Što Europski parlament radi po pitanju socijalnih politika
Od mladosti do starosti, socijalne politike važne su u svim životnim fazama. Saznajte više o zakonima i pravilima na kojima Parlament radi.
Širok spektar izazova
U usporedbi s ostatkom svijeta, Europa ima vrlo visoku razinu socijalne zaštite i visoko kotira po pitanju kvalitete života. Unatoč tome, suočava se s brojnim izazovima.
Učinci ekonomske krize, pandemije koronavirusa i energetske krize i dalje se osjete u mnogim državama članicama i, iako se situacija poboljšala, te se stope nezaposlenosti smanjuju, vidljive su velike razlike diljem EU-a.
Niske stope nataliteta i starenje stanovništva dovode u pitanje održivost socijalnih sustava.
Koncepti rada se značajno mijenjaju zbog tehnoloških inovacija, globalizacije i rasta uslužnog sektora. Novi poslovni modeli s fleksibilnijim oblicima rada postaju sve važniji.
Pandemija koronavirusa imala je velik utjecaj na socijalne politike i dovela do niza mjera za suočavanje s posljedicama ove neviđene krize.
EU vs. nacionalne vlade
Za socijalnu politiku u prvom su redu nadležne nacionalne vlade, dok je uloga EU-a ograničena. To znači da nacionalne vlade odlučuju o pitanjima kao što su zakoni o plaćama, uključujući minimalne plaće, mirovinske sustave i dob za umirovljenje, te naknade za nezaposlene.
No tijekom godina, Europska unija se bavila socijalnim pitanjima kroz proces integracije i razvila niz instrumenata u socijalnom sektoru. To uključuje europske zakone, sredstva i alate za bolje praćenje i koordinaciju nacionalnih politika. EU potiče države članice na suradnju i dijeljenje najboljih praksi o socijalnoj uključenosti, siromaštvu te mirovinama.
Rimski ugovor iz 1957. navodi osnovna prava, poput jednake plaće za žene i muškarce i prava na mobilnost radnika unutar EU-a. Kako bi mobilnost bila moguća, usvojena su primjerice pravila za priznavanje diploma, osiguravanje zdravstvenog osiguranja u inozemstvu te jamstva oko zadržavanja već stečenih prava na mirovinu.
EU ima i pravila koja se odnose na radne uvjete (kao što su radno vrijeme ili rad na nepuno radno vrijeme), diskriminaciju na radnom mjestu i osiguravanje zdravlja i zaštite radnika.
EU nadopunjava i podržava države članice u organizaciji zdravstvene skrbi i poboljšanju zdravlja. Radi to kroz financiranje i zakonodavstvo, koji obuhvaćaju širok spektar područja, poput zdravstvenih proizvoda i usluga, sigurnosti hrane, borbe protiv bolesti, čistoće zraka i zdravlja na radnom mjestu.
Europski parlament, Vijeće i Europska komisija u studenom 2017. oformili su europski stup socijalnih prava, kako bi osigurali nova i učinkovitija prava za građane te podržali pravedno funkcioniranje tržišta rada i sustava socijalne skrbi. Stup se temelji na 20 ključnih načela razvrstanih u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti i socijalna zaštita i uključenost.
Od ranih faza europskih integracija, Europski parlament često je pozivao na aktivniju politiku na socijalnom polju i podržavao prijedloge Komisije u tom području.
Socijalna prava za Europljane koji rade u inozemstvu
Koordinacija sustava socijalne sigurnosti omogućuje građanima zadržavanje prava kod preseljenja iz jedne u drugu državu članicu.
Kako bi se osigurala jednostavna provedba pravila o mobilnosti radne snage u EU-u i koordinacija socijalne sigurnosti, zastupnici su u 2019. odobrili plan za osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad.
U 2018. godini, Parlament je odobrio nova pravila o upućenim radnicima kako bi se osigurala jednaka plaća za jednak rad na istom mjestu.
Pomoć za nezaposlene i mlade
Pokrenut 1957., Europski socijalni fond glavni je alat EU-a za poticanje zapošljavanja i uspostavu pravednijih mogućnosti za sve građane EU-a prilikom njihovog zapošljavanja. Pomogao je milijunima građana u stjecanju novih vještina i pronalasku radnih mjesta.
