave ravnoteže u našim trgovinskim odnosima;

25. osuđuje nedovoljnu zaštitu prava intelektualnog vlasništva na državnom području nekih trgovinskih partnera i žali zbog nedostatka konkretnih sredstava europskih poduzeća, naročito onih srednjih i malih, za borbu protiv povreda ovih prava; poziva Komisiju i države članice na povećanje carinske suradnje u Uniji i s trećim zemljama pri zaplijeni krivotvorene robe i na pojednostavnjenje carinskih procedura; traži od Komisije i država članica da uže surađuju s trećim zemljama u pitanjima koja se tiču autorskih prava i dodjele licencija;

26. podsjeća Komisiju da niska razina plaća i zaštita okoliša i dalje ostaju važan aspekt međunarodne suradnje i da je žurno potrebno provesti usklađivanje ovih standarda radi njihovog povišenja kako bi se EU mogao istinski ponovno industrijalizirati; stoga poziva Komisiju da pregovara o obvezama na području prava radnika i zaštite okoliša s trećim zemljama u sporazumima o slobodnoj trgovini; također traži od Komisije da razvije obvezne sustave sljedivosti proizvoda koji dokazuju njihovu usklađenost s međunarodnim standardima na području prava radnika i zaštite okoliša;

27. poziva Europsku uniju da poveća svoju industrijsku proizvodnju pružanjem točnijih informacija potrošačima, traženjem obveznog navođenja podrijetla proizvoda EU-a i proizvoda uvezenih iz trećih zemalja i zahtijevanjem obveznog poštovanja geografskih naznaka europskih prehrambenih proizvoda u trećim zemljama;

28. zahtijeva da svi proizvodi uvezeni iz trećih zemalja poštuju ekološke, zdravstvene i društvene norme koje primjenjuje Unija i koji se štite na svjetskom tržištu kako bi se europski industrijski proizvođači zaštitili od nepoštenog tržišnog natjecanja.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

18.6.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

2

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Badia i Cutchet, David Campbell Bannerman, María Auxiliadora Correa Zamora, Marielle de Sarnez, Christofer Fjellner, Yannick Jadot, Metin Kazak, Franziska Keller, Bernd Lange, David Martin, Vital Moreira, Paul Murphy, Cristiana Muscardini, Helmut Scholz, Peter Šťastný, Robert Sturdy, Henri Weber, Iuliu Winkler, Paweł Zalewski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Josefa Andrés Barea, Catherine Bearder, Albert Deß, Elisabeth Köstinger, Miloslav Ransdorf, Peter Skinner, Jarosław Leszek Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Salvador Garriga Polledo, Paul Rübig


MIŠLJENJE odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (26.9.2013)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti

(2013/2006(INI))

Izvjestitelj: Philippe Boulland

PREPORUKE

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u svoj prijedlog rezolucije uključi sljedeće preporuke:

1.  smatra da su države članice koje su bile najmanje pogođene gospodarskom krizom prednost dale jakom socijalnom dijalogu i aktivnoj politici zapošljavanja osmišljenoj kako bi se sačuvao najveći mogući broj radnih mjesta, kao i budućim ulaganjima uvjetovanim tim ciljem, kao što su primjerice socijalno ulaganje i ulaganja u sektor ekološke tranzicije; mišljenja je da se te prednosti trebaju razmotriti i poslužiti kao orijentacija pri ponovnoj industrijalizaciji Europe na čvrstoj, konkurentnoj, uključivoj, održivoj i raznolikoj osnovi; u tom smislu naglašava važnost razvoja socijalnog gospodarstva na načelima solidarnosti (posebno važnost industrijskih zadruga) te kružnog gospodarstva koje se temelji na recikliranju i prerađivanju; smatra da je stoga nužno utvrditi mjerljive ciljeve i jasne rokove;

2.  smatra da bi ulaganja trebala biti raznolika, i na području istraživanja i novih tehnologija, ali i da bismo trebali oživjeti svoje industrijsko nasljeđe poput proizvodnje čelika, automobila, tekstila, aeronautike, kako bismo poboljšali svoje proizvodne alate i tako osvojili nova tržišta te ostali konkurentni na međunarodnoj razini;

3.  naglašava da industrijski sektori omogućavaju preživljavanje krize, dijelom i preko uslužnog gospodarstva koje stvaraju svojom proizvodnjom;

4.  naglašava da bi prijedlozi Komisije trebali biti popraćeni konkretnim investicijskim planom u iznosu od 30 milijardi eura godišnje, a čiji bi cilj bio zalaganje za socio-ekološku rekonstrukciju i očuvanje industrijskih vrijednosnih lanaca i njihovih usluga, radi jačanja industrijske budućnosti;

5.  preporučuje da se ulaže u ljudske resurse i poboljšaju uvjeti provedbe prava na osposobljavanje i strukovno naukovanje, uključujući dobivanje viših kvalifikacija i cjeloživotno učenje; poziva da se predvidi pojedinačno pravo na daljnju naobrazbu, omogućujući propusnost između različitih sustava osposobljavanja, kako bi se predvidjele potrebe za kvalificiranom radnom snagom, primjerice u industriji okrenutoj ka novim tehnologijama i zelenom gospodarstvu koje neće biti energetski rasipno, podržavajući napore u istraživanju i razvoju i povećavajući inovacije; naglašava da se osnivanjem zajedničkih struktura malim i srednjim poduzećima te mikropoduzećima može omogućiti da i ona ponude tu vrstu osposobljavanja; predlaže pojačanu suradnju poduzeća, sveučilišta i ustanova visokog obrazovanja; naglašava da se njihovi napori moraju primijeniti na sve lance proizvodnje, uključujući industrije s niskom dodanom vrijednošću ali bitne za održivost industrija s visokom dodanom vrijednošću;

6.  preporučuje Uniji i državama članicama da masovno ulažu i u istraživanje i razvoj, posebice kako bi olakšale prijelaz na industriju koja će biti manje energetski rasipna i usklađena s okolišnim ciljevima Unije, koji se trebaju slijediti zajedno s ciljevima na području industrije;

7. poziva na veće zapošljavanje odgovarajućeg osoblja na području istraživanja, razvoja i inovacija te da se ulaganjem osigura da su osposobljavanje osoblja, istraživački instrumenti, oprema i radni uvjeti na najvišem mogućem standardu;

8.  poziva na zalaganje za pozitivno okruženje na radnome mjestu te na sustav nagrađivanja koji će omogućiti da se u cijelosti iskoriste iskustvo i kreativnost svih zaposlenika i na taj način racionaliziraju metode rada i proizvodni postupci te se poveća učinkovitost resursa;

9. naglašava važnost sektorskog socijalnog dijaloga u preorijentiranju europskih industrija dajući prednost razvoju korporativne društvene odgovornosti i promičući europsku socijalnu oznaku temeljenu na zajedničkim kriterijima, u svrhu sudjelovanja zaposlenika u budućnosti njihovog poduzeća i omogućavanja razvoja uravnotežene fleksibilne sigurnosti koja će poticati stvaranje zadovoljavajućih, trajnih i kvalitetnih radnih mjesta; naglašava potrebu promicanja i jačanja prava radnika i njihovih predstavnika na informiranost, savjetovanje i suodlučivanje, posebno u slučaju restrukturiranja poduzeća; posebno upozorava na Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. siječnja 2013. s preporukama Komisiji o informiranju i savjetovanju radnika te predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime (2012/2061(INI));

