189

rezultat(a)

Riječ(i)
Vrsta publikacije
Područje politike
Autor
Ključna riječ
Datum

Fond za pravednu tranziciju (FPT)

21-10-2020

Fond za pravednu tranziciju (FPT) novi je financijski instrument uspostavljen u okviru kohezijske politike radi pružanja pomoći područjima suočenim s ozbiljnim socioekonomskim izazovima koji su posljedica prelaska na klimatsku neutralnost. FPT će omogućiti lakšu provedbu Europskog zelenog plana, čiji je cilj Uniju učiniti klimatski neutralnom do 2050. godine.

Fond za pravednu tranziciju (FPT) novi je financijski instrument uspostavljen u okviru kohezijske politike radi pružanja pomoći područjima suočenim s ozbiljnim socioekonomskim izazovima koji su posljedica prelaska na klimatsku neutralnost. FPT će omogućiti lakšu provedbu Europskog zelenog plana, čiji je cilj Uniju učiniti klimatski neutralnom do 2050. godine.

Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU)

15-10-2020

REACT-EU zakonodavni je prijedlog za uklanjanje socijalne i gospodarske štete prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 te za pripremu zelenog, digitalnog i otpornog oporavka. Inicijativom REACT-EU nastoji se mobilizirati dodatnih 58 milijardi EUR za strukturne fondove u razdoblju 2020. – 2022. te povećati fleksibilnost potrošnje u okviru kohezijske politike.

REACT-EU zakonodavni je prijedlog za uklanjanje socijalne i gospodarske štete prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 te za pripremu zelenog, digitalnog i otpornog oporavka. Inicijativom REACT-EU nastoji se mobilizirati dodatnih 58 milijardi EUR za strukturne fondove u razdoblju 2020. – 2022. te povećati fleksibilnost potrošnje u okviru kohezijske politike.

Rashodi Unije

01-05-2018

Proračunske rashode zajednički odobravaju Vijeće i Parlament. Godišnjim se proračunom EU-a moraju poštovati proračunske gornje granice koje su za različite programe i politike, kao što su kohezija, poljoprivreda i vanjski odnosi, dogovorene u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira. Instrumenti fleksibilnosti omogućuju EU-u da reagira u slučaju nepredviđenih potreba. Korištenjem financijskih instrumenata postiže se učinak financijske poluge u pogledu potrošnje EU-a.

Proračunske rashode zajednički odobravaju Vijeće i Parlament. Godišnjim se proračunom EU-a moraju poštovati proračunske gornje granice koje su za različite programe i politike, kao što su kohezija, poljoprivreda i vanjski odnosi, dogovorene u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira. Instrumenti fleksibilnosti omogućuju EU-u da reagira u slučaju nepredviđenih potreba. Korištenjem financijskih instrumenata postiže se učinak financijske poluge u pogledu potrošnje EU-a.

Proračunski nadzor

01-05-2018

Nadzor nad proračunom Europske unije provodi se u svakoj europskoj instituciji te na razini država članica. Revizorski sud i Parlament imaju važan zadatak proračunskog nadzora koji se odvija na različitim razinama. Parlament svake godine nadzire izvršenje proračuna radi davanja razrješnice Europskoj komisiji, ostalim europskim institucijama i agencijama Unije.

Nadzor nad proračunom Europske unije provodi se u svakoj europskoj instituciji te na razini država članica. Revizorski sud i Parlament imaju važan zadatak proračunskog nadzora koji se odvija na različitim razinama. Parlament svake godine nadzire izvršenje proračuna radi davanja razrješnice Europskoj komisiji, ostalim europskim institucijama i agencijama Unije.

Europska unija i Svjetska trgovinska organizacija

01-05-2018

Svjetska trgovinska organizacija (WTO – World Trade Organisation) radi na jamčenju međunarodnog trgovinskog sustava utemeljenog na pravilima. Unatoč zastoju u trgovinskim pregovorima, istražuju se načini osuvremenjivanja pravila WTO-a i rješavanja novih trgovinskih izazova u svijetu. Prema Ugovoru iz Lisabona Europski parlament i Vijeće su suzakonodavci, a Parlament ima i važnu nadzornu ulogu u pogledu međunarodne trgovinske politike.

Svjetska trgovinska organizacija (WTO – World Trade Organisation) radi na jamčenju međunarodnog trgovinskog sustava utemeljenog na pravilima. Unatoč zastoju u trgovinskim pregovorima, istražuju se načini osuvremenjivanja pravila WTO-a i rješavanja novih trgovinskih izazova u svijetu. Prema Ugovoru iz Lisabona Europski parlament i Vijeće su suzakonodavci, a Parlament ima i važnu nadzornu ulogu u pogledu međunarodne trgovinske politike.