U lipnju 2021. Europski parlament usvojio je nova pravila za borbu protiv nezaposlenosti i siromaštva u EU-u nakon pandemije. Obnovljeni i pojednostavljeni Europski socijalni fond plus usmjeren je na djecu i mlade. Spaja brojne postojeće fondove i programe i njihove resurse.
Europski fond za prilagodbu globalizaciji pruža podršku osobama koje su izgubile posao kao rezultat znatnih strukturalnih promjena nastalih zbog globalizacije, npr. zatvaranja velikih poduzeća ili preseljenja proizvodnje izvan EU-a. U 2021. godini zastupnici su usvojili nova pravila čime se opseg fonda proširio i omogućila se pomoć kod velikih restrukturiranja zbog digitalizacije, automatizacije i prijelaza na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika.
Europski portal za mobilnost pri zapošljavanju (Eures) je mreža namijenjena pretraživanju i prijavi na radna mjesta diljem EU-a koja pruža informacije i pomoć poslodavcima i tražiteljima posla.
Kako bi se uspješnije borile protiv nezaposlenosti među mladim ljudima, države članice dogovorile su 2013. pokretanje Jamstva za mlade, inicijative EU-a koja potiče dobivanje radnih mjesta, prilika za edukaciju, obrazovanje ili stažiranje za sve nezaposlene Europljane mlađe od 25 godina u roku od četiri mjeseca nakon prijave na burzu.
Europske snage solidarnosti inicijativa su Europske unije kojom se stvaraju mogućnosti za mlade da volontiraju ili rade na projektima u svojim zemljama ili u inozemstvu od koristi zajednicama i ljudima diljem Europe. U 2021. godini zastupnici su njome obuhvatili i humanitarni rad (koje je prethodno bio u zasebnom programu), čineći ga po prvi puta samostalnim programom volontiranja s vlastitim proračunom.
Radni uvjeti
EU želi pristojan životni standard za sve radnike. Zastupnici su u rujnu 2022. usvojili nova pravila kojima žele osigurati primjerene minimalne plaće.
U 2019. Parlament je usvojio pravila o minimalnim uvjetima rada, koja štite sve radnike u EU, uključujući najranjivije skupine s netipičnim ugovorima i nestandardnim poslovima, kao što su radnici u "gig ekonomiji".
Parlament je u travnju 2024. odobrio nova pravila EU-a o radnicima koji rade putem platformi kako bi se ispravio radni status osoba koje rade za digitalne platforme i koje su pogrešno klasificirane kao samozaposlene te kako bi se regulirala upotreba algoritama i podataka u odlukama o njihovu zapošljavanju, plaći ili radnim uvjetima.
Rad od kuće znatno je porastao tijekom i nakon pandemije koronavirusa, ali ta praksa u kombinaciji s novim digitalnim radnim alatima često zamagljuje granicu između profesionalnog i privatnog života. Zastupnici traže jasna pravila koja omogućavaju zaposlenicima njihovo temeljno pravo na isključivanje s posla izvan radnog vremena.
Zastupnici redovito prilagođavaju pravila o sigurnosti na radu, primjerice, postavljanjem strožih granica za izlaganje radnika opasnim tvarima.
U studenom 2023. Parlament je pozvao na osiguravanje boljih radnih uvjeta za umjetnike i radnike u kulturi. U drugoj rezoluciji, iz siječnja 2024., zastupnici su inzistirali na donošenju pravila za pravedniju raspodjelu prihoda od internetskog prijenosa (streaminga) glazbe, u korist autora i izvođača.
Rodna ravnopravnost
EU je usvojio zakone, objavio preporuke i primjere dobrih praksi kojima želi poboljšati rodnu ravnopravnost. Europski parlament i njegov stalni Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost oduvijek se bore za ravnopravnost i kroz razna događanja svake godine obilježavaju Međunarodni dan žena i podižu svijest o i dalje prisutnim problemima.
Zastupnici također žele osigurati ravnotežu poslovnog i privatnog života. S tim ciljem u 2019. usvojili su nova pravila kojima jačaju prava roditelja i skrbnika. U 2021. godini zastupnici su usvojili Strategiju EU-a za rodnu ravnopravnost, pozivajući Komisiju da izradi novi ambiciozni akcijski plan za smanjivanje razlike u plaćama između muškaraca i žena koji postavlja jasne ciljeve za države EU-a kako bi smanjile jaz u plaćama u sljedećih pet godina. U 2023. godini, Parlament je usvojio nova pravila za transparentnost plaća.
Kroz rezolucije, Parlament skreće pozornost na borbu protiv specifičnih oblika nasilja nad ženama, poput seksualnog uznemiravanja ili uhođenja putem tehnologije, te traži da se kod stvaranja politika iz raznih područja (trgovine, razvojnih politika, migracija) u obzir uzme i niz rodnih pitanja.
Parlament zagovara jednaku zastupljenost žena i muškaraca u politici. Saznajte podatke o postotku žena na visokim pozicijama u Europskom parlamentu.
Poboljšanje javnog zdravstva
EU regulira odobravanje i kategorizaciju lijekova kroz Europsku regulatornu mrežu za lijekove, a jednom odobreni lijekovi nastavljaju se pratiti i kada su na tržištu.
Zakonodavstvo EU-a postavlja najmanje zdravstvene i sigurnosne zahtjeve za zaštitu na radnom mjestu. Ima posebne uredbe o zaštiti trudnica i mladih zaposlenika i izlaganju određenim tvarima, kao što su primjerice buka, karcinogene ili mutagene tvari, azbest i olovo.
Pravila EU-a osiguravaju visoku razinu zaštite u svim fazama proizvodnje i distribucije hrane.
Kako bi se suzbila upotreba antibiotika na farmama i zaustavilo širenje otpornosti na lijekove u 2018. godini usvojena su nova pravila za veterinarske lijekove.
Države članice kroz direktivu o kupalištima nadziru količinu bakterija na kupalištima. Okvirna direktiva o vodama štiti vode EU-a, a direktiva o vodi za piće dodatno poboljšava kvalitetu vode za piće.
U travnju 2024. Parlament je usvojio izmjenu zakona kojom se želi smanjiti zagađenje zraka u EU-u i postići nulta stopa zagađenja zraka do 2050. godine.
EU je osigurao da svaki njezin građanin s europskom karticom zdravstvenog osiguranja ima pristup potrebnoj zdravstvenoj skrbi tijekom privremenog boravka u drugim državama članicama EU-a.
U 2021. godini pokrenut je novi program „EU za zdravlje" za razdoblje od 2021. do 2027. koji EU-u omogućuje bolju pripremu za velike međunarodne prijetnje zdravlju i čini lijekove i medicinske uređaje dostupnijima.
Tržište rada za sve
Parlament je predložio niz mjera kojima osigurava lakši povratak na posao ljudima koji su bili bolesni i bolje uključivanje kroničnih bolesnika i osoba s posebnim potrebama na tržište rada.
U 2019. zastupnici su odobrili Europski akt o pristupačnosti proizvoda i usluga kojim svakodnevni proizvodi i usluge, kao što su računala ili bankomati, postaju pristupačniji starijim osobama i osobama s posebnim potrebama.
U 2024. godini, Parlament je odobrio uvođenje Europske iskaznice za osobe s invaliditetom kako bi osigurao da osobe s invaliditetom diljem EU-a imaju pristup pogodnostima poput parkiranja na rezerviranim mjestima.
Po preporuci Parlamenta, Europska komisija usvojila je Strategiju o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2030.godine.
Socijalni fond za klimatsku politiku osnovan je 2021. godine kako bi pomogao onima koji su pogođeni energetskom tranzicijom, uključujući mala poduzeća.
U 2024., Parlament je usvojio nove standarde za nacionalna tijela za jednakost, koja igraju važnu ulogu u borbi protiv diskriminacije na radnom mjestu.
Daljnje informacije
-
Europska komisija: dokument za razmatranje socijalne dimenzije Europe
otvara se u novom prozoru
- Informativni članci: Socijalna politika i politika zapošljavanja
- Brifing: Socijalne politike i politike zapošljavanja u Europi
- Brifing: europski stup socijalnih prava
- Podcast: stup socijalnih prava
- Informativni članak: Borba protiv siromaštva, socijalne isključenosti i diskriminacije