10. naglašava da bi se stvaranjem vlastitih sredstava u europskom proračunu ona mogla iskoristiti za poticanje ponovne industrijalizacije u Europi;

11. podsjeća na žurnost poduzimanja mjera koje pogoduju osnivanju inovativnih industrija i daju im podršku, olakšavajući pristup financiranju malim i srednjim poduzećima, smanjujući im poreze i administrativne izdatke, razvijajući suradnju između poduzeća, obrazovnih ustanova i istraživačkih laboratorija te koristeći mogućnosti koje nudi jedinstveno digitalno tržište;

12. naglašava da bi trebalo posebno podržavati mala i srednja poduzeća te tradicionalne industrijske grane, uključujući i energetski intenzivne industrije, razvijajući održive poslovne modele te potičući inovacije radi poboljšanja energetske učinkovitosti;

13. preporučuje bolje korištenje Programa za poduzetništvo i inovacije (EIP) te Programa za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća (COSME);

14. smatra da bi razvoj jedinstvenog europskog patenta omogućio vodećim europskim industrijama da postanu konkurentnije na svjetskoj razini te da osvoje nova tržišta koja stvaraju radna mjesta;

15. predlaže veću usklađenost naše trgovinske politike, naše politike tržišnog natjecanja i naše industrijske politike kako bi se malim i srednjim poduzećima pomoglo da djeluju izvan države svojeg podrijetla i da bi se promicao njihov pristup tržištima;

16. podsjeća na važnost i područje primjene zahtjeva za poštovanjem socijalnih standarda u okviru velikih postupaka javne nabave;

17. predlaže mobilizaciju svih dostupnih financijskih i zakonodavnih instrumenata radi poticanja gospodarskog premještanja te poziva na osnivanje informacijskih centara kako bi se kod poduzetnika još više produbila svijest o prednostima zadržavanja njihove djelatnosti unutar Europe ili premještanja u Europu u smislu skraćivanja lanaca opskrbe i uspostave lokalne proizvodne tradicije te veće učinkovitosti u ovom sektoru, istodobno povećavajući mogućnosti za lokalno zapošljavanje; potiče optimizaciju korištenja EURES-a u svrhu iskorištavanja kompetencija mladih Europljana koji traže posao i poziva države članice na učinkovitiju provedbu Direktive o uslugama i otklanjanje socijalnog dampinga;

18. predlaže Komisiji da se, po sektorima, usredotoči na dodanu vrijednost europske industrijske proizvodnje u svjetskim proizvodnim lancima kako bi ustanovila koliko su ukorijenjeni različiti industrijski sektori u našim državama članicama te kako bi učinkovitije uspostavila zajedničku strategiju za zaštitu europskih industrijskih interesa;

19. preporučuje Komisiji da ocijeni u kolikoj je mjeri odbijanje skupine koja posluje na svjetskoj razini da lokaciju koju je odlučila zatvoriti prepusti drugoj skupini koja bi tu lokaciju mogla preuzeti, ili javnom tijelu na privremeno korištenje, u skladu s europskim pravom na području tržišnog natjecanja;

20. naglašava da je potrebno da Unija štiti svoje industrijske interese u kontekstu svojih trgovinskih odnosa i u oblikovanju trgovinskih sporazuma ili zakonodavstva na području pristupa poduzeća iz trećih zemalja svojim javnim tržištima i u razvoju instrumenata zaštite od nepoštenog tržišnog natjecanja poduzeća iz trećih zemalja koji se prerijetko koriste;

21. preporučuje Komisiji i državama članicama da usvoje odredbe potrebne za provedbu europske industrijske politike koju postojeća konkurencija između država članica neće oslabiti; u tu svrhu preporučuje konvergenciju prema gore na području nacionalnih socijalnih standarda te fiskalnu harmonizaciju;

22. poziva države članice da, u slučaju mogućih izmjena Ugovora, ustanove zajedničku industrijsku politiku čiji će ciljevi i sredstva biti slični zajedničkoj poljoprivrednoj politici, tj. uključujući stvarno međudržavno savjetovanje radi donošenja zajedničke strategije, kojoj bi bila dodijeljena značajna financijska sredstva i instrumenti za uređenje tržišta slični onima kojima raspolažu druga velika svjetska trgovačka područja, poput, na primjer, monetarnog instrumenta ili pravila o državnoj potpori koja su prilagođena potrebama naše industrije ali istodobno poštuju međunarodno pravo;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

26.9.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Edit Bauer, Heinz K. Becker, Pervenche Berès, Vilija Blinkevičiūtė, Philippe Boulland, David Casa, Alejandro Cercas, Ole Christensen, Derek Roland Clark, Minodora Cliveti, Emer Costello, Frédéric Daerden, Sari Essayah, Richard Falbr, Danuta Jazłowiecka, Ádám Kósa, Jean Lambert, Verónica Lope Fontagné, Olle Ludvigsson, Thomas Mann, Csaba Őry, Sylvana Rapti, Licia Ronzulli, Elisabeth Schroedter, Joanna Katarzyna Skrzydlewska, Jutta Steinruck, Ruža Tomašić, Traian Ungureanu

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Françoise Castex, Philippe De Backer, Anthea McIntyre, Ria Oomen-Ruijten, Evelyn Regner, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Tatjana Ždanoka


MIŠLJENJE OdborA za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (21.6.2013)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti

(2013/2006(INI))

Izvjestitelj: Tadeusz Cymański

PREPORUKE

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da, kao nadležni odbor, u ovaj prijedlog rezolucije uključi sljedeće preporuke:

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM(2012)0582),

–   uzimajući u obzir komunikacije Komisije „Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika u 2050.” (COM(2011)112) i „Plan za resursno učinkovitu Europu” (COM(2011)571),

–   uzimajući u obzir načela kojima se vodi EU, osobito uključujući načelo predostrožnosti,

–   uzimajući u obzir Sedmi okvirni program za istraživanje (FP7) poziva na dostavu prijedloga o istraživanju na području energetike,

–   uzimajući u obzir svoju pisanu deklaraciju 16/2007 od 22. svibnja 2007. o uspostavi zelenoga gospodarstva temeljena na proizvodnji vodika i o trećoj industrijskoj revoluciji u Europi preko partnerstva s odabranim regijama i gradovima, malim i srednjim poduzećima te organizacijama civilnog društva,

–   uzimajući u obzir svoje rezolucije od 15. ožujka 2012. o Planu za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika u 2050. i od 24. svibnja 2012. o resursno učinkovitoj Europi,

–    uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2012. o ulozi žena u zelenom gospodarstvu,

A. budući da se EU mora suočiti s financijskim, socijalnim i ekološkim izazovima i budući da su trenutno prisutne krize povezane s rastom cijena energije, iskorištavanjem sirovina, seljenjem pogona, padajućim udjelom na tržištu i rastućom nezaposlenošću u Europi;

B.  budući da najveća gospodarstva u usponu (posebno Brazil, Rusija, Indija i Kina) nastavljaju s brzim rastom te su postavila ambicioznu industrijsku politiku s jakim naglaskom na tehnologije i inovacije u industriji kako bi se „popela na ljestvici kvalitete” i približila zelenijoj proizvodnji;