Ljudska prava

01-05-2018

U svojim vanjskim odnosima Europska unija predano podupire demokraciju i ljudska prava, u skladu sa svojim temeljnim načelima slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava. Europska unija nastoji integrirati pitanja ljudskih prava u sve svoje politike i programe kako bi mogla poduzeti konkretne mjere te joj na raspolaganju stoje različiti instrumenti politike ljudskih prava, uključujući i financiranje konkretnih projekata financijskim instrumentima EU-a.

U svojim vanjskim odnosima Europska unija predano podupire demokraciju i ljudska prava, u skladu sa svojim temeljnim načelima slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava. Europska unija nastoji integrirati pitanja ljudskih prava u sve svoje politike i programe kako bi mogla poduzeti konkretne mjere te joj na raspolaganju stoje različiti instrumenti politike ljudskih prava, uključujući i financiranje konkretnih projekata financijskim instrumentima EU-a.

Promicanje demokracije i promatranje izbora

01-05-2018

Potpora demokraciji diljem svijeta jedan je od prioriteta Europske unije. Demokracija je i dalje jedini sustav vladanja koji omogućuje da ljudi u potpunosti uživaju svoja ljudska prava te predstavlja odlučujući čimbenik razvoja i dugoročne stabilnosti. Kao jedina institucija EU-a koju izravno biraju građani Unije, Europski parlament iznimno je predan promicanju demokracije.

Potpora demokraciji diljem svijeta jedan je od prioriteta Europske unije. Demokracija je i dalje jedini sustav vladanja koji omogućuje da ljudi u potpunosti uživaju svoja ljudska prava te predstavlja odlučujući čimbenik razvoja i dugoročne stabilnosti. Kao jedina institucija EU-a koju izravno biraju građani Unije, Europski parlament iznimno je predan promicanju demokracije.

Europski gospodarski prostor (EGP), Švicarska i Sjever

01-05-2018

Europski gospodarski prostor (EGP) uspostavljen je 1994. kako bi se odredbe EU-a o unutarnjem tržištu proširile na države članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA). Norveška, Island i Lihtenštajn potpisnici su Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru. Švicarska, koja je članica EFTA-e, ne sudjeluje u EGP-u. EU i neki partneri iz EGP/EFTA-e (Norveška i Island) također su povezani raznim „sjevernim politikama” i forumima kojima je u središtu interesa sjeverni dio Europe, koji se ubrzano ...

Europski gospodarski prostor (EGP) uspostavljen je 1994. kako bi se odredbe EU-a o unutarnjem tržištu proširile na države članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA). Norveška, Island i Lihtenštajn potpisnici su Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru. Švicarska, koja je članica EFTA-e, ne sudjeluje u EGP-u. EU i neki partneri iz EGP/EFTA-e (Norveška i Island) također su povezani raznim „sjevernim politikama” i forumima kojima je u središtu interesa sjeverni dio Europe, koji se ubrzano razvija, ali i arktička regija u cjelini.

Proračunski postupak

01-05-2018

Uloga Parlamenta u proračunskom postupku postupno se povećavala od usvajanja Ugovorâ iz 1970. i 1975. Ugovorom iz Lisabona Parlament i Vijeće postali su ravnopravni u odlučivanju o cjelokupnom proračunu EU-a.

Uloga Parlamenta u proračunskom postupku postupno se povećavala od usvajanja Ugovorâ iz 1970. i 1975. Ugovorom iz Lisabona Parlament i Vijeće postali su ravnopravni u odlučivanju o cjelokupnom proračunu EU-a.

Zdravlje i sigurnost na radu

01-05-2018

Unapređenje zdravlja i sigurnosti na radu važno je pitanje za EU od 80-ih godina prošloga stoljeća. Uvođenjem zakonodavstva na europskoj razini postavljeni su minimalni standardi zaštite radnika, a istovremeno se državama članicama omogućava da zadrže ili uvedu strože mjere. Stupanjem Ugovora iz Lisabona na snagu Povelja Europske unije o temeljnim pravima postala je pravno obvezujuća, a politika o zdravlju i sigurnosti zauzela je još važnije mjesto u zakonodavstvu EU-a.

Unapređenje zdravlja i sigurnosti na radu važno je pitanje za EU od 80-ih godina prošloga stoljeća. Uvođenjem zakonodavstva na europskoj razini postavljeni su minimalni standardi zaštite radnika, a istovremeno se državama članicama omogućava da zadrže ili uvedu strože mjere. Stupanjem Ugovora iz Lisabona na snagu Povelja Europske unije o temeljnim pravima postala je pravno obvezujuća, a politika o zdravlju i sigurnosti zauzela je još važnije mjesto u zakonodavstvu EU-a.

Buduća događanja

01-03-2021
Decarbonising European industry: hydrogen and other solutions (online event)
Radionica -
STOA
01-03-2021
Hearing on Transport of live animals in third countries
Saslušanje -
ANIT
01-03-2021
Exchange of views with HR/VP Josep Borrell
Saslušanje -
INGE

Partneri