Reforma Zajedničkog europskog sustava azila
EU je izmijenio svoj sustav azila i migracija kako bi osigurao da zemlje EU-a pomažu jedna drugoj u nošenju s migracijskim pritiskom.
Posljednjih godina ljudi u velikom broju bježe u Europu kako bi izbjegli sukobe, nasilje i progon u svojoj zemlji. U 2022. godini države EU-a zaprimile su 966 tisuća zahtjeva za azilom, što je gotovo dvostruko više nego u 2021. godini.
U 2023. godini zabilježeno je više od 380 tisuća ilegalnih prelazaka granica, najviši broj zabilježen od 2016.
EU je odlučio izmijeniti Zajednički europski sustav azila (CEAS, od eng. Common European Asylum System) kako bi osigurao da sve država članica daju svoj doprinos ovom pitanju.
Uredba o upravljanju azilom i migracijama i veća solidarnost u EU-u
Postupak traženja izbjegličkog statusa u EU-u bio je reguliran Uredbom iz Dublina. Njome je bilo određeno da je prva zemlja ulaska u EU u pravilu odgovorna za obradu zahtjeva za azil.
Revizija uredbe iz Dublina
Sustav iz 2003. prema Uredbi iz Dublina ciljao je identificirati jednu državu članicu EU-a odgovornu za traženje azila. No kada je 2015. broj tražitelja azila koji ulaze u EU porastao, zemlje poput Grčke i Italije teško su se nosile s prevelikim brojem zahtjeva. Parlament je stoga pozvao na izmjenu Uredbe iz Dublina.
U rujnu 2020. Komisija je predložila novi Pakt o migracijama i azilu koji donosi poboljšane i brže postupke u cijelom sustavu azila i migracija EU-a.
Novi Pakt o azilu i migracijama
Novi pakt usmjeren je na poboljšanje upravljanja granicama i obrade zahtjeva za azilom na granicama, kao i na novu obaveznu provjeru prije ulaska kako bi se ubrzala obrada zahtjeva.
Temeljna ideja pakta je solidarnost država članica EU-a sa zemljama koje imaju najveći priljev migranata. Sustav potiče fleksibilne doprinose zemalja EU-a, od premještanja tražitelja azila iz zemlje prvog ulaska do financijskih doprinosa ili pak operativne ili tehničke podrške.
U veljači 2024. Parlament i države članice postigli su dogovor o konačnom tekstu zakonodavnih predmeta koji čine novi Pakt o migracijama i azilu i kojim se utvrđuju nova pravila o upravljanju azilom i migracijskim tokovima. Nakon završnog usvajanja cijelog paketa u travnju 2024., države članice imaju dvije godine za uključivanje novih pravila u svoje nacionalne zakone.
Nova Uredba o upravljanju azilom i migracijama
Među tim novim pravilima je i Uredba o upravljanju azilom i migracijama, koja zamjenjuje Dublinsku uredbu i temelji se na načelu solidarnosti među državama članicama EU-a.
Države članice EU-a moći će pomoći zemljama EU-a koje se suočavaju s migracijskim pritiskom preuzimanjem i obradom nekih migranata, davanjem financijskih sredstava ili pružanjem operativne i tehničke pomoći. Svaka država sama bira kakav doprinos želi dati.
Europska komisija će pripremiti godišnje izvješće o azilu, prihvatu i cjelokupnoj migracijskoj situaciji, koje će se koristiti za donošenje odluka EU-a.
Nova pravila također potiču suradnju sa zemljama izvan EU-a kako bi se riješili uzroci ilegalnih migracija i prisilnog raseljavanja. Suradnja se treba temeljiti na ljudskim pravima i poštivanju zajedničkih vrijednosti EU-a.
U prosincu 2023. Europska komisija je potpisala sporazum s Tunisom kako bi pomogla u ograničavanju nezakonitih migracija uz poštovanje ljudskih prava. Komisija je u ožujku 2024. potpisala sličan sporazum s Egiptom.
Stvaranje okvira EU-a za preseljenje
Preseljenje se događa na prijedlog UNHCR-a i odnosi se na premještanje državljana zemalja izvan EU-a kojima je potrebna međunarodna zaštita u državu članicu EU-a. To je jedna od najpoželjnijih mogućnosti za siguran i zakoniti pristup Europskoj uniji za izbjeglice.
Kako bi se osiguralo trajno rješenje za migracije, Parlament je naglasio potrebu za trajnim i obveznim programom preseljenja.
U travnju 2024. Parlament je formalno odobrio novi okvir EU-a za preseljenje kako bi se zamijenili postojeći ad hoc programi i postigle ujednačenije politike EU-a. Okvir će omogućiti državama članicama EU-a dobrovoljno preseljenje ranjivih izbjeglica koje borave u trećim zemljama. Ti će ljudi moći doći na europsko tlo na zakonit, organiziran i siguran način. Vijeće treba usvojiti dvogodišnji plan EU-a za preseljenje i humanitarni prihvat kojim se utvrđuje najveći ukupni broj osoba koje treba prihvatiti i doprinos država članica EU-a.
Razvoj baze podataka Eurodac
Eurodac je informacijski sustav koji pomaže u upravljanju zahtjevima za azil pohranjivanjem i obradom digitaliziranih otisaka prstiju tražitelja azila i nezakonitih migranata.
Tražitelji azila stariji od 14 godina pri podnošenju zahtjeva za azil bilo gdje u EU-u trebaju dati otiske prstiju koji se tada šalju u središnju bazu podataka Eurodaca, gdje se mogu usporediti s postojećim podacima.
U prosincu 2023. Europski parlament i vlade EU-a postigli su privremeni dogovor o reformi Eurodaca kojom se proširuje područje primjene sustava i omogućuje:
• Prikupljanje više podataka, uključujući prikaze lica
• Dodavanje podataka o državljanima zemalja izvan EU-a koji nezakonito borave u EU-u bez traženja azila
• Prikupljanje podataka za sve starije od šest, a ne 14 godina
Izmjene omogućavaju bolju kontrolu i otkrivanje neovlaštenih kretanja u EU-u i pomažu u identifikaciji pojedinaca koji mogu predstavljati sigurnosnu prijetnju.
Parlament je formalno potvrdio dogovor u travnju 2024.
Bolja ujednačenost primjene pravila o azilu
Kriteriji za priznavanje azila
Cilj je uredbe o kvalifikacijama razjasniti osnove za davanje azila i osigurati da se prema tražiteljima azila postupa jednako bez obzira na državu članicu u kojoj podnose zahtjev.
Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o pravilima u prosincu 2022. Sukladno njemu, zaštita se odobrava samo dok je izbjeglica ugrožena, a priznate izbjeglice trebaju dobiti najmanje trogodišnju obnovljivu boravišnu dozvolu. Njihovo kretanje ograničeno je na državu članicu koja obrađuje njihov zahtjev.
Parlament je službeno potvrdio dogovor u travnju 2024.
Uvjeti prihvata
Izmjenom uredbe o uvjetima prihvata tražiteljima azila žele se osigurati jednaki standardi prihvata diljem EU-a, kao što su smještaj i pristup tržištu rada, i odvratiti ih od sekundarnih premještanja.
Prema dogovoru koji je Parlament formalno odobrio u travnju 2024., registrirani tražitelji azila moći će raditi najkasnije šest mjeseci nakon što zatraže azil. Omogućit će im se pohađanje tečajeva jezika, građansko obrazovanje ili strukovno osposobljavanje. Sva djeca koja traže azil trebaju biti upisana u školu najkasnije dva mjeseca nakon dolaska, a maloljetnici bez pratnje trebaju imati svog skrbnika.
Novim se pravilima podnositelje zahtjeva treba odvratiti od kretanja po EU-u nakon registracije. Pristup uvjetima prihvata ograničit će se na zemlju koja obrađuje njihov zahtjev, a osim toga ograničit će se i dostupnost putnih isprava. Nacionalna tijela mogu ograničiti prisutnost podnositelja zahtjeva za azil na određena područja.
Zadržavanje podnositelja zahtjeva za azil i dalje će biti moguće, ali samo u iznimnim okolnostima na temelju sudskog naloga i na najkraće moguće razdoblje.
Agencija EU-a za azil
Parlament je u studenom 2021. podržao pretvaranje Europskog potpornog ureda za azil (EASO) u Agenciju Europske unije za azil (EUAA), u skladu s dogovorom postignutim s Vijećem. Od siječnja 2022. nova agencija pomaže u usklađivanju i ubrzavanju procedura za azil u državama EU-a. Njezinih 500 stručnjaka pruža potporu nacionalnim sustavima azila koji se bave velikim brojem slučajeva, čineći sustav za upravljanje migracijama EU-a učinkovitijim i održivijim.
Osim toga, nova agencija nadzire poštuju li se temeljna prava u kontekstu međunarodnih postupaka zaštite i uvjeta prihvata u državama članicama, te pomaže kod suradnje država EU-a i zemalja izvan EU-a.
Europski fond za azil
U rezoluciji usvojenoj u srpnju 2021. Parlament je odobrio sredstva za obnovljeni Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) za razdoblje od 2021. do 2027., koja se povećavaju na 9,88 milijardi eura. Novi fond treba pridonijeti jačanju zajedničke politike azila, uspostaviti zakonite migracije u skladu s potrebama država članica, podržati integraciju državljana trećih zemalja i doprinijeti borbi protiv nezakonitih migracija. Sredstva se trebaju uložiti u poticanje pravednije raspodjele odgovornosti između država članica.
Zastupnici su podržali stvaranje novog Fonda za integrirano upravljanje granicama (IBMF) i dodjelu 6,24 milijarde eura. IBMF treba pomoći u poboljšanju kapaciteta država članica u upravljanju granicama, uz istovremeno osiguravanje poštivanja temeljnih prava. Također treba pridonijeti zajedničkoj, usklađenoj viznoj politici EU-a i uvesti zaštitne mjere za najugroženije osobe koje dolaze, posebno djecu bez pratnje.
Saznajte kako Parlament upravlja migracijama u EU-u
Članak je izvorno objavljen u srpnju 2017., a posljednji put ažuriran u travnju 2024.