C. budući da je EU postigao dugoročne rezultate na području zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena;

D. budući da EU posjeduje strategiju za promicanje ekoinovacija i tehnoloških dostignuća te za poboljšanje dugoročne konkurentnosti automobilske industrije EU-a;

E.  budući da je, kako bi se povećala naša konkurentnost i postavili temelji za reindustrijalizaciju Europe, potrebna proaktivna industrijska politika utemeljena na novoj paradigmi; i budući da bi istinski porast vrijednosti svih resursa, ljudskih i prirodnih, te njihova održiva uporaba trebali biti u srži ove industrijske politike;

1.  žali zbog propusta Komisije u iznošenju konkretnih prijedloga za očuvanje industrijskih sektora koji su ozbiljno pogođeni krizom te stvaraju nisku dodanu vrijednost ili snose posljedice međunarodnog dampinga, ali imaju stvarnu stratešku važnost za EU, osobito potporom putem ugovora javne nabave, kako to čini naša konkurencija na međunarodnoj razini;

2.  žali zbog činjenice da Komisija ne predlaže prijelaz poljoprivrednog i poljoprivredno-prehrambenog sektora na ekološki prihvatljivije prakse, s osvrtom na moguće konflikte zbog uporabe resursa za proizvodnju hrane i industrijsku proizvodnju;

3.  žali zbog toga što nema upućivanja na činjenicu da je javno, neovisno istraživanje o učincima određenih oblika industrijskog razvoja, a osobito njihov utjecaj na zdravlje i okoliš, bitna posljedica razvoja novih sektora;

4.  žali zbog činjenice da Komisija nije pokazala svoje pridržavanje načela predostrožnosti u odnosu na sektore koji upotrebljavaju tehnologije koje nisu dokazale svoju nerizičnost;

5.  zabrinut je zbog činjenice da se jaz u konkurentnosti i industrijalizaciji produbljuje među državama članicama EU-a; podsjeća na važnost novoga višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i sinergija između Kohezijskog fonda i financiranja određenog za konkurentnost u rastu i zapošljavanju (proračunska glava 1.A);

6.  podupire napore Komisije u promicanju Europe kao odgovornog predvodnika u inovacijama, uključujući povećavanje djelotvornosti javnog financiranja za istraživanje i razvoj putem programa kao što je Obzor 2020. te poziva Komisiju na promicanje prikladnog okvira za povećanje opsega privatnog financiranja; s tim u vezi, poziva na stavljanje jačeg naglaska na sektor fizičkog rada sa stvaranjem ljudskog kapitala;

7.  pozdravlja Komisijin cilj razvoja ambiciozne i održive europske industrijske strategije kao bitnog koraka u vraćanju ekonomskog rasta u Europi i povećanju udjela proizvodnje u BDP-u do 20%; poziva Komisiju i države članice da usvoje cjeloviti pristup koji pruža prikladne odgovore na glavne europske izazove kao što su demografija, učinkovitost resursa i energije te klimatske promjene;

8.  naglašava da bi europska industrijska strategija trebala podupirati ulaganja i inovacije na ključnim područjima za održivu i ekološki pouzdanu generaciju rasta, osobito promicanjem sektora u kojima Europa već prednjači u istraživanju i razvoju te podupirati kvalitetne uvjete rada u poduzećima u koja se ulaže;

9.  pozdravlja Komisijin naglasak na održivom zelenom rastu i razvoj novih tehnologija za temelj i potporu tom razvoju;

10. ističe važnost potpunog iskorištavanja ekonomskih mogućnosti ulaganja u inovativne tehnologije i resursno učinkovitu proizvodnju;

11. pozdravlja plan da se Europu postavi na put k industrijskoj inovaciji paralelno s održivim, resursno i energetski učinkovitim gospodarstvom te poziva na konkretne mjere, uključujući pomicanje poreza sa zapošljavanja na uporabu resursa i zagađenje kako bi se napravio pomak prema tim ciljevima;

12. smatra da se industrijska politika mora usmjeriti na prijelaz Europe na kružno, održivo gospodarstvo na biotemeljima, poštujući kaskadnu uporabu i ograničenja ekosustava za biološke resurse; poziva na promicanje dugoročnih i isplativih strategija razvoja te zelenoga gospodarstva na temeljima više uzoraka održive proizvodnje i potrošnje na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini;

13. ističe da države članice moraju preusmjeriti politike za stvaranje radnih mjesta, osobito u iskorištavanju potencijala zelenoga gospodarstva; primjećuje da će preobrazba gospodarstva na ove načine povećati konkurentnost i pružiti bitne izvore za stvaranje radnih mjesta koja su neophodna za postizanje planiranih 75% zaposlenosti u EU-u do 2020. godine;

14. podupire Komisiju u predlaganju rješenja poput ULCOS-a za pretvorbu starih tehnologija u ekološki prihvatljive;

15. poziva Komisiju da podupire žene u industrijskom sektoru;

16. naglašava da EU mora pružiti ispravne okvirne uvjete za poticanje novih ulaganja, ubrzano usvajanje novih tehnologija i povećanje resursne učinkovitost; podcrtava da zakonodavstvo EU-a treba uzeti u obzir strukturne različitosti među državama članicama te istodobno održati poštenu ravnotežu i smanjiti potencijalne ustupke među gospodarskim, socijalnim i ekološkim ciljevima;

17. smatra da zakonodavstvo EU-a pomaže u poboljšanju inovacija zajamčenom energetskom neovisnošću država članica; no smatra da manjak konkretnih političkih ciljeva u vezi s klimom i resursna učinkovitost sprječavaju postojeće inovativne tehnologije u komercijalnoj primjeni;

18. poziva Komisiju na razvoj dugoročne energetske strategije za europsku industriju, time olakšavajući prijelaz prema upotrebi obnovljivih izvora energije; poziva Komisiju da uzme u obzir doprinos koji bi industrija mogla dati u poboljšanju fleksibilnosti cjelokupnog energetskog sustava, omogućujući integraciju obnovljivih izvora energije;

19. smatra da bi europska industrija, kao i pojedinačni potrošači, imala koristi od modernizirane energetske infrastrukture, poput pametnih mreža koje bi pomogle povećanju domaćeg energetskog potencijala i potpunoj integraciji obnovljivih izvora u opskrbu energijom;

20. naglašava važnost dovršetka, što je prije moguće, unutarnjeg tržišta energijom;

21. pozdravlja plan prelaska na energiju s niskom razinom ugljika, u skladu s novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama;

22. primjećuje da su izdaci za energiju, sirove materijale i minerale važan dio operativnih troškova u mnogim industrijskim sektorima; u tom smislu naglašava važnost raznolike i ekološki održive energetske kombinacije te primjećuje da bi se industrijska strategija trebala usredotočiti na ključne mogućnosti koje nude povećana energetska učinkovitost i učinkovitost resursa; to uključuje reciklažu i ponovno korištenje materijala, smanjenje emisije ugljika te materijalni otisak proizvodnje i potrošnje; naglašava da bi prema analizi Komisije takva politika stvorila znatan broj novih radnih mjesta;

23. snažno podupire razvoj diplomatskih poslova Komisije u vezi sa sirovinama i drugih inicijativa, poput takozvanog izvješćivanja po državama, kako bi se osigurao pristup sirovinama; poziva stoga na osnivanje međunarodnog foruma za sirovine, unutar kojeg bi se razmjenjivala iskustva, kombinirale nacionalne strategije i zajednički upravljalo zalihama, što bi ograničilo pomamu za resursima koja se povećava;

24. naglašava žurnost poboljšanja učinkovitosti ugljičnog tržišta EU-a da bi se dobila sigurnost ulaganja u klimatski prihvatljive tehnologije;

25. poziva Komisiju da brzo integrira „zelene proizvode i usluge” u unutarnje tržište, uključujući ekološki otisak;

26. ističe potrebu za zakonodavnim okvirom koji proizvođačima i potrošačima daje odgovarajuće signale za promicanje učinkovitosti resursa i prelaska na obnovljivo i kružno gospodarstvo; naglašava da će u svrhu rješavanja fragmentacije i ograničenog područja primjene pravne stečevine o održivoj potrošnji i proizvodnji biti potrebno konsolidirati postojeće zakonodavstvo o proizvodima, poput Direktive o ekološkom dizajnu (2009/125/EZ), Direktive o oznakama energetske učinkovitosti (2010/30/EU) i Uredbe o znakovima zaštite okoliša u svrhu unaprjeđenja utjecaja proizvoda na okoliš i njihove resursne učinkovitosti tijekom cijeloga životnog ciklusa;

27. smatra da konkurentnost europske proizvodnje ovisi o globalnom vodstvu Europe na području ekološki učinkovite robe i proizvodnje;

28. smatra da europska industrijska budućnost ne može biti osigurana bez planske promjene u smjeru jamstva da dizajn proizvoda i metode proizvodnje i transporta uključuju ekološke uvjete;

29. podupire širu upotrebu dizajna, kao i drugih netehnoloških inovacija, kao jednog od ključnih poticaja za razvoj proizvoda visoke vrijednosti, povećanje produktivnosti i poboljšanje resursne učinkovitosti;

30. smatra da uspješna industrijska politika treba integrirati politike EU-a kombinirajući sve aspekte s učinkom na industriju i usredotočiti se na pronalaženje rješenja za velike društvene izazove;

31. poziva Komisiju na razvoj ili održavanje mjera za očuvanje korporativne društvene odgovornosti duž cijelog lanca vrijednosti, od izdvajanja sirovina preko proizvodnje i trgovine do reciklaže, i unutar i izvan EU-a;

32. podupire Komisijine napore za povećanje ulaganja u ljudski kapital i vještine potrebne za industrijsku konkurentnost i promjenu; poziva Komisiju i države članice da poboljšaju dijalog među relevantnim tijelima i socijalnim partnerima kako bi se poboljšala povezanost obrazovnih sustava i tržišta rada; poziva Komisiju da osigura pravo na cjeloživotno učenje za sve građane, pružajući im izbor da se prekvalificiraju tijekom svoga radnog vijeka, što je odlučujuće za inovacije i konkurentnost;

33. poziva Komisiju i države članice da bez odgađanja i do 2014. godine usvoje konkretne planove za postupno ukidanje svih subvencija štetnih za okoliš do 2020., povećanje uporabe instrumenata temeljenih na tržištu, uključujući prijelaz s oporezivanja rada na ekološki povezano oporezivanje, određivanje cijena i naplatu te širenje tržišta za ekološke proizvode i usluge;

34. mišljenja je da poticaji za održive oblike turizma povezane s potrošnjom lokalnih proizvoda mogu potaknuti oporavak poljoprivrednih i obrtničkih djelatnosti i zaustaviti lokalno rasipanje mikropoduzeća te bi mogli poslužiti kao važna gospodarska odskočna daska koja bi pomogla gospodarskom oporavku i istodobno osigurala da se okolišem upravlja ispravno, da su kulture i naselja zaštićeni, a erozije i klizišta spriječeni;

35. smatra da bi prioriteti u građevinskoj industriji trebali biti oni u kojima se primjenjuju opća načela održive gradnje i ekološkog dizajna; u tom smislu je osobito važna modernizacija postojećih zgrada; ovo se može postići, između ostalog, provedbom obveznih planova za adaptaciju starih zgrada, kako javnih tako i privatnih, na trenutne standarde očuvanja energije i učinkovitosti, u svrhu manje potrošnje.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

19.6.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

7

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Martina Anderson, Elena Oana Antonescu, Kriton Arsenis, Sophie Auconie, Pilar Ayuso, Sandrine Bélier, Lajos Bokros, Franco Bonanini, Martin Callanan, Nessa Childers, Yves Cochet, Tadeusz Cymański, Chris Davies, Esther de Lange, Anne Delvaux, Bas Eickhout, Jill Evans, Karl-Heinz Florenz, Elisabetta Gardini, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Cristina Gutiérrez-Cortines, Satu Hassi, Jolanta Emilia Hibner, Karin Kadenbach, Christa Klaß, Eija-Riitta Korhola, Holger Krahmer, Jo Leinen, Corinne Lepage, Peter Liese, Kartika Tamara Liotard, Zofija Mazej Kukovič, Linda McAvan, Miroslav Ouzký, Vladko Todorov Panayotov, Gilles Pargneaux, Andrés Perelló Rodríguez, Mario Pirillo, Pavel Poc, Frédérique Ries, Oreste Rossi, Dagmar Roth-Behrendt, Kārlis Šadurskis, Carl Schlyter, Horst Schnellhardt, Richard Seeber, Theodoros Skylakakis, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Salvatore Tatarella, Thomas Ulmer, Glenis Willmott, Sabine Wils, Marina Yannakoudakis

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Romana Jordan, Judith A. Merkies, Miroslav Mikolášik, Christel Schaldemose, Renate Sommer, Eleni Theocharous, Marita Ulvskog, Kathleen Van Brempt, Andrea Zanoni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Fabrizio Bertot, Bill Newton Dunn, Konrad Szymański


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (6.5.2013)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti

(2013/2006(INI))

Izvjestiteljica: Evelyne Gebhardt

PREPORUKE

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u svoj prijedlog rezolucije uključi sljedeće preporuke:

1.   pozdravlja činjenicu da se industrijska politika premjestila u središte političke pozornosti u EU-u; ističe da je čvrsto realno gospodarstvo s jakom industrijskom bazom bitno za imućnu, konkurentnu i ekonomski uspješnu Uniju te služi kao najbolji lijek za recesiju;

2.   iznosi bitno kritičko stajalište selektivnog opredjeljenja Komisije prema šest prioritetnih tržišta za ulaganja i inovacije; stavlja puno veći naglasak na važnost poboljšanje okvirnih uvjeta za istraživanja i razvoj te središnju ulogu pokretanja poslova i malih i srednjih poduzeća kao pokretača europske inovacije;

3.   smatra da je bitno povećati europsku sposobnost za istraživanje i razvoj u svrhu poticanja inovacija i jačanja konkurentnosti u Europi;

4.   naglašava važnost razvoja održivosti našega gospodarstva kako bi se postigli ciljevi strategije EU 2020. te poziva da održivost čini ključni element europske industrijske politike; napominje potrebu poticanja ekološki prihvatljivih proizvodnih procesa, osiguravanja dužeg vijeka trajanja robe široke potrošnje, poticanja recikliranja te daljnjeg poboljšanja energetske učinkovitosti robe proizvedene na unutarnjem tržištu;

5.   zaključuje da je industrijska proizvodnja u udaljenim područjima EU-a u dramatičnom opadanju; poziva Komisiju da poduzme korake za promicanje ravnomjerne distribucije industrijske proizvodnje diljem Europe;

6.   zauzima stajalište da samo aktivna, integrirana industrijska politika, temeljena na istraživanju, inovacijama i jedinstvenom tržištu te koja povezuje razna područja politike i strategija za učinkovitost resursa, uključujući i politiku potrošača i politiku tržišta rada, može stvoriti povoljne ekonomske uvjete za tvrtke u EU-u da povećaju svoju konkurentnost te se unaprijed raduje prihvaćanju Plana za reformu unutarnjeg tržišta za industrijske proizvode;

7.   mišljenja je da je očuvanje postojećih proizvodnih kapaciteta u kriznim vremenima osnovni preduvjet za svaku industrijsku politiku; vjeruje da se to može postići samo putem preventivnog djelovanja i mjera restrukturiranja uvedenih uz sveobuhvatno i aktivno sudjelovanje zaposlenika;

8.   podsjeća na važnost ulaganja u poticanju inovacija i ubrzavanju rasta te naglašava potrebu za jačom podrškom poduzetništvu u smislu boljih uvjeta poslovanja;

9.   poziva Komisiju da iznese prijedloge za europsku politiku klastera u obliku suradnje između povezanih tvrtki, dobavljača, pružatelja usluga i centara za istraživanje; ističe da, iako takve politike postoje već dulje vrijeme na regionalnoj i nacionalnoj razini, te da su njihove prednosti do sada samo politički promicane na ovoj razini, one su također pridonijele konkurenciji između zemalja na europskoj razini; vjeruje da bi prednosti i koristi od zajedničkog korištenja resursa i stručnosti za poduzeća, zaposlenike i regije i na europskoj razini bile jedan od načina promicanja ravnomjernijeg razvoja industrije i trgovine;

10. smatra da je jasan i stabilan pravni okvir osnovni preduvjet za poticanje rasta te još jedan i važan razlog za poboljšanje europskog zakonodavstva o tržišnom nadzoru u svrhu jamčenja sigurnosti proizvoda i poštenih uvjeta trgovanja;

11. naglašava presudnu važnost odgovarajućeg zakonodavstva za uspješnu industrijsku politiku i potrebe izbjegavanja dugoročnih mjera koje narušavaju tržišno natjecanje, osobito vršenjem nerazmjernog izravnog financijskog utjecaja;

12. ističe da unutarnje tržište i dalje ima ogroman, neiskorišten potencijal za jačanje konkurentnosti i kvalitativnog rasta u EU-u te stoga poziva Europsku komisiju i države članice da ubrzaju napore na uklanjanju preostalih prepreka na dobrobit potrošača, zaposlenika i tvrtki u EU-u, posebice malih i srednjih poduzeća; uz to, naglašava da se moraju formirati i ojačati proračunski i financijski instrumenti (osiguranje, jamstva plaćanja itd.) kako bi se omogućio razvoj malih i srednjih poduzeća na međunarodnoj razini;

13. ističe da se industrijski proizvodni procesi sve više temelje na znanju i da snaga industrije, dakle, presudno ovisi o dobro obučenim stručnjacima; stoga poziva na usku suradnju između industrijske politike i osposobljavanja;

14. poziva Komisiju da podrži razvoj nacionalnih investicijskih banaka za mala i srednja poduzeća te da se poduzmu mjere kako bi se omogućilo postojećim investicijskim bankama za mala i srednja poduzeća proširenje njihovog poslovanja u drugim državama članicama, u skladu s uvjetima koji su na snazi ​​u tim državama članicama, kao sredstvo jačanja industrijske proizvodnje;

15. potiče EU i države članice da nastave s punom provedbom Zakona o malim poduzećima koji pruža jedinstven okvir za mjere za poticanje rasta malih i srednjih poduzeća, a koji bi trebao dati važan doprinos u novoj, jakoj industrijskoj politici EU-a;

16. zauzima stajalište da pogoršanje oskudice resursa nije samo pitanje održivosti, već sve više ključno pitanje konkurentnosti za Europu i njezine tvrtke; naglašava važnost učinkovitosti resursa kao bitnog vodećeg načela za program europske reindustrijalizacije; u tom pogledu poziva:

–    na punu i ambicioznu provedbu Komisijinog Plana za resursno učinkovitu Europu;

–    na usmjeravanje ideje kaskadnog korištenja resursa u sve relevantne politike, osiguravajući korištenje punog potencijala naših oskudnih sirovina;

–    Komisiju i države članice da razrade i nakon toga koriste metodu resursnog računovodstva koja će se integrirati u proračune EU-a i nacionalne proračune u sva poglavlja (svako odgovara jednoj aktivnosti), koja se zatim mogu rastaviti na članke, a oni pak, gdje je to potrebno, na točke, kako bi se osiguralo učinkovito integriranje razmatranja učinkovitosti resursa u kreiranju politike;

17. prepoznaje važnost sljedivosti proizvodnje, kada je riječ o osposobljavanju potrošača instrumentima za upućeniji izbor pri kupnji i o odavanju priznanja lokalnim proizvodnim poduzećima za praktična znanja i vještine koje su stjecali stoljećima;

18. zauzima stajalište da bi industrijska politika trebala uključivati ​​strateške ciljeve koji su od presudne važnosti za konkurentnost, kao što je stvaranje učinkovite i međusobno povezane prometne infrastrukture, visoko razvijene digitalne mreže i europske energetske politike;

19. smatra da su ohrabrujuća i mobilizirajuća značajna ulaganja u istraživanja usmjerena prema strukturnim i proizvodnim inovacijama osnovni preduvjet za svaku industrijsku politiku;

20. smatra da se europski industrijski rast može postići samo s pomoću plana ulaganja popraćenog snažnim mjerama koje će olakšati pristup kreditima;

21. ističe da bi industrijska politika trebala biti vođena načelom „jednake plaće za jednak rad” radi osiguranja jednakosti spolova na radnome mjestu i jednakih uvjeta za zaposlenike s različitim vrstama ugovora;

22. smatra da daljnji razvoj slobode kretanja radnika korištenjem instrumenata kao što su uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija i cjeloživotno usavršavanje, osobito u slučaju ranjivih skupina radnika, ima veliki potencijal za ublažavanje nedostatka stručne radne snage te za poticanje uključivog rasta;

23. priznaje da dvojno osposobljavanje značajno pridonosi kvalitativnoj industrijskoj proizvodnji i održivom rastu u Europi te poziva Komisiju i države članice da dalje promiču ovo područje i da ga uspostave u cijeloj Europi;

24. poziva države članice da što je prije moguće provedu direktivu o borbi protiv kašnjenja u plaćanju, jer ono posebno utječe na proizvodne tvrtke;

25. potiče daljnje iskorištavanje mogućnosti postupka obavijesti 98/34 te predlaže da države članice uvedu kontroliranje konkurentnosti u procjene utjecaja koje se provode u fazi izrade nacrta nacionalnih zakonskih procesa, u širem okviru „testa jedinstvenog tržišta” koji se zahtijeva u njegovoj Rezoluciji od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem;

26. naglašava važnost komuniciranja s europskim građanima o ključnoj ulozi industrijske politike u svrhu poticanja gospodarskog rasta u Europi;

27. naglašava da jaka industrijska politika mora biti popraćena aktivnostima za optimiziranje tržišnog položaja naših proizvoda te da je zbog toga neophodno da se stavlja naglasak na kvalitetu proizvoda; također naglašava potrebu za održavanjem, nadogradnjom i razvojem baze zanatskih vještina u Europi;

28. naglašava doprinos pojedinih tvrtki za proizvodnju luksuzne robe i usluga u rastu, zapošljavanju i konkurentnosti u Europskoj uniji, s obzirom na to da ovaj sektor čini 3% BDP-a EU-a, ima godišnji promet od preko 400 milijardi eura i stvara gotovo 1,5 milijuna izravnih i neizravnih radnih mjesta u Europi, prema podacima radnog dokumenta službi Komisije o Konkurentnosti europske industrije luksuznih proizvoda, objavljenog 26. rujna 2012.;

29. zagovara bolju koordinaciju poreznih sustava poduzeća u EU-u s pomoću uvođenja usklađenih poreznih osnovica;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

25.4.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

3

11

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pablo Arias Echeverría, Adam Bielan, Preslav Borissov, Jorgo Chatzimarkakis, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, António Fernando Correia de Campos, Vicente Miguel Garcés Ramón, Evelyne Gebhardt, Thomas Händel, Małgorzata Handzlik, Malcolm Harbour, Philippe Juvin, Sandra Kalniete, Toine Manders, Franz Obermayr, Phil Prendergast, Mitro Repo, Robert Rochefort, Zuzana Roithová, Heide Rühle, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Bernadette Vergnaud

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ashley Fox, Ildikó Gáll-Pelcz, Anna Hedh, Constance Le Grip, Morten Løkkegaard, Pier Antonio Panzeri, Wim van de Camp, Patricia van der Kammen, Kerstin Westphal


MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (12.7.2013)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti

(2013/2006(INI))

Izvjestiteljica: María Irigoyen Pérez

PREPORUKE

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u svoj prijedlog rezolucije uključi sljedeće preporuke:

1.  naglašava da je, premda je pretrpio teške posljedice trenutne gospodarske krize, industrijski sektor nedvojbeno i dalje jedan od glavnih aduta EU-a na međunarodnoj razini i ključni pokretač za ostvarivanje ciljeva EU 2020. koji se odnose na rast, radna mjesta, inovacije, istraživanja, razvoj, održivost i konkurentnost; ističe da je ukupna industrijske proizvodnja sada 10% niža nego prije krize te da je izgubljeno više od tri milijuna radnih mjesta; no, primjećuje da postoji rizik od sve većeg nedostatka radnika s vještinama koje izrazito odgovaraju potrebama održivog razvoja;

2.  zabrinut je zbog masovne deindustrijalizacije koja zahvaća mnoga europska tradicionalna industrijska središta; smatra da bivše industrijalizirane regije mogu značajno pridonijeti ponovnoj industrijalizaciji; ističe, s tim u vezi, da se pozornost javnosti udaljila od bivših industrijaliziranih regija i, s obzirom na specifične izazove, treba staviti na raspolaganje dovoljan broj prilika za ulaganje određenim strategijama regionalnog razvoja; podržava, u tom smislu „ponovno podupiranje” inicijativa koje zahtijevaju ponovni ulazak proizvodnje i usluga iz trećih zemalja;

3.  izražava duboku zabrinutost zbog posljedica financijskog i gospodarskog pada, sve manje ulaganja i sve većih nejednakosti u EU-u, osobito među regijama, i to kada je riječ o produktivnosti, konkurentnosti i blagostanju; ističe da je ključno poduzeti snažne političke mjere i dodijeliti dovoljno financijskih sredstava za potporu renesansi industrije za održivu Europu koja se, između ostaloga, temelji na kulturnim i kreativnim industrijama i novim tehnologijama kao što su nanotehnologije, biotehnologije i mikroelektronika; smatra da će, u nedostatku takve akcije, strmoglavi pad industrijske proizvodnje imati ozbiljan negativan utjecaj ne samo na proizvodnju EU-a nego i na socijalnu i teritorijalnu koheziju te da će se opasno produbiti „tehnološki jaz” između EU-a i ostalih vodećih tehnoloških centara, tj. Sjedinjenih Američkih Država i zemalja BRIC-a;

4.  naglašava da će buduća kohezijska politika biti jedna od glavnih politika EU-a za poticanje industrijskih inovacija pametnom specijalizacijom kao odgovor na izazove povezane s održivom energijom, klimatskim promjenama i djelotvornim korištenjem materijalnih i ljudskih resursa; mišljenja je, stoga, da je potpora buduće kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova ključna za ponovnu industrijalizaciju EU-a i njegovih regija putem istinski moderne industrijske politike koja mora biti uključiva, održiva, energetski učinkovita i visokokonkurentna; poziva na bolje usklađivanje i sinergiju između kohezijske politike i programâ Obzora 2020. radi osnivanja regionalnih inovacijskih inkubatora i maksimalnog povećanja inovativnosti na regionalnoj razini;

5.  ističe da je potrebno uzeti u obzir karakteristike regije i njezine specifične prednosti prilikom planiranja strategija regionalnog industrijskog razvoja za svaku regiju i svaki sektor kako bi se postigla visoka razina specijalizacije europske industrije;

6.  ističe da su na graničnim područjima, zbog zajedničkih teritorijalnih osobina koje dijele, industrijski izazovi često jednaki s obje strane granice; poziva Komisiju, države članice te lokalne i regionalne vlasti da izrade strategije prekograničnog industrijskog restrukturiranja radi stvaranja prekograničnih klastera te zajedničke strategije zapošljavanja i usavršavanja na razini primjerenoj prekograničnim populacijskim središtima;

7.  naglašava potrebu za postavljanjem jasnih političkih strategija industrijske konkurentnosti na razini EU-a, kao i unutar nacionalnih reformskih programa, usmjerenijim teritorijalnim i strateškim pristupom koji uključuje postavljanje prioriteta u odnosu na: olakšavanje pristupa financijskim i mikrokreditnim instrumentima, potporu za istraživanje i razvoj, obrazovanje, strukovno osposobljavanje i cjeloživotno učenje, pojednostavnjenje administracije i razvijanje kapaciteta kako bi se omogućilo poduzećima da što je moguće više smanje operativne troškove, jasne propise o zaštiti okoliša, smanjenje oporezivanja rada, veću fleksibilnost na tržištu rada, poboljšanje ekološki prihvatljive infrastrukture, veću uključenost i usklađivanje lokalnih i regionalnih vlasti, kao i javnih i privatnih dionika te snažnu potporu za mala i srednja poduzeća, poduzetnike i socijalna poduzeća; vjeruje da će se usklađeniji pristup između različitih razina vlasti i dionika postići uključenjem predloženih teritorijalnih paktova i instrumenata u sporazume o partnerstvu radi približavanja tih aktera i usredotočivanja i usklađivanja njihovih aktivnosti i financijskih resursa na svrhe i ciljeve strategije Europa 2020.;

8.  smatra da ponovnu industrijalizaciju Europe moraju pratiti napori za omogućavanjem zapošljavanja za mlade te je u tu svrhu nužno osigurati da su strategije zapošljavanja Zajednice prilagođene budućim potrebama europske industrije, pokrenuti nacionalne i regionalne programe da se mladima pruži visokokvalitetno tehnološko obrazovanje te poticati poduzetništvo među mladima pristupom europskim fondovima i poslovnim savjetovanjima;

9.  podsjeća da su regionalna gospodarstva ključ za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta jer imaju i potrebna znanja i kapacitete za mobiliziranje lokalnih dionika u skladu s regionalnim posebnostima; naglašava presudnu važnost povezivanja planova inovacija i održivosti na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini razvijanjem snažnih regionalnih i nacionalnih strategija istraživanja i inovacije za pametnu specijalizaciju (RIS3);

10. mišljenja je da, kako bi europski strukturni i investicijski fondovi pružali usmjereniju potporu kao dio strateškog i integriranog pristupa, ostvarivanje strategije RIS3 treba održati u obliku prethodnih uvjeta za financiranje u okviru cilja istraživanja, razvoja i inovacije buduće kohezijske politike; ističe da će takve strategije RIS3, temeljene na komparativnim prednostima regija, poticati mjere koje poboljšavaju produktivnost, privući javni i privatni kapital zahvaljujući snažnom učinku poluge i pomoći regijama da usredotoče resurse na nekoliko ključnih prioriteta kako bi djelotvornije upotrijebile dostupna sredstva;

11. ističe da nacionalne i regionalne vlasti moraju postaviti gospodarske, društvene i ekološke inovacije u središte svojih dugoročnih strategija održivoga razvoja, koje će pokretati jakim mrežama, razmjenom znanja i upravljanjem, te inovacijske ekosustave, sastavljene od klastera visokospecijaliziranih malih i srednjih poduzeća i industrija; podržava rast industrijskih parkova putem suradnje između nacionalnih i lokalnih vlasti, gospodarskih subjekata te organizacija za istraživanje i razvoj;

12. slaže se s Komisijom i Vijećem da povećana konkurentnost na unutarnjem tržištu, ali i u kontekstu trgovine s trećim zemljama, svakako mora ostati prioritet; poziva države članice i Komisiju da podrže industriju u izvozu i internacionalizaciji, posebno mala i srednja poduzeća; ističe potrebu i važnost razvoja europskih standarda koje bi EU primjenjivao i štitio na globalnom tržištu, osobito kada je riječ o ekološkoj i društvenoj odgovornosti, tako da se inovativne mjere koje provode europska poduzeća ne kažnjavaju nego postupno postaju globalni standard, i to ponajviše po načelu reciprociteta;

13. snažno je zabrinut zbog negativnog utjecaja gospodarske i financijske krize na sposobnost regija EU-a da financiraju proizvodna ulaganja za pametan, održiv i uključiv rast te tako znatno ugrožava postizanje ciljeva strategije Europa 2020.;

14. poziva Komisiju da predloži minimalne ekološke i socijalne poreze na uvoz iz trećih zemalja radi ispunjavanja europskih socijalnih i ekoloških standarda kojih se industrije EU-a moraju pridržavati;

15. mišljenja je da uz bespovratna sredstva postoji potreba da zajmovi, poduzetnički kapital, jamstva i drugi oblici financijskog inženjeringa imaju važniju ulogu u konkurentnosti industrije EU-a; poziva na odgovarajuću uporabu financijskih instrumenata kombiniranjem i sinergijom različitih oblika financijske potpore, izravne i neizravne, posebno one dostupne malim i srednjim poduzećima, kako bi se ponudio prilagođeniji pristup financijama; smatra da treba bolje koordinirati pojedinačne politike EU-a i različite izvore financiranja reindustrijalizacije Europe, prema pravilima zakonodavnog paketa kohezijske politike 2014.-2020.;

16. smatra da su, s obzirom na trenutnu financijsku, gospodarsku i društvenu krizu, javna i privatna ulaganja ključni dijelovi ukupne strategije održivog rasta; podupire, u vezi s time, sveukupnu reformu sustava državne potpore primjenom pristupa koji je više društveno i gospodarski utemeljen te većom fleksibilnošću pravila tržišnoga natjecanja iznesenih u člancima 101. i 102. UFEU-a; naglašava važnost toga da se više vodi računa o kvaliteti i učinkovitosti javne potrošnje;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

10.7.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

0

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

François Alfonsi, Luís Paulo Alves, Catherine Bearder, Victor Boştinaru, John Bufton, Nikos Chrysogelos, Francesco De Angelis, Tamás Deutsch, Rosa Estaràs Ferragut, Danuta Maria Hübner, Filiz Hakaeva Hyusmenova, Vincenzo Iovine, María Irigoyen Pérez, Seán Kelly, Mojca Kleva Kekuš, Constanze Angela Krehl, Jacek Olgierd Kurski, Petru Constantin Luhan, Ramona Nicole Mănescu, Vladimír Maňka, Iosif Matula, Erminia Mazzoni, Miroslav Mikolášik, Jens Nilsson, Jan Olbrycht, Wojciech Michał Olejniczak, Younous Omarjee, Markus Pieper, Monika Smolková, Georgios Stavrakakis, Nuno Teixeira, Lambert van Nistelrooij, Oldřich Vlasák, Kerstin Westphal, Hermann Winkler, Joachim Zeller, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrea Cozzolino, Karima Delli, Cornelia Ernst, Ivars Godmanis, James Nicholson, Marie-Thérèse Sanchez-Schmid, Elisabeth Schroedter, Evžen Tošenovský


MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA (3.9.2013)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti

(2013/2006(INI))

Izvjestiteljica: Antigoni Papadopoulou

PREPORUKE

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u svoj prijedlog Rezolucije uključi sljedeće preporuke:

1.  pozdravlja Komunikaciju Komisije naslovljenu „Snažnija europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM(2012)0582), no žali što se u njoj u potpunosti zanemaruje aspekt spola; naglašava da izostanak rodne perspektive u industrijskim politikama povećava nejednakost među spolovima te poziva Komisiju i države članice da na međunarodnoj, državnoj i regionalnoj razini industrijskih politika uspostave mehanizme uključivanja jednakosti spolova;

2.  naglašava nedovoljnu zastupljenost žena u industriji te stoga i u naporima koji se ulažu u reindustrijalizaciju Europe, kao i nedostatak rodno specifičnih pristupa i zahtjeva na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini; naglašava da zbog toga, a i kako bi na nacionalnoj razini provele strategiju EU-a za jednakost spolova, države članice, uz blisku suradnju s industrijom, institucijama, organizacijama i donositeljima odluka, moraju uključiti jednakost spolova, provjeravajući na koji način sve politike, uključujući one koje se odnose na istraživanje te održivu proizvodnju i potrošnju, različito utječu na žene i muškarce;

3.  naglašava da EU sebi više ne može dopustiti zanemarivanje svoga bogatog ženskog potencijala ako želi oživjeti gospodarski rast i konkurentnost u svojim regijama; zbog toga naglašava važnost poticanja trajnijeg sudjelovanja žena u sektorima znanosti i tehnologije, osiguravanja kontinuiranog obrazovanja žena te iskorištavanja njihovih kvalifikacija u sektorima znanosti i istraživanja te u tradicionalnijim industrijama;

4.  ističe da svake godine žene predstavljaju više od polovine osoba koje diplomiraju u Europi; naglašava pozitivan učinak koji bi vještine kvalificiranih žena mogle imati na poduzeća, posebno na području rasta, produktivnosti i konkurentnosti europske industrije, te stoga poziva zainteresirane strane s gospodarskih, obrazovnih i socijalnih područja te Komisiju da promiču i jačaju ulogu žena u industrijskim sektorima u Europi;

5.  poziva europske kulturne i kreativne industrije da u cijelosti koriste talente žena te da se učinkovito promiče ciljano osposobljavanje u tom industrijskom sektoru koji se brzo razvija; naglašava doprinos kulturnih i kreativnih industrija ciljevima strategije Europa 2020., posebno u pogledu stvaranja radnih mjesta;

6.  naglašava da jednakost mogućnosti i izjednačena zastupljenost muškaraca i žena na svim razinama i u svim sektorima industrije imaju pozitivan utjecaj na produktivnost i održiv gospodarski rast te bi stoga trebalo prepoznati njihovu ključnu ulogu u reindustrijalizaciji Europe i promicanju snažne, raznolike i konkurentne industrijske osnove; potiče Komisiju i države članice da pri razvoju novih industrijskih politika primjenjuju novi, socijalno i ekološki prihvatljiv pokazatelj rasta koji uključuje negospodarske aspekte dobrobiti i koji je primarno usredotočen na ciljeve povezane s održivim razvojem kao što su jednakost spolova, smanjenje siromaštva i manja emisija stakleničkih plinova;

7.  ističe da će prelaskom na ekološki osviješteno gospodarstvo s niskom razinom ugljika nastati golema potražnja za radnicima u strukovnim zanimanjima; upućuje na činjenicu da radnice imaju važnu ulogu u strategiji RISE (Industrijski preporod za održivu Europu); poziva Vijeće, Komisiju i države članice da se pobrinu da zastupljenost radnica u osposobljavanju te projektima i programima za ekološku promjenu ne bude premala niti da je uopće ne bude;

8.  naglašava da je nužno donijeti politike kojima je cilj od rane mladosti rušiti spolne stereotipe i raditi na osposobljavanju nastavnika i učenika radi jačanja svijesti o tom pitanju te kod mladih žena i muškaraca poticati i podržavati raznolikost u odabiru karijere;

9.  poziva Komisiju i države članice na promicanje optimiziranja dostupnog kvalificiranog ljudskog potencijala, posebno talenta žena, te na poticanje i olakšavanje ženskog poduzetništva osiguravanjem odgovarajućih ciljanih programa osposobljavanja i mentorstva te olakšavanjem pristupa tehničkim, znanstvenim i poslovnim mrežama i mrežama podrške u fazi pokretanja poduzeća i tijekom cijeloga njegova poslovnog ciklusa;

10. poziva Komisiju, države članice i relevantne dionike da cijene i razvijaju ljudski talent te da provode mjere uspostave ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, uključujući osiguravanje dovoljnog broja ustanova za skrb o djeci, kako bi ženama maksimalno povećali mogućnost ostvarivanja održive i neprekinute karijere; poziva na uspostavu ravnoteže između muškaraca i žena kao norme u svim dijelovima industrije, što će odražavati ulogu žene u društvu u svojstvu donositelja odluka i potrošača;

11. poziva Komisiju i države članice da korištenjem instrumenata EU-a, kao što su strukturni fondovi i instrumenti koje na raspolaganje stavlja Europska investicijska banka (EIB), poboljšaju i olakšaju pristup malih i srednjih poduzeća tradicionalnim i inovativnim izvorima financiranja te pristup poduzetnica drugim dostupnim izvorima financiranja, kao što su posebna bespovratna sredstva i poduzetnički kapital;

12. poziva Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne mjere za suzbijanje postojećih stereotipa o znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici kao područjima na kojima dominiraju muškarci, čime bi se napredovanje na tim područjima olakšalo ženama i djevojkama svih uzrasta; naglašava važnost osnaživanja žena koje već rade na tim područjima ponudom jednakih mogućnosti za ostvarivanje perspektivne karijere kakve imaju njihovi kolege muškarci;

13. poziva Komisiju i države članice da povežu obrazovanje i stalno osposobljavanje, posebno u specifičnim sektorima kao što su kulturne i kreativne industrije, s ciljanim politikama zapošljavanja mladih žena i muškaraca kako bi se smanjio broj mladih osoba koje rano napuštaju školu, čime se izlažu riziku od socijalne isključenosti, te da osiguraju primjerenost stečenih vještina trenutnim i budućim potrebama tržišta rada;

14. poziva Komisiju i države članice da organiziraju kampanje i osiguraju dovoljno objektivnih informacija o poslovnim djelatnostima te socijalnim službama koje su ciljano namijenjene poduzetnicama;

15. poziva države članice na pružanje podrške programima cjeloživotnog učenja i prilikama za prekvalifikaciju, čime se osiguravaju jednake mogućnosti za sudjelovanje muškaraca i žena u svim sektorima i na svim razinama te uzimaju u obzir osobne potrebe učenika, a osobito posebne želje mladih žena; naglašava važnost prekvalifikacije kao druge prilike za promjenu karijere muškaraca i žena koji su vrlo rano bili usmjereni u one kategorije poslova u kojima tradicionalno dominira jedan spol.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

2.9.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

14

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Edit Bauer, Marije Cornelissen, Edite Estrela, Mikael Gustafsson, Astrid Lulling, Joanna Senyszyn, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Rosa Estaràs Ferragut, Mariya Gabriel, Iñaki Irazabalbeitia Fernández, Kent Johansson, Nicole Kiil-Nielsen, Antigoni Papadopoulou, Angelika Werthmann


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

28.11.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

45

5

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Josefa Andrés Barea, Jean-Pierre Audy, Ivo Belet, Jan Březina, Reinhard Bütikofer, Giles Chichester, Jürgen Creutzmann, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Vicky Ford, Adam Gierek, Norbert Glante, Robert Goebbels, Fiona Hall, Edit Herczog, Kent Johansson, Romana Jordan, Krišjānis Kariņš, Philippe Lamberts, Bogdan Kazimierz Marcinkiewicz, Angelika Niebler, Jaroslav Paška, Vittorio Prodi, Miloslav Ransdorf, Herbert Reul, Teresa Riera Madurell, Jens Rohde, Paul Rübig, Salvador Sedó i Alabart, Francisco Sosa Wagner, Konrad Szymański, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Catherine Trautmann, Ioannis A. Tsoukalas, Claude Turmes, Marita Ulvskog, Vladimir Urutchev, Adina-Ioana Vălean, Alejo Vidal-Quadras

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Rachida Dati, Ioan Enciu, Roger Helmer, Jolanta Emilia Hibner, Gunnar Hökmark, Ivailo Kalfin, Seán Kelly, Holger Krahmer, Werner Langen, Zofija Mazej Kukovič, Alajos Mészáros, Markus Pieper, Vladimír Remek, Silvia-Adriana Ţicău

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Carl Schlyter

Posljednje ažuriranje: 8. siječnja 2014.Pravna napomena